DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 167 - Na to ćemo jarak zatrpati. Najbolje vrijeme za gnojenje jest odma iza branja maslina — dakle, od konca studenoga do nove godine. Nu, preporuča se otvaranje jaraka okolo stabala barem dva mjeseca prije uporabe gnoja, stoga, da donji slojevi zemlje budu izloženi blagotvornom uplivu zračnog kisika. Ako se masline nalaze u strmom položaju, tada se gnoj zakopava vazda samo s gornje strane, a nikada s donje strane, gdje bi mu voda kišnica rastopila i raznijela sve hranive sastojine. Imade maslinovih stabala posadjenih u takovom kršu, gdje se ne može ni kopati okolo njih, a kamo li gnoj zakopavati, jer im je voda tekom godina otplavila svu zemlju te su ostale na kamenu. U tom slučaju ćemo ih pomagati samo sa umjetnim gnojivima, a eventualno sa osokom (gnojnicom) iz gnojišta, n. pr. 2 do 6 1. osoke razvodnjenene u 10 puta toliko vode, prema veličini stabla. Za uporabu osoke treba dubsti nekoliko (4—10) rupa okolo stabla, ne dalje nego li je širina krošnje ; u te rupe polagano se lijeva osoka a zatim se one zatrpaju suhom zemljom. * * (Nastavit će se). Još koju o rusoj pilatki. Priopćuje Dr. Aug. Langhoffer. U 7. broju prošle godine ovog našeg lista priopćio sam svoja opažanja na toj osi piljarici, a sada mogu, da ta opažanja dopunim podacima iz godine 1913. Gdčna prof. Erna Rosmanith ljubezno mi je ustupila kukuljice, koje je iz Senja dobila. Te kukuljice su tamnije od mojih iz godine 1912. Iz tih kukuljica izašlo mi je u mjesec dana 133 komada osa biljarica i to 55 mužjaka, a 78 ženka, dakle i ovaj put manje mužjaka, samo da ove godine ta razlika nije tako velika, broj mužjaka je znatno veći. Na pojedine dane izašlo je: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 168 — dne 24. rujna 2 mužjaka 1 » 25. 3 4 u ii » 26. u 1 ii — » 27. u — u — » 28. u — ii -— 11 29. » — u 2 30. — 1 11 ii » 11 1. listopada — u — 11 2. u 2 u 13 11 3. u 2 » 7 11 4. u — » 3 11 5. u 2 u 11 11 6. u 4 u 4 11 7. u 3 u 3 11 8. u 2 u 2 11 9. u 16 u 9 11 10. u 1 u 2 » 11. u — u — 11 12. u — u 1 11 13. u 7 » 7 11 14. u 4 u 4 15. — 2 n ii ii 16. 2 — 11 ii ii 17. — 1 11 ii ii 18, — — 11 ii ii 19. — — 11 ii ii 20. — 11 ii — ii 21. — — 11 22. . 1 1 11 ii ii ii 23. 3 — 11 ii ii Ormarić sa žicom, u kom su bile smještene kukuljice držao sam preko dana u prozoru, kamo dopire sunce. Za tmurnih hladnih dana bila je stanka, za toplih sunčanih dana izašao je veći broj. Najviše mužjaka izašlo je 9. listo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 19 <-- 19 --> PDF |
169 — pada i to neobično velik broj 16 komada; najviše ženka bilo je dne 2. listopada i to 13 komada, zatim dne 5. listopada skoro toliko, 11 komada. Udarila mi je u oči promjenljivost u boji osa biljarica i kod mužjaka, a još više kod ženke. Mužjaci su pretežno crni, samo trbušna strana zna biti manje više crvenosmedja, ili pače žutosmedja. Kod nekih primjeraka bio je neznatni dio trbušne strane ćrvenosmedj zadnji kolut crn, a kod nekih opet pretežni dio trbušne strane ćrvenosmedj, kod nekih više žutosmedj, a kod jednog primjerka od potonjih bio je i kolut sredinom ponešto ćrvenosmedj. Ženske su pretežno tamnije samo na hrptenoj strani zatke, inače pretežno crvenosmedje. Zadak je na hrptenoj strani kod većine taman bar djelomice, na trbušnoj strani žutosmedj u prednjoj poli, ćrvenosmedj u stražnjoj poli, bar je zadnji kolut redovito ćrvenosmedj. Kod mnogih ženka bude ta boja zelenkasto žuta, a kod dosta njih je oštro zelene boje. Sve te boje probijaju manje više i na hrptenoj strani kod tamnih, a pogotovo kod jasnijih primjeraka. Od opažanih ženka bilo je po prilici % tamnih, a % jasnijih, dakako sa prelazima. Kod tamnih primjeraka veći je dio koluta na zatki taman na hrptenoj strani. Obično je prvi kolut, a često i drugi crn, ostali su tamni, ali se ta tamna boja sve više gubi prema zadnjem kolutu, koluti izgledaju više kao čadjavi, sve više probija žutosmedja, a prema straga crvenosmedja boja. Zadnji je kolut redovno crvenosmedji Kod jasnih je primjeraka boja žutosmedja ili zeleno žuta i na hrptenoj strani, prelazi prema zadnjem kolutu u crvenosmedju. Zadnji kolut je i tu redovno ćrvenosmedj. Kod nekih je u pogledu boje prijelaz medju ovima, prvi koluti su tamni ostali žutosmedji, tek ima trag tamnoj boji, ili ni to. Trbušna strana je kod svi´h bledja kod tamnih nešto tamnija te je žutosmedja, crvenosmedja, zelenkasto žuta ili zelena. U drugoj poli je sličan red crvenosmedjih više crvenih pjega koji se kod primjeraka tamnije zatke jače ističe. Gnjatov i i |
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 170 — nogu su bjelkasti, skoro bijeli, tek nešto ružičasti, stegna i goljeni su crvenosmedji prema krajevima bjelkasti. Usporedo sa bojom hrptene strane na zatku ide i boja hrptone strane na oprsju. Kod primjeraka, gdje je hrptena strana zatke tamna, tamna je i hrptena strana oprsja, prevladjuju tamne pjege, ostane samo bledji rub; kod jasnih primjeraka je i hrptena strana oprsja bledja, tamne pjege su manje, kod nekih jedva se i opažaju, prevladjuje smedja boja. Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradnju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd. Po orig. podatcima i nacrtima c. k. ratnog arhiva u Beču i dr., priobćio i vlastitim tumačenjima popratio B. Kosović, kr. zem. šum. nadz. II. raz. (Nastavak). Opis šume kojim se kazuje kolika je u njoj množina stabala po vrsti drveća, koje su ustanovljene prigodom povodom previšnje odluke usljedivše pregledbe šuma i to za 12 districta, za tako zvano Podgorje te posebno za Senjsku dragu, koji svi predjeli su i u priležeći nacrt urisani. Prvi district: Ravni padež, u kojem su doline Mlinište, Ljuljevac, Ravni Padež, Mirovo i Vrata, a obkoljen je brdima: Diminovac,* Meralovac, Stražbenica, Visibaba, Debeli Vrh, Šatorina, Devčićevom kućom u Crnom Padežu, zatim brdom Golić, Javornik, Kozjak, Lomski vrh, Lubenovac, Goli vrh, Njego |