DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1914 str. 8 <-- 8 --> PDF |
~ 72 " vladajući vjetar sjeveroizločnjak (bura op. pisca), koji je, jer nije bilo zapreka u proredjenoj šumi, dobio maha, te je preostalo drveće s korenom izčupao, a zemlju odpuhao. Kroz to je sav predjel opustio tako, da se ništa više neda uzgojiti na onom preostalom razpucanom kam^enitom kršu. Zato bi se uz ino m.oralo pobrinuti i za to, da se u Podgorju barem u buduće zasadi žir na onima mjestima, na koja je česta kiša i bura sanjela zemlju, a naročito u visokim uvalicama, daše tako i ova morska strana opet ošumi. Na tom zemljištu doduše neće tako brzo hrastova stabla , narasti, niti će ona biti ravna i visoka, kao u drugima, za rastenje hrasta prikladnijim predjelima, no to će zemljište bezdvojbeno dati barem grbavo drvo, koje se baš u Primorju za brodogradju vrlo i traži. Na taj način unapredilo bi se samo brodograditeljstvo, a pomoglo bi se i onom pustom, kamenitih litica punom predjelu, jer bi nakon što stabla odrastu s njih svake godine odpadajuće lišće prekrilo i nagnojilo zemlju i jer bi s njih opadajući žir, bačen amo tamo vjetrom, sam od sebe naplodio te goie stijene. Tako bi se s vremenom po svoj prilici i sadanji najkrševitiji predjeli podpuno prekrili šumom. U ostalom bilo bi radi proizvodnje što bolje gradje i radi održanja šuma osobito nuždno, da se ovdje a i u drugim predjelima mladiku pod stćirim stabaljem pomogne odstranjenjem staroga stabalja, koje svojima širokima krošnjama vlastiti naraštaj guši, nedajuć da k njemu dolazi dovoljno zraka i vlage. Gdje nebi na gornji način mladik sam od sebe nastao, treba ga zametnuti sadnjom ili sjetvom sjemena, jer makar je ondje tlo još i kako mršavo i neplodno, sadnja će na njemu ipak uspjeti, samo ako se odabere odgovarajuća vrst drveća. Zeii li se od tako nastalih šuma imati po vremenu sjegurnu korist i dobru gradju, onda se mora nastojati, da se zabrani držati šum.u uništujuće koze, jer one nevjerojatnu štetu |