DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 9 <-- 9 --> PDF |
™ 9 -™ Konačno nam je spomenuti, da je podatke za ovaj prvi opis velebitskih i kapelskih suma našao pisac prošaste godine i u arhivu c. kr, vojnog zapovjedništva u Zagrebu pod oznakom 1765/7., te ih je u ime kr. zem, vlade, od istoga preuzeo, i privremeno do konačnog preuzeća svih za šumarstvo važnih, a tamo se na´iazećih spisa, pohranio u registraturi kr. hrv.-slav.-dahn. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu. Prije nego predjemo na sam opis šuma Učke, otočke i ogulinske pukovnije misHmo, da ćem.o dobro učiniti, ako velecijenjene čitaoce već naprvo upozorimo na njekoje, po piscu prigodom proučavanja tog opisa opažene činjenice, a koje bi po našem mnijenju mogle biti od odlučne važnosti kod znanstvenog tumačenja i praktičnog rješavanja njekojih važnih šumarskih pitanja u opće, a naročito za rješenje važnih šumarskih pitanja tičučih se bivše gornje Krajine. U prvom redu moramo upozoriti, da se u ovom opisu velebitskih šuma spominje, da je tlo s jedne i s druge strane Velebita kamenito, krševito i bez zemlje, te da je prim.orska strana njegova gola i bez drveća, dočim da je lička ili istočna strana Velebita već onda bila obraštena stoljetnim.a bukvama, kakovima je obraštena većim dijelom i danas. Ovaj nam opis može dakle poslužiti kod rješenja po obćenitost toli važnog pitanja: da li je Velebit, kako se u obće govori, bio još za dobe mletačkog gospodstva i sa primorske strane pošumljen i debelom naslagom zemlje prekriven, koja je nakon izsječe šuma odplavljena, a ostao na površini goli kamen — krš ili je pako bio od svoga postanka gol kao što je i sada? Ako svi znaci nevaraju čini se, da sadanji goli velebitski krš sa primorske strane nije bio za doba Mletčića, a možda ni nikada prije, bolje i puno boljom šumom obrašten nego podesne. Tek nakon raznih pokusa, prerisavanja i fotografiranja u raznim zavodima, koji se bave pomnožavanjem karata uspjelo je konačno tvrdki Angerer i Goschl u Beču, da sačini za reprodukciju valjani clichee, dočim je dahiju izradbu mape u bojama izvela sa svoje vrstnoće poznata zagrebačka tiskara litografija C. Albrechta it ko|oi se i „Šumarski list" tiska, |