DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 6     <-- 6 -->        PDF

0 —


u Saskoj je tada cvaio rudarstvo, pa kako rudokopi
upravo .žderu " ogromne množine drva, trebalo je šume ne
samo očuvati, nego i šumske površine, koje su radi proširenja
pašišia popaljene, ili radi privremene pretvorbe u polje izkrčene,
opet nasaditi i šumskoj kulturi privesti. Naravna je
posljedica bila, da je saskl rudarski kapetan Cariowitz, u brizi
za obstanak i procvat rudarstva, nastojao svojom knjigom
pobuditi oblasti da zabrane prekomjerno i nerazborito trošenje
drva u obće i da odrede podizanje šuma na površinama,
koje su njekada drvećem obraštene bile.


U to doba pada uvadjanje ognjišta (peći), koja troše
malo drva, a koja su, kako Carlowitz i sam pripovijeda, već
negdje g. 1666. u Francuskoj izmišljena, te u Carlowitzevo
doba u Njemačkoj po njekoliko Njemaca ponovno obretena.


U to doba počelo se je izdavati šumske zakone ili tzv.
šumske redove za zemlje, gdje takovih redova još nije bilo,
a gdje su bili, propisivalo se je strogo njihovo obdržavanje.


No uza sve to čini se, da tadanjim državnim vlastima nije
bio glavni cilj svega toga nastojanja baš idealna skrb za
očuvanje šuma radi njihove važnosti po obćenitost i radi
straha da će drva nestati, nego čini se, da im je taj trah bio
dobro došao, da mogu narod od šume odbiti i šumu izkorišćivati
u korist države, dotično u korist zemaljskih gospodara.


Tako je barem biio u Saskoj i u austrijskoj carevini.
U Saskoj je rudarstvo davalo glavni državni dohodak i
državi je bilo stalo do toga, da očuva za rudarske svrhe potrebne
šume radi toga svoga dohodka, a ne radi same šume ili inih
javnihinteresa. U Austriji su pako nakon tolikih i dugotrajnih ratova
za cara Karla VI. i carice Mcirije Terezije ostale državne
blagajne prazne, te su sve, na priskrbljivanje novčanih sredstva
za carevinu pozvane oblasti uprle i morale uprijeti sve sile,
da izpražnjene blagajne opet napune.
Bacilo se stoga oko i na c. kr. šume u Vojnoj Krajini,
naročito one, što gravitiraiu k moru, ier se ie drvo iz istih