DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 165 —


gnojišta 1 m3 bunarića). Voda sa okoliša kada kiši nesmije
se slijevati u gnojište, koje bi se inače brzo nalilo, zato
treba da ga obzidano ; nu kišnica, što pada na gnojište ne
smeta, pak ga stoga ni ne treba pokrivati krovom.


U gnojište se baca gnoj iz štale (što je moguće češće)
svako smeće i nečist iz kuće i dvorišta, te u opće, svaki
otpadak iz kuhinje, u koliko ga se ne da za druge svrhe
upotrijebiti.


Ko imade više blaga, te sagradi veće gnojište, neka postavi
nad bunarićam cmrk (sisaljku) za osoku, kojom će
polijevati gnoj, osobito ljeti za vrijeme suše. U malenim
gnojištima može se poljodjeljac pomoći i bez pumpe. Glavno
je da je gnoj vazda vlažan i zbijen, da zrak što manje u
njega prodire, e da se ne upali, a na gnojištu će i onako
nastati svi oni procesi raspadanja gnoja, koji pospješuju
njegovo djelovanje u zemlji. Od vremena do vremena treba
gnoj pokrivati tankom naslagom zemlje, barem onda, kada
ga se dosta nabaca iz štale na gnojište. Poviše gnojišta
može se sagraditi sa malo dasaka i jedan zahod za obitelj i
za služinčad, to će biti ne samo vrlo korisno, već i pristojno.
Imade poljodelaca, koji jadikuju radi oskudice gnoja, a iza
kuće ga gube dnevno znatne kolikoće, osobito, ako je dosta
djece u kući*).


Ovako udešena gnojišta za naše prilike će najbolje odgovarati,
te ćemo u njima moći proizvadjati posve dobri
gnoj mješanac**). Dalo bi se to doduše josi savršenije
udesiti, ali uzaludno bi bilo to zahtijevati od naših poljodjelaca
u današnjim prilikama. Napredak i razvitak gospodarsva
ne trpi skokova, treba napredovati postojano, ali postepeno,
e da ne počmemo graditi kuću s krova.
* Neki posjednici u mojem kotaru, pošto su uredili djubrišta, ne satno, da
su poboljšali proizvod gnoja, već su ga i podvostručili, a to znači znatno povećanje
proizvodnje raznih kultura.
** Obični mješanac stajskog gnoja sadržaje poprečno na 1000 dijelova:
750 vode, 192 organskih sastojina, 58 pepela, 5 dušika H nitričnog dušika, 2´6
anhidrida fosforne kiseline, 6-3 kalija, 7 vapnika, l-6 sumporne kiseline (po E.
Wolfu).