DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 86 JJ brestova 157 ?J jasena 15975 makljena 13279 ?? grabića 24461 J7 7J bukava 1258512 ?5 smreka 250073 je!va 1106609 ?J lipa 2749 " Jkupno dobrog sječivog drva: "2742163 stab. S i g. V. P i e r k e r I n g. A1 a i 0 r. Novčane vrjednote. Pribrao Ivan Grčeviić, rač. savjetnik. Svaku. Stvar, koja posredno iii neposredno služi za pokriće potreba čovječanstva, nazivijemo dobrom. Dobra, koja su odredjena za izmjenu drugog dobra, zovemo robom. Novac je roba, koja uslijed svoje sposobnosti za promet stoji u porabi kao obče sredstvo izmjene za svaku vrst robe. U koliko ne možemo u vlastitom gospodarstvu pokriti životne namirnice, to ih nabavljamo novcem. Prije poznavanja novca izmjenjivala se je roba za robu. Poteškoće nastale izmjenom takove robe urodile su uredjenjem novca. Cijenom, se zove priznana unutarnja vrijednost svakoga ekonomskoga dobra izražena u novcu. Novac je mjerilo vrijednosti, jer se svaka vrst robe dobije za novac. Za kovanje je novca u prvo vrijeme upotrebijivano olovo, željezo, kositar i bakar. Sada se upotrebijuje zlato, srebro, te za sitniš n.ikalj i bakar. Uslijed velike proizvodnje olova, željeza, kositra i bakra izgubile su kovine svoju uiiutrašnju vrijednost. Pored slabe tvrdoće brzo su se izrabile i UuSlijed relativne svoje težine sn oteščavale promet, te su napuštene za uporabu novca. Naprotiv proizvodnja zlata i |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 23 <-- 23 --> PDF |
__,, 87 — srebra nije dosegla suvišne količine, stoga su ove kovine kroz tolika stoljeća najprikladnije za novac kao jedino mjerilo vrijednosti iu svjetskoj trgovini. Uslijed dovoljne tvrdoće, male težine i. velike unutrašnje vrijednosti osobito su prikladne kao prometno sredstvo. Odoljevaju uplivu vremena i podneblja, te u svakom mjestu podržavaju staSnu kakvoću. Ne može biti mjerilom, vrijednosti drago kamenje, prern je skuplje od zlata i srebra, jer unutarnja vrijednost svakog komada ovisi o veličini; čim je veće, tim je skuplje. Dijelovi od zlata i srebra pokazaju razmjerno smanjeni, ali uvijek jednaki dio unutarnje vrijednosti od prvanjeg komiada. Kovanje novca spada u djelokrug državne vlasti, a to se pravo zove regainim pravom. Svaka državna vlast strogo nadzire svoje kovnice i zakonom opredjeli novčanu jedinicu, te za svaki komad novca stalnu količinu dragocjene kovine kao primjesu ili legiranje. Uporabom postaje novac u prometu laglji, stoga mu se odredi doba, do koje se prima u prometu. Primjesom postaje novac tvrdji i trajniji, te se zlato miješa sa srebrom ili bakrom, a srebro sa bakrom. Faktična je težina novca bruto težina. Čistina je količina težine dragocjene kovine, a omjer se izm.edju bruto težine i čistine zove finoćom. Valutu ili vrjednot u uredjuje državna vlast. Zakonodavnim putem, odredi se kovinu za novac i ustanovi vrijednost, koju mora svaki državljanin primati u prometu. Izvan granica države nema stoga novac jednake vrijednosti, kao što mu je u državi odredjena. Kovani se novac tudje države smatra u prometu robom, te se izmjenjuje prema sadržini čiste dragocjene kovine. Države imaju jednovrstnu i dvovrstnu valutu, jednovrstna je valuta zlatna ili srebrna. Dvovrstna je valuta, kad se ustanovi kovanje novca od zlata i srebra, te je u tom slučaju srebro usporedjeno zlatu. U našoj je monarkiji zlatna valuta, a zove se krunska valuta. Kovani novac. Zakonskim člankom XV1L 1B92. zajedničkoga ugarskohrvatskog državno[^ sabora ustanovljena je krunska vrjednota |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 88 — (Sbornik 1892. str, 1131). Na mjesto dotadanje austrijske vrjednote stupila je iia snagu zlatna vrjednota, kojoj je računska jedinica kruna. Kruiia se dijeli na 100 fihra. Temeljna je težina za kovanje novca kilogram i desetinke istog. Zlatni se novci valute kuju iz smjese, koja sadržava 900 tisućinka zlata na 100 tisućinka brakra. Na jedan kilogram smješanog zlata odpadaju 2.952 krune, a na jedan kilogram finoga zlata doslijedno tomu 3.280 kruna. Kao zlatni novci valute kuju se komadi po dvadeset kruna i po 10 kruna. Iz jednog se kilograma legiranog zlata kuje 147-6 komada zlatnog novca po dvadeset kruna ili 295-2 komada po deset kruna, dakle iz jednog kilogramia finoga zlata 164 komada po dvadeset kruna ili 328 komada po deset kruna. Ukupna težina komada po dvadeset kruna iznaša 6.775067, čista težina 6.09756 grama; ukupna težina komada po deset kruna 3.3875338, a čista težina 3.04878 grama. Oblik i napis zlatnog novca je točno propisan u § 5., spomenutog zakonskog članka. Na kovanom novcu ugarske krune ima seuzkraljevinski naslov uvrstiti takodjer naslov kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije prema ustanovama §. 64. temeljnog zakona hrvatsko-ugarske nagode od g. 1868. Postupak kod kovanja novca treba u. pogledu finoće i težine da zajamči podpunu točnost. U koliko se kod pojedinog komada novca nebi mogla postići podpuna točnost, dozvoljena je takova razlika prema gore i prema dolje, koja ne prekoračuje u težini dvije tisućinke, u finoći jednu tisućinku. Prometna je težina komada po dvadeset kruna ustanov ljena sa 6-74 grama, a komada po deset kruna sa 3-37 grama. Onakovi komadi, koji uslijed redovnog prometa giibe, nu ipak dosegnu prometnu težinu, imadu se kod drža\´i!ili i inih javnih blagajna, kao i u privatn.om prometu kod svakog olateža primati kao dotežni. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 89 — Takovi zlatni novci, koji su usUjed dužeg prometa i istrošenja od težine svoje toliko izgubili, da više neniajii prometiiu težinu, uvući će se na trošak države u svrhu, da se pretope. Takovi se iztrošeni zlatni novci imaju kod svake državne i druge javne blagajne uvijek u potpunoj nominainoj vrijednosti primati i putem kr. ug, središnje državne biagajne odpremiti kr. ug. kovnici. Ako državnim ili drugim javnim blagajnama dolaze takovi novci, koji su od , težine, ali ne uslijed redovnog prometa, već drukčije Izgubili, tada će ih državne i druge javne blagajne uvući i prema gornjim odredbama prekovati uz naknadu vrijednosti, koja odgovara sadržini finoće bez obzira na njihovu nominalnu vrjednost. Zlatni novci valute kuju se na račun države, a na račun privatnih osoba onda, ako kr. kovnica nije zaokupljena za državu. Pristojba za kovanje, koja se irna zaračunati privatnim osobam, ne može premašiti kod kovanja komada po dvadeset kruna 0´37o vrijednosti, a za komade po deset kruna 0"57n vrijednosti. I nadalje će se kovati dukati kao trgovački ziatni novci valute. Zakonskim člankom XLVIS. 1907. zajedničkog ugarskohrvatskog sabora nadopunjuje se zak. cl. XViL 1892. onamo, da se povrh zlatnih novaca valute po dvadeset i deset kruna imadu kovati i zlatni novci po jednu stotinu kruna. Iz jednog kilograma legiranog zlata kuje se 29.52 kom. po 100 kruna, dakle se iz jednog kilograma finog zlata kuje 32*8 komada zlatnog novca po 100 kruna. Ukupna težina novca od sto kruna iznaša prema tome 33-8753387 grama, a čista težina 30´4878048 grama. U koliko se kod pojedinih komada ne može postići potpuna točnost, dozvoljena je takova razlika prema gore, ili prema dolje, koja kako u težini, tako i u punoći ne premašuje jednu tisućinku. Prometna se težina ustanovljuje sa 33´8 grama za jedan komad zlatnog novca od stotine kruna. Pristojba, koja će |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 90 se ustanoviti za kovanje zlatnog novca po sto kruna na račun privatnih osoba ne može prekoračiti najvišu mjeru glede kovanja novca po dvadeset kruna krijepostne postotne pristojbe za kovanje. U svakom drugom pogledu imadu se na zlatni novac valute odnoseće ustanove zakonskog članka XVIL 1892. o ustanovljenju krunske vrijednosti primjereno uporabiti i na zlatne novce valute po sto kruna. Kovanje zlatnog novca krunske vrijednosti u pogledu količine nije ograničeno. Nabavljena se količina zlata može upotrebiti jedino za kovanje novca i uredjenje valute. Kontrolu od toga vodi zemaljsko povjerenstvo od šest članova i tri zamjenika. Dva člana i jednog zamjenika bira velikaška kuća, a četiri člana i dva zamjenika istog povjerenstva zastupnička kuća. Ovo povjerenstvo najmanje jedanput koncem svake godine podnese svoje izvješće državnom saboru. Propisnik je izdan glede zgotavljanja, ovjerovljenja i prodavanja uteznih mjera i vaga za kontroliranje zakonite i prometne težine zlatnog uovca krunske vrjednote dne 6. srpnja 1900A pod br. 52.400 (Vidi zbornik br. 39 str. 263. g. 1902.) Prema tim će ustanovama utezne mjere, koje odgovaraju zakonitoj i prometnoj težini zlatnog novca krunske vrijednosti baždariti isključivo državno središnje baždarsko kr. ug. povjerenstvo, dočim će ih izdavati isključivo kr. ug. aiinistarstvo financija. Za mjerenje zlatnog novca krunske vrjednote po komadu iii polag većih stavaka mogu se u javnom prometu rabiti takove stroge vage sa odgovarajućom nosivosti, koje su po državnom središnjem baždarskom kr. ug. povjerenstvu obaždarene, te sa slovima A. M. kao vage za zlato označene. Okružnicom, je kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 25. lipnja 1902. broj 46.684 priopćen dopis kr. ug. ministra financija od 3. lipnja 1902. br. 45.530, da su dužne kontrolirati državne i druge javne blagajne težinu na krunsku vrjednotu glasećih zlatnih novaca, da ne izdadu više one novce, koji ne dosižu prometnu težinu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 91 — U promet su stavljene L srpnja 1902. za kontroiiranje nuziiič utezne mjere i vage u smislu propisnika od (3. srpnja 1900. br. 52.400. oglasom od 12. svibnja 1902. br. 39.405. Kr. ug. državPia blagajna u Budivnpešli je započela izdavati i raspačavati stroge vage za mjerenje zlatnili novaca po 10 i 20 kruna za privatnike L srpnja 1902. Cijena takove vage i k tomu pripadajuća 4 komada utezne mjere iznaša 50 kruna, a za urede podčinjene kr. hrv. slav. dalm. zemaljskoj vladi uz naknadu od 25 kruna ustanovljenog vlastitog troška. Osim zlatnih novaca kuju se: h Srebrni novci, komćidi od jedne krune; 2. Nikaljni novci: a) Komadi po 20 filira; b) komadi po 10 filira. 3. Brončani novci: a) Komadi po dva filira i b) komadi po jedan fiiir. Komadi po jednu krunu kuju se iz smjese, koja sadržava 835 tisučinka srebra i 165 tisućinka bakra. Iz jednoga kilograma legiranoga srebra kuje se 200 komada po jednu krunu. Težina je koiriada po jednu krunu dakle 5 grama. Kod kovanja srebrnih novaca ima se obdržavati zakoiiita težina i finoća. U koliko se kod pojedinih novaca ne može postići potpuna točnost, dozvoljuje se takova razlika prema gore ili prema dolje, koja ne prekoračuje u finoći 3 tisućinke, a u težini 10 tisućinka. Oblik i napis je krune točno opisan u § 13. spomenutog zak. članka. Komadi po jednu krunu kuju se jedino na račim države. Kovati će se po jednu krunu sa iznosom od 60,000.000 krun.a. Kovanje i uvedenje u promet biva u rokovima, koji će se ustanoviti naredbenim putem. . Nikaljni novci kuju se iz čistog niklja i jedino na račun države. Iz jednog se kilograma niklja kuje 250 komada po dvadeset filira ili 333 komada po deset fiiira. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 92 ~ Nikaljtii će se novci kovati do iznosa od 18,000.000 kruna. Kovanje i iivedenje ovih novaca u promet biva u rokovima, koji će se ustanoviti nareclbenim puteni. Smjesa brončanih novaca sadržaje 95 dijelova bakra, 4 dijela´kositra 1 1 dio tutije. Iz jednog se kilograma smjese kuje 300 komada po dva filira i 600 komada po jedan filir. Brončani će se novci kovati jedino na račun države i do iznosa od 7,800.000 kruna. Komadi po jednu krunu, te nikaljni i brončani novci u krunskoj vrijednosti primaju se kod svake državne i ine javne blagajne u nominalnoj vrijednosti pod platež i to komadi od jedne krune neograničeno, a nikaljni i brončani novci do iznosa od deset kruna. U privatnom prometu nije nitko obvezan primati komade po jednu krunu preko pedeset kruna i brončane novce preko jedne krune. Kad dolaze državnim ili drugim javnim blagajnama patvoreni novci, imadu se bez odštete odmah uvući i kovnici priposlati. Ako prispijevaju državnim ili drugim javnim blagajnamia takovi novci, koji su izgubili na težini uslijed probušenja ili na drugi način osim uporabe u redovnomi prometu, imadu se providiti takovim znakom, koji ih čini neprikladnim za zakoniti promet Srebrni, nikaljni i brončani novci, koji su uslijed dužega prometa istrošeni u težini ili vidljivo u većoj mjeri trpili, imadu se po državnim i drugim javnim, blagajnama mjesto plateža ili na izmjenu primati i na trošak države prekovati. Potrebnu količinu srebra za kovanje novca nabavljaju sporazumno obadva ministra financija, a ustanovljuju koHčinu sporazumno činovnici, koje izašaiju ministri financija. U obje države kovati će se svega skupa komade po jednu krunu do 200 milijuna kruna; nikaljni novci do 60 milijuna kruna i brončani novci do 26 milijuna kruna. Ovi se iznosi podjeljuju izmedju zemalja krune ugarske i n carevinskom vijeću zastupanih kraljevina i zemalja polag razmjera |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 29 <-- 29 --> PDF |
-- 93 30 : 70. Kovanja obili država ispituju se uzajamno u obim glavnim kušaonicania, te je za provedbu toga meciju obim ministrima financija skJopliena ria^i;odba. Zakonskim je člankom XXX!L 1899. zajedničkoga ugarsko- hrvatskoga državnoga sabora odredjeno kovanje srebrnog novca po pet kruna. Novci po pet kruna kuju se iz smjese, koja sadržava 900 (isućina srebra i 100 tisučina bakra. Od jednog kilograma smješasTog srebra ku]u se 417;^ komada po pet kruna. Težina je novca od pet kruna 24 grama. Kod kovanja novca po pet kruna ima se održati po zakonu ustanovljena težina i sadržaj finoće. U koliko se kod pojedinog novca ne može postići podpuna točnost, dozvo- Ijuje se takov odstup prema gore i!i prema dolje, koji ne nadmašuje u finoći tri tisućine, a u težini pet tisućina. Novci po pet kruna kuju se izključivo na račun države. S toga će se kovati predbježno do 19,200.000 kruna novca po pet kruna. U privatnom prometu nije nitko obvezan primati novce po pet kruna pod platež u iznosu preko 250 kruna. Usljed naredbe od 3. prosinca 1899. broj 6349. pr. (Vidi zbornik 1900. str. 5.) ima se rabiti za skraćeno označenje krune i filira: kruna — K; filir — 1 Kad se svota ima slovima izraziti treba riječi „kruna" i „filir" podpuno ispisati. Od šestdeset´milijuna komada kovano je po jednu krunu u zemljama krune ugarske jedan milijun kruna na uspomenu tisućgodišnjice Ugarske. (Vidi zak. čl LI. 1895. zajedničkoga ugarsko-hrvatskoga državnoga sabora. Zbornik 1896. str. 139). Zakonskim čl. XI 1907. zajed. ug. hrv, drž. sabora nadopunjuje se zaL čl XVIII. 1892. onamo, da se povrh nikaljnih novaca od šestdeset milijuna ima od svih novaca u obim državama kovati daljnih dvadeset milijuna kruna, od koje svote kuju zemlje svete krune ugarske šest milijuna hruna, a u carevinskom vijeću zastupane kraljevine i zemlje četrnaest milijuna kruna. Zakonskim je člankom XLIiL 1907. zajed. ug. hrv. državnoga sabora odredjeno, da se povrh jur kovanih šestdeset |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 94 — i četiri milijima srebrnog novca po pet kruna ima u obim državama daljnih 64 milijuna kovati, od koje svote odpada na zemlje svete krune ugarske 19,200.000 kruna, a na kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću 44,800.000 kruna. Na temelju zak. cl. XXL 1912, zajed. ug. hrv. državnoga sabora imadu se kovati osim jednokrunaša i petkrunaša još i srebrni dvokrunaši. Dvokrunaši se kuju iz smjese, koja sadržaje 835 tisućina srebra i 165 tisućina bakra. Iz jednog kilograma legiranog srebra kuje se 100 dvokrunaša. Težina dvokrunaša iznosi dakle 10 grama. Kod kovanja dvokrunaša ima se obdržavati zakonom odredjena težina i finoća. U koliko se kod pojedinog dvokrunaša ne može postići podpuna točnost, dozvoljuje se takova razlika prema gore i prema dolje, koja ne prekoračuje u finoći tri tisućine, a u težini 10 tisućina. Dvokrunaša se ima predbježno kovati u obje države svega za 50 milijuna kruna, od koje će svote kovati zemlje svete krune ugarske za 15 milijuna, a kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću za 35 milijuna kruna. U svrhu kovanja u gore naznačenom iznosu preuzeti će oba ministra financija od austr. ugarske banke, položivši protuvrijednost u zakonitim platežnim sredstvima, zajedno srebrnih jednoforintača u iznosu od 50 milijuna kruna i to kr. ug. ministar financija 15 milijuna kruna, a c. kr. austrijski ministar fjnancija u iznosu od 35 milijuna kruna. Od strane oba ministra financija nabavljene srebrne jednoforintače imadu se odmah kao kovni materijal predoznačiti dotičnim kovnicama novca. Povrh jur kovanih jednokrunaša u iznosu od 200 milijuna kruna, ima se takovih dokovati u obje države za daljni iznos od 100 milijuna kruna i to u zemljama svete krune ugarske za iznos od 30 milijima kruna, a u kraljevinama i |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 31 <-- 31 --> PDF |
zemljama zastupanim u carevinskom vijeću za iznos od 70 milijuna kruna. Preuzimanje jeclnoforintača kao i predoznačivanje kovnieania novca obavlja se jednakim načinom kao što je odredjeno za dvokrunaše. Krunska je vrjednota obnarodovana obvezatnom u trgovačkom i obrtnom registru naredbom bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 11. ožujka 1912. broj 1008. Pr. Papirni novac. Osim kovanog novca imamo u prometu papirni novac, kupone, biljege, poštanske marke i drugo. Državni novac izdaje država, a bankovni novac po državi ovlaštena banka. Državni papirni novac mora primiti svaki državljanin. Država se kao izdavatelj ne obvezuje izmjeniti ga za kovani novac, već jedino dozvoljava, da se takovim novcem može podmiriti svaka javna daća. Ovlaštena banka od strane države jamči uvijek za svoj izdani papirni novac, da će ga izmijeniti donositelju u svako doba u kovani novac. Papirnog se novca izdaje u pravilu toliko, koliko iziskuje prava potreba. Obično se izdaje toliko, koliko neprestano kola izmedju porezovnika i državnih blagajna. Biljege, poštanske marke i putnice izdaje sama država, te ovo čini posebni monopol ili samotrštvo. Zakonskim člankom XXV. 1878. zajedničkoga hrvatskougarskoga sabora osnovana je austro-ugarska banka sa povlasticama sadržanim u osnovnim pravilima, koja su sastavni dio rečenoga zakona. Austro-ugarska banka, u koju se pretvara povlaštena austrijska narodna banka, jest dioničko društvo, koje prema osnovnim pravilima tjera svoj posao u kraljevinama i zemljama zastupanim u carevinskom vijeću i u zemljama krune ugarske. Sjedište je banke u Beču. Sav pokretni i nepokretni imetak povlaštene austrijske narodne banke, te pričuva i mirovinska zaklada i hipotekarne |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^ 96 — tražbine takodjer prelaze krijepošću osnovnih pravila u vlastničtvo austro-ugarske banke. Isto tako preuzimlje austrougarska banka u svoju vlastitu dužnost i obvezanost svekokolike dužnosti i obvezanosti povi. austro-ugarske narodne banke, naročito po potonjoj izdane banknote i založnice. Dionička glavnica austro-ugarske banke sastoji iz 90 milijuna forinti, koja je uplaćena sa 600 for. na 150 tisuća dionica. Povišenje ili sniženje dioničke glavnice može se obaviti samo uslijed zaključka glavne skupštine odobrenog po zakonodavstvu obojega dijela monarkije. Austro-ugarska banka zastupa glavno vijeće pred sudom i izvan toga, te je ovlaštena na osnovi pravila učiniti sve odredbe, koje nisu pridržane za glavnu skupštinu. Glavno vijeće sastoji iz gubernatora, dvaju podgubernatora i 12 nadsavjetnika. Gubernatora imenuje Njegovo c. i kr. apostolsko Veličanstvo na zajednički predlog c. i kr. i kr. ug. ministarstva financija. Glavno vijeće podnaša trojni predlog na imenovanje Njegovom c. i kr. apostolskom Veličanstvu putem austr. ministra financija za jednog podgubernatora, koji je podjedno predsjednik bečkog ravnateljstva, a putem ugarskog ministra financija drugog podgubernatora, koji je podjedno predsjednik budimpeštanskog ravnateljstva. Nadsavjetnike bira glavna skupština i to 8 neposredno izmedju članova glavne skupštine, a po dva izmedju kandidata predloženih po ravnateljstvu u Beču i Budimpešti. Za izbor potonje dvojice nadsavjetnika predlaže svako ravnateljstvo tri put toliko osoba glavnoj skupštini, koliko će se imati mjesta popuniti. Svako ravnateljstvo sastoji iz osam ravnatelja, koji stanuju u Beču ili Budimpešti, sa podgubernatorom kao predsjednikom. Članovi su ravnateljstva dva nadsavjetnika, koje je izabrala glavna skuština na predlog ravnateljstva, a OGtalih šest ravnatelja bira glavno vijeće na četiri, godine za svako ravnateljstvo, te poslije izmaka toga vremena mogu biti na novo birani. Članovi bečkog ravnateljstva moraju biti au |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
07 stri|ski državljani, a čSanovi biidinipestansko^^´a i^garski ciržavijanl. Koii članovi glavfioga vijeća, toU i članovi ravnateljstva p.e mogu sudjeiovati u upravi drugod bankovnog zavoda. Pokraj drugih bankoviiih poslova ima ausrro-ugarska banka za vrijeme svoje povlastice isključivo pravo izdavati i u promet stavljati u C5jek:)m području austro-ugarske monarkije na se glaseće doznake (banke, banknote), koje ne nose kamata, a imaju se isplatiti na želju predočnika. Posljednji je put produljena povlastica austro-ugarske banke za vrijem.e od 1. siječnja 191 L do 31. prosinca 1917. zakonskim člankom XVIii/ 1911. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog sabora. (Vidi zbornik br. 1L god. 1912. str. 143.). Austro-ugarska je banka dužna po njoj izdane note kod svojih glavnih zavoda u Budimpešti i Beču na zahtjev odmah odkupiti zakonitim kovanim novcem ugarskoga ili austrijskog kova. Obećavanje toga ima se uvrstiti u tekst bankovnih nota. Ne izvrši li se la obveza kod glavnog zavoda u Budimpešti ili u Beču najkasnije za dvadeset i četiri sata, ra~ čunajuć od pokaza, to izuzamši slučaj, da otkupljivanje nota bude zakonitim putem istodobno u obje države monarkije privremeno odloženo, — ima za posljedicu gubitak povlastice, V a n da post o j i s 1 u čaj vis o m s i 1 o m p r o u z r očen e,. t e p o ob i m vlada m a p r i z n a t e n e p o s r e d n e zapreke . Glavno se je vijeće stoga dužno brinuti, da kovna zaklada bude u takovom razmjeru sa prometom bankovnih nota, koji je podoban osigurati podpuno izvrsivanje obveze odkupljivanja nota. Svakako ali treba, da budu barem dvije petine podpane svote u prom.etu se nalazećih bankovnih nota pokrivene sa zakonitim kovanim novcem ugarskoga ili austrijskoga kova, računajuć isti po nominahioj vrijednosti, ih sa tuzemskim trgovinskim zlatnjacima, inozemskim ziatnjacima, zlatnim šibkamta, računajuć iste po težini prema zakonitoj novčanoj mieri krunske vrijednosti nakon odbitka |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 98 — kovne pristojbe. Ostatak u premetu se nalazećih bankovnih nota pako, uračunavši svekolike odmah dospjele dugovine, treba, da bude bankovno pokriven. Kao bankovno pokriće služe prema osnovnim pravilima eskomptovane mjenicevrijednosni papiri, u zalog primljene plemenite kovine, vrijednostni papiri i mjenice, odkupljeni dospjeli vrijednostni papiri i kuponi, te mjenice, koje glase na inozemska tržišta. Austrijska i ugarska vlada imenuje po jednog povjerenika i jednog zamjenika kao one organe, koji državne vlade u obim državama monarkije izvjeste, da bankovno društvo postupa primjereno pravilima. Povjerenici prisustvuju sa savjetovnim glasom glavnoj skupštini i ravnateljstvu, te mogu zahtijevati potrebno razjašnjenje, da ispune svoju zadaću. Ako vladin povjerenik prigovori zaključku skupštine, glavnog vijeća ili dotičnog ravnateljstva, jer drži, da se zaključak protivi osnovnim pravilima, tada taj prigovor ima obustavnu moć. U koliko se takav prigovor odnosi na zaključak kojeg ravnateljstva, tad se u prvoj liniji predloži na riješenje glavnomu vijeću. Ako je prigovor naperen protiv zaključka skupštine ili glavnog vijeća, tad se stvar predloži na raspravu onoj vladi, od koje je vladin povjerenik dobio nalog. Prijepor medju vladom i bankovnim društvom rješava obranbeni sud, koji se sastaje u Beču. Trojicu članova ovog suda imenuje predsjednik najvišeg sudišta, a trojicu predsjednik uništovnog odjela Ugarske kurije na jednu godinu iz sredine sudbenog zbora, koji stoji pod njihovim vodstvom. Ovih šest imenovanih članova biraju sedmoga, koji je podjedno predsjednik toga obranbenog suda. Ako se izborom ne postigne absolutna većina, tad imenuje predsjednika obranbenog suda, jednom predsjednik bečkog najvišeg sudišta, a drugi put predsjednik uništovnog odjela kr. ug. kurije u Budimpešti. Prema zak. čl. XXXIV. 1899. zajedničkoga ugarskohrvatskoga državnoga sabora obje će vlade obvezati austrougarsku banku, da izda banknotu po 10 kruna, na mjesto |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 99 ___ ocikazaniii državnih nola po pol forinti i po pedeset forinti anst, vr. Nakon sklopljene pogodbe upkičuju skupa 160 milijuna kruna, t. j . 80 milijuna forinti a vr. u zlatnini novcima krunske vrjednote u gkivni zavod austro-ugarske banke kr. ug. ministar financije 30"., t. j . 48 milijuna kruna ili 24 milijuna forinti a vr., a ces. i kr. ministar financija 70"., t. j . 112 milijuna kruna ili 56 milijuna forinti a. vr. Upkićeni novci zlatne vrjednote sačinjavaju posebno pokriće banknota po deset kruna, koje će austro-ugarska banka izdati, a oba ministarstva financija mogu samo na temelju nove pogodbe natrag potegnuti. Svota izdanih banknota po deset kruna ne može prekoračiti uplaćenih 160 milijuna kruna zlatne vrjednote. Austro-ugarska banka je ovlaštena, da prema mjeri potrebe i povri^ tog iznosa izda banknote po deset kruna, te si do istog takovog iznosa pridrži srebrne novce po pet kruna. Svota tako izdanih banknota po deset kruna ne smije prekoračiti 20 milijuna kruna. Po tom ne može ukupni promet banknota po deset kruna podnipošto prekoračiti 180 milijuna kruna. Austro-ugarska banka može izdavanje banknota po deset kruna tek onda započeti, kada izpune označene uplate oba ministarstva financija i kada izdadu naredbu glede odkaza i uvučenja državnih nota po pet forinti i po pedeset forinti a. vr. Svota u promet stavljenih banknota po deset kruna valja, da odgovćira po mogućnosti onoj svoti, u kojoj se uvuku odkazane državne note. Odkazane banknote, koje se ne sakupe prema osnovnim pravilima austro-ugarske banke, zastaruju u korist obiju država, te od zastarjelih banknota pripada 30´Vu ugarskom državnom eraru, a 70"/.j austrijskom državnom eraru. Godišnja se bilanca austro-ugarske banke zaključuje 31. prosinca svake godine. Vrjednote u posjedu banke uvršćuiu se u bilancu.po tečaju od dana 31. prosinca. Od godišnjeg prihoda iz poslova i imetka banke pripada dioničarom po odbitku svijuh troškova ponajprije 5´´o |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 100 — uplaćene´dioničke glavnice. Od preostalog istoga prihoda ide lO´Vo u korist pričuvne zaklade, te se od preostatka nadopuni dividenda na 7Vo uplaćene dioničke glavnice. Polovica se još od preostaloga čistoga dobitka priračuna k dividendi, koja pripada dioničarom, a druga polovica pada u korist obijah država tako, da se 70% od toga tiče austrijske, a 30´n ugarske vlade. Austro-ugarska je banka dužna obnarodovati u službenim listovima, koji izlaze u Beču i Budimpešti: 1. Stanje svojih tražbina i dugovina 7., 15., 23. i posljednji dan svakog mjeseca, najkasnije pet dana iza toga roka i 2. bilancu banke i godišnji zaključak Conte dobitka i gubitka najkasnije 8 dana prije redovne godišnje sjednice glavne skupštine, koju saziva glavno vijeće i obdržaje se najkasnije u veljači svake godine u Beču. U stanje tražbina i dugovina banke uvrščuje se: Na listu dugovina: a) Uplaćena dionička glavnica; b) pričuvna zaklada; c) svota banknota, koje su u prometu; d) ostale dugovine, koje odma dospijevaju; e) dužnosti vezane na rok odkazivanja; f) založnice, koje su u prometu i g) ostale dugovine. Na listu tražbina: a) Svota zalihe kovine i mjenica, što će se plaćati kovinom; b) stanje ekskomptiranih mjen.ica i zajmova, danih na ručni zalog; c) vrjednote; d) stanje hipotekarnih zajmova i e) ostale tražbine. Uslijed zakonskog članka XXXVi: 1899 zajedničkoga ugarsko-hrvatskoga sabora stupila je na snagu L siječnja 1900 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
zakcHiskini člankom XVII : 1892 ustanovijena krunska vrjednota kao jedino i izključivo zakonita vrjedno-a na mjesto austrijske vrijednote. Ustanovljenje vrijednosti raznih vrsti novca. Za inozemni se novac ustanovljiije vrijednost po cjeniku §. 69 zakona o biiiegovini i pravnim pristojbama (Kocian: Tumač financijalnim zakonima knjiga L 1908 str. 205). Ako je predmetom kakove ostavine iii darivanja inozemzski ili tuzemni zlatni, inozemski srebrni ili inozemski papirni novcic, ili pako ako se u kakovom pravnom poslu, podpadajućem pod postotnu pristojbu, ugovori platež u takovih vrsti novca i ako ove vrsti kovana ili papirna novca u cjeniku burze naprvo dolaze -- ustanovljuje im se vrijednost po ovomu cjeniku, inače pako procjenom. Ako su pako pom.enute vrsti, kovanog i papirnatog novca ugovorene u pravnim poslovima, podpadajućim pod postepenu pristojbu, ili kad im valja ustanoviti vrijednost u svrhu odmjerenja pristojbe od upisa u zemijištnik ili od osude, uzimlju se u onoj vrijednosti, pod koju ih javne blagajne primaju. 1. Obvezatno je računanje u krunskoj vrijednosti odredio zak. čian. XXXVI : 1899 počevši od 1. siječnja 1900. Važnije su ustanove ovog zakona slijedeće: Prije L siječnja 1900 nastala obvezanost, koja se je imala izvršili u austrijskoj vrijednosti, ima se takodjer u krunskoj vrijednosti izvršiti i to na taj način, da se forinta austrijske vrijednosti ima računati sa dvije krune, a jedan austrijski novčić sa dva filira. Ako plarežna obveza glasi u drugoj kojoj vrijednosti, koja je prema austrijskoj vrijednosti ustanovljena, ima se ista najprije proračunati na austrijsku vrijednost, a ova zatim u krunsku. Ako kod preračunania u krunsku vrijednost rezultiraju odlomci, uzima se poi filira i od toga veći odlomak za cijeli filir, a od pol filira manji dijelovi ne broje. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 102 — Prema §. 13. zakona može ministar financija sporazumno sa ministrom trgovine dozvoliti, da javne blagajne mogu mjesto krunske vrijednote druge novce tuzemnog ili inozemnog kova kao platež primati. Prema §. 2. zak. čiankaXIX: 1892. unutarnja vrijednost od 42 ugarska ili austrijska zlatna forinta jednaka je sa unutarnjom, vrijednosti od 100 zkitnih kruna. Prema ovomu razmjerju ustanovljena je na temelju §. 13. zak. članka XXXV!: 1899. izdanom okružnicom m. f. broj 89.435 99., blagajnička krunska vrijednost niže navedenih vrsti zlatnog novca, kao što slijedi: Zlatni novac po 10 i 20 kruna ima se kod svakog plateža, koji se ima izvršiti ili u kovanom novcu, ili u papiru, primiti u nominalnoj njegovoj vrijednosti. 1 komad austrijskog i ugarskog zlatnog novca 11 K 29 fil. 1 „ austri. i ugar. zlatni novac (dukat) po 8for. 19 „ 04 „ 1 „ „ „ „ „ „ po 4 for. 9 „ 52 „ 1 „ zlatnognovcafrances. kova po 100 franaka 95 „ 20 „ 1 ^0 47 60 ^ 90 19 04 1 10 Q ^2 1 "=; A 7F * -n J? :j J) 77 7? ^ 17 ^ 77 ´ ^ V 1 franak -100 centisimes-a, a napoleondor ^ 20 franaka. U istoj se blagajiiičkoj vrijednosti imadu računati i francuzkom zlatnom kovanom novcu po 20, 10 i 5 franaka odgovarajući belgijski, talijanski (lira), švicarski i rumunjski (lei) zlatni kovani novac, kao i zlatni kovani novac po 20 franaka kneževine Monako. Sitni kovani novac francezkog kova, vrijednote u frankima, imade se računati prema razmjenu, po kojem je 10 franaka -9 kruna 52 filira. N. pr, svota od 436 franaka 53 centima preračunava se li krunsku vrijednost ovako: 43(r53 A 9*52 ., ^ ^-^.-^^ ^ --^-^ -- --415-57()5b -415 K 58 fii. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 103 -"- Prema §-u 2. z. čL XIX: 1892 nutarnja je vrijednost 42 ugarske ili austrijske zlatne forinte jednaka sa nutarnjem vrijednošću 100 zlat. kruna, stoga ako je stari zajam bio sklopljen u zlatnim forintima, tada se ostatak glavnice staroga duga u zlatnim forintima ima tako izračiiriati, da se svaka zlatna forinta (prema gornjem razmjer ju) računa sa 2 K 38 fik koja razlika odgovara 19Vo n. pr. ako dug od 100 for. u z!atu, što no je još u zaostatku od duga od 300 for. u zlatu bude izplaćen iz novog zajma od 800 K uknjiženog sa manjim kamatnjakom, računaše pristojba ovako: Ostatak od 100 z. 1 X 2=38 = 238 K (isto izadje, ako se K 100 pribroji i97o ^ 119 X 2 =- 238), odbiv ovu svotu od novog zajn/ia (800 — 238) -- 562 K. 1 komad zlata po 20 maraka njemačke vrijednosti -^-^ 23 K 52 fil, 1 10 — 11 76 1 ^ =^-5 88 1 „ talira (pruski i savezni talir ^-= 3 marke) — 3 ,, 53 ,, Sitni kovani novac njemačke državne vrijednosti ima se računati prema razmjerju, po kojem je 10 maraka -"^--- 11 K 76 filira, N. pr. svota od 2 marke 23 pfeniga preračunava se u krunsku vrijednost ovako: 2-23 X 11-76 ^ 2-62248 - 2 K 62 fil. 10 1 m.arka ^ 30 groša ^^^ 100 pfeniga. 1 engleski sovereingu (engleska funta šterlingci) =- 20 schillings-a .´ 24 K 02 fiL 10 ruskih zlatnih rubalja = 25 „ 39 ,, 10 hoiandeskih zlatnih forinta =^ 19 ,, 84 ,, 10 skandinavskih zlatnih kruna .... . "- 13 . 23 ,, 1 iivie sterling --^^ 20 schillings, a 1 schiilings ^´--" 12 pence, 1 rubaij ---^ 100 kopejka. inozemni se kovani novac može samo {\ onoj vrijednosti uzeti, u kojoj ga javne blagajne primaju i ne može se priračunati prid (agio). |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 104 — Osim navedenih znamenitijih inozemskih novaca postoje u Španjolskoj peseta, u Bugarsko] ieva, u Srbiji dinar, u Grčko] drachma sve po sustavu u frankima, stoga 10 komada od ma koje vrsti ovih novaca iznaša 9 K 52 fil. U Turskoj je medjidie d^ or (100 zlatnih piastera =-40 para a 3 ašpre) = 21 KTOfiL; u Portugalsko] zlatna kruna (10 milh-eis) - 53 K 32 fih; u Americi eagle (10 dolara, 1 doilar = 100 cents-a) = 49 K 35 fil; u Japanu 10 jens-a ---- 49 K 19 fil.; u Egiptu funta =- 24 K 51 fil.: u Meksiku hidalgo =- 48 K 55 fil. Vrijednostni papiri (efekti). Vrijednostnl papiri (efekti) su tražbine, koje se mogu prenesti na drugu osobu bez ikakove pripreme. U vrijednostne papire pripadaju državne obveznice, zadužnice, založnice, srećke, dionice i drugi papiri. Državne zadužnice nastaju, kad se država prigodom sklapanja novčanog zajma obveze na platež stanovite svote u gotovom novcu. Državne zajamne obveznice nastaju, kad država posudjuje novaca, da pokrije manjak u državnom gospodarstvu. Dionice su isprave, koje dokazuju, da je stanoviti iznos glavnice uložen u poduzeće. Vrijednostni papiri zaračunavaju se po nominalnoj vrijednosti, t. j . po novčanom iznosu, na koji glase. Zaračunava se po nominalnoj vrijednosti, koja nije podvržena promjeni kao burzovna, jer bi se inače morale neprestano izravnavati razlike, nadalje što država jamči samo za nomin.alnu vrijednost svojih i drugih vrijednostnih papira za koje \t pre uzela garanciju, te što se plaćaju kamati prema nomimalnoj vrijednosti. Novčana se vrijednost državnih zadužnica i drugih vrijednostnih papira, ustanovljuje po njihovom, tečaju u novcu na budinipeštanskoj, dogodice na bečkoj burzi. Ako li n.a kratko izostane naznaka burzovne cijene, onda se ustanovi vrijednost polag ovoga tečaja, koji odgovara najbližje ubi- Iježenoj cijeni u zadnja tri mieseca. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 41 <-- 41 --> PDF |
„ 105 - Zadužnice i vrijeciiiostui papiri, koiirn se cijene ne bilježe na burzama, ue procjenjuju se po pisanoj (nominalnoj) vrijednosti, nego je za takove slučajeve vlastna privatna stranka kao i javna bkigaina zahtijevati procjenu po mjestnoj oblasti. Vrijednostni papir sastoji iz obveznice i kuponskog arka. Kuponski se arci izdaju na 10 godina sa 20 kupona, koji se plaćaju naknadno i dospijevaju, svake pol godine. Kuponski arak ima talon, na temelju kojeg se nakon izmaka posljednjeg kupona dobije novi kuponski arak prema potrebi s novim talonom. Brojevi obveznice moraju se slagati sa brojevima na talonu i kuponima, izuzimlju se samo one državne zadužnice, koje su izdane bez talona. Ako se talon radi preuzeča novoga kuponskoga arka ne predoči za tri godine, računajući od dana dospjelosti posljednjega kupona, tada je za polučenje novoga kuponskoga arka nuždno, da se osim talona i vrijednostni papir predoči. Kamati se izplaćuju na temelju kupona, ako nisu oštećeni i zastarjeli. Glavna su obilježja kupona broj obveznice, ili slovo i broj obveznice, stupanj vrijednosti kupona, vrijeme dospjelosti i izbočeni pečat. Tražbina označena na kuponu zastaruje nakon šest go dina nakon dana dospjelosti. Onaj, koji izgubi vrijednostni papir, ili mv je drugim načinom uništen, može moliti sudbeni usmrtni postupak. Usmrtbeni postupak glede državnih vrijednostnih papira spada u djelokrug budimpeštanskoga trgovačkoga i mjenbe n.oga sudbenoga stola, iznimku prave lirvatsko-slavonske ze mijorazteretne obveznice, glede kojih je zagrebački kralj, sudbeni stoi nadležan. Glede ostalih vrijednostnih papira treba moliti usmrtbeni postupak kod onoga sudbenoga stola, koji je pogledom na sjedište ili nastan izdatnika, nadležan na riiešenje trgovačkih poslova. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 106 - Ako se tie izgubi ili ne uništi sam vrijednostni papir, nego jedino njegovi kuponi, tada će uslijed propisne rnolbenice posjednika vrijednostnoga papira, kojoj se imade priložiti vrijednostni papir ili mjesto njega isprava, koja ima podpunu dokaznu silu, da stoji molitelju iia razpoiaganje vrijednostni papir, nadležni sud izdati nalog za to, da se vrijednost naznačenih i tečajem zagodnoga roka ne odkupljenih kupona isplati donosniku vrijednostnoga kupona. Druge su zastare i potrebni prilozi za molbenicu, da se provede usmrtbeni postupak, potanko ustanovljeni u zakonskom članku XXXl!i.: 1881. zajedničkoga hrvatsko-ugarskoga sabora. Manjkave ili oštećene vrijednostne papire zabranjeno je primati u ime jamčevine ili drugčije. Svaki se vrijednostni papir može na ime stanovite zaklade, moralne ili privatne osobe vinkulirati. Blagajne vinkuliraju efekte samo takovih zaklada, za koje se zna, da su trajne, te da neće morćiti u skoro vrijeme prodavati svoje vrijednostne papire. Vinkuliranje se obavlja neposredno u onom zavodu, koji je izdao vrijednostne papire. Zavod zadrži kuponski arak, a vinkuliranu obveznicu uruči vlastniku s platežnim arkom, na temelju kojeg sastavlja namire i podiže dospjele kamate. Zadužnice državne i srebrne rente šalju se iznimno na vinkulaciju putem kr. državne blagajne. Više zadužnica iste vrsti može se prigodom vinkulaciie skupa spisati (unificirati) u jednu zadužnicu. Srećke i zadužnice, koje su podvržene ždrijebanju, ne mogu se unificirati, već se mora vinkulirati napose svaka pojedina zadužnica. Od toga se izuzimlju, to jest mogu se uiiiiicirati, zemljorazteretnice i zemljoodknpne zadužnice, te odkupnice vinske desetnice i regain.og prava. Unificirane zadužnice dobivaju novi broj, a datirane su onog dana, kad su sastavljoie. Zadužnice, koje se !ie mogu unificirati prigodom vinkulacije, pridrže isključivo svoj pi´vobitni datum i broi. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 43 <-- 43 --> PDF |
; _. 107 — Odprema efekta na vinkalaciju ima se tako udesiti, da mu se priloži prvi naredni kupon, te da se za vremena odpreme tako, da se može prije obaviti vinkiiliranje nego što dospijeva prvi kupon u zadužnici. Tim se ukloni tako zvanom izravnanja kamata, koje uvijek prouzrokuje kompliciranu provedbu u dnevniku. Stoga je najbolje, da se one zadužnice, koje su vučenju podvržene, odmah odpreme na vinkulaciju, čim je nakon žrijebanja konstatovano, da nijedna od njih nije izvučena. Ostale se zadužnice, koje nisu podvržene vučenju, odpremaju na vinkulaciju nakon realizovanja posljednjeg dospjelog kupona. Primjerice se odpremaju na vinkulaciju zemljorazteretnice oko 10. svibnja i 10. studenoga svake godine, jer je do toga vremena pregledan izkaz vučenih razteretnica. Kad je više^ zemljorazteretnica, popisu se u jedan primjerak na izkaz, koji se sa zemljorazteretnicama odpremJ kr. zemaljskom vladinom unutarnjem odjeki kao zemljorazterernom ravnateljstvu u Zagrebu — bilo prigodom vinkuliranja, bilo prigodom vučenja, kad se ima podignuti cijeli ili dioni iznos nominalne vrijednosti. U svakom se slučaju prigodom vinkuliranja i unificiranja zemljorazteretnica plaća bjelična pristojba od 20 filira, koja se priloži pošiljki. Namira za taj iznos nije potrebna, jer se prije piateža bjelične pristojbe ne može dobiti vinkulirana zemljorazteretnica. Kod vinkuliranja zemljorazteretnica mora se dobro paziti, da li je ona izvučena u cijeloj nominalnoj vrijednosti ili samo u dionom iznosu. Ako je s cijelim iznosom izvučena onda se ima podignuti uz uredovn.u naniiru poslije šest mjeseci nakon obavljenog vučenja cijeia nominalna vrijednost. Namira glasi: N a m i r a. Na K slovom: ...,. , koju je svotu pocpisana blagćuna u gotovom primila iz kr. drž. kao zemljorazteretne blagaine u Zagrebu u ime ocpadaiućeg iznosći za realizovanje dne 30. travnja 191. iz2rijebanu zemljorazteremicu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 108 — (dtto) broj . . list A vrhu ili (dtto) broj . . vrhu s kuponi od ... . Isto se tako na uredovnu namiru podigne dioni iznos izžrijebane zemljorazteretnice. Kad je samo dioni iznos zem- Ijorazteretnice izvučen, onda se dobije na izžrijebanu svotu zemljorazteretnica sa novim brojem, a za izžrijebanu gotov novac. (Svršit će se) Osobne vijesti. Odlikovanje.Njegovo cesarsko i kraljevsko Apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je Previšnjim riješenjem, izdanim u Beču dne 2. prosinca 1913., preniilostivo odlikovati minist. savjetnika Josipa Ha vaša prigodom njegovog na vlastitu molbu usliedjelog umirovljenia, \x priznanje njegovog mnogogodišnjeg vijernog i koristnog službovanja komturnim krstom reda Franje Josipa. Imenovanja. Kn ug, ministar za poljodjelstvo imenovao je u područjukr. šum. ureda na Sušakukr, šum. inžinire Stjepana Urbanszky- ate Pavla Melcsiczky-a kr. šum. nadinžinirima u VIII. plaćevnom razredu, kr. šum, inž. pristava Belu Jellmanna kr. ^šumarskim inžinirom u IX. plaćevnom razredu, a kr. šum. inž. vježbenika Vinka Fodora kr, šumarskim inžinirskim pristavom u X. plaćevnom razredu; zatim kr. šum. inžinirske pristave Mihajla Finke-a i Valentina Schaaba kr. šum. inžinirima u IX. plaćevnom razredu, zatim Josipa Balena i Andriju Ko priča privremenim kr. šumarskim inžinirskim vježbenicima, nadalje obnašao je premjestiti kr. šumarskog inžinirskog pristava Oktaviana Aarona iz Vinkovci u Karlobag u područje kr, šum. ureda na Sušaku te mu povjerio upravu kr. šumarije u Karlobagu. Nadalje u središtu kr. nadšum. ureda u Vinkovci povjerio je kr. šumarskom nadinžiniru i reditelju Stjepanu Jakab u obavljanje poslova kontrolirajučeg činovnika i kr. šumarskom inžinirskom pristavu Ottonu Jurovichu privremenu upravu ovdašnjeg šumskog rediteljstva. . Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarske povjerenike i to Antuna Jovan ovca, kod .kr. hrv.-slav.daim. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, te Rudolfa K 0 li b a šakodkr, kotarske oblasti u Slatini, kr, županijskim šumarskim nadzornicima II. razreda u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima, ostavljajući prvoga na dosadašnjem mjestu njegova službovanja, dočim potonjega podjedno premjestiti kr. županijskoj oblasti u Ogulinu. Nadalje je premjestio kr. šumarske povjerenike i to: Antuna Resza od kr. županijske oblasti u Bjelovaru, kr. kotarskoj oblasti u Sisku; Rafaela Dvoržak a od kr. kotarske oblasti u Križevcima, onoj u Dugomselu, te Ivana Koniga od kr. kotar, oblasti u Sisku onoj u Ludbrega, zatim kr. kotarske šumare 1. razr. i to: Petra Petrov i ča od kr. kotarske oblasti u Vrbovskom onoj u |