DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 165 — gnojišta 1 m3 bunarića). Voda sa okoliša kada kiši nesmije se slijevati u gnojište, koje bi se inače brzo nalilo, zato treba da ga obzidano ; nu kišnica, što pada na gnojište ne smeta, pak ga stoga ni ne treba pokrivati krovom. U gnojište se baca gnoj iz štale (što je moguće češće) svako smeće i nečist iz kuće i dvorišta, te u opće, svaki otpadak iz kuhinje, u koliko ga se ne da za druge svrhe upotrijebiti. Ko imade više blaga, te sagradi veće gnojište, neka postavi nad bunarićam cmrk (sisaljku) za osoku, kojom će polijevati gnoj, osobito ljeti za vrijeme suše. U malenim gnojištima može se poljodjeljac pomoći i bez pumpe. Glavno je da je gnoj vazda vlažan i zbijen, da zrak što manje u njega prodire, e da se ne upali, a na gnojištu će i onako nastati svi oni procesi raspadanja gnoja, koji pospješuju njegovo djelovanje u zemlji. Od vremena do vremena treba gnoj pokrivati tankom naslagom zemlje, barem onda, kada ga se dosta nabaca iz štale na gnojište. Poviše gnojišta može se sagraditi sa malo dasaka i jedan zahod za obitelj i za služinčad, to će biti ne samo vrlo korisno, već i pristojno. Imade poljodelaca, koji jadikuju radi oskudice gnoja, a iza kuće ga gube dnevno znatne kolikoće, osobito, ako je dosta djece u kući*). Ovako udešena gnojišta za naše prilike će najbolje odgovarati, te ćemo u njima moći proizvadjati posve dobri gnoj mješanac**). Dalo bi se to doduše josi savršenije udesiti, ali uzaludno bi bilo to zahtijevati od naših poljodjelaca u današnjim prilikama. Napredak i razvitak gospodarsva ne trpi skokova, treba napredovati postojano, ali postepeno, e da ne počmemo graditi kuću s krova. * Neki posjednici u mojem kotaru, pošto su uredili djubrišta, ne satno, da su poboljšali proizvod gnoja, već su ga i podvostručili, a to znači znatno povećanje proizvodnje raznih kultura. ** Obični mješanac stajskog gnoja sadržaje poprečno na 1000 dijelova: 750 vode, 192 organskih sastojina, 58 pepela, 5 dušika H nitričnog dušika, 2´6 anhidrida fosforne kiseline, 6-3 kalija, 7 vapnika, l-6 sumporne kiseline (po E. Wolfu). |