DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 249 — U najnovije je doba upotrebljavanje bukovoga kao gradjevnog ili tvorivog drveta u najrazličitije svrhe vrlo mnogostrano, ali se za dobru prodju proizvoda traži s jedne strane točno poznavanje tržišta i zahtjeva konzumenata, a sa druge strane dobar kalkulator. Ovo potonje je osobito važno, jer se na temelju stručne kalkulacije izradjuje bukovina već u šumi ili na blizoj pilani u one polufabrikate, koje konzumenti traže.* Ako se spretnom kalkulacijom svaki dio bukovoga stabla racijonalno izradi u one sortimente, za koje je, pretpostavivši najveći dohodak, najprikladniji, napuniti će se kese, a razvedriti čela mnogih posjednika bukovih šuma. Ovo navedoh u nekoliko riječi samo za to, da potaknem, odnosno da dadnem povoda za pokušaj racijonalnog stručnog riješenja izkorišćivanja bukovih šuma svakom onome koji je pozvan, da riješi ovo pitanje u vlastitome ili tudjem gospodarstvu.* U slijedećem ću se potanko baviti samo izradjivanjem željezničkih podvlaka i vratila, (podvlaka, švelera = Schwellen, šlipera = sleeper). Željezničke se podvlake iz bukovine upotrebljavaju samo natopljene (impregnirane), a vratila se opet često pare. Zato ovi sortimenti i zahtijevaju razno doba izradjivanja u godini, željezničke se podvlake izradjuju zimi, a vratila u ljeti. Oba se sortimenta cijepaju, te se stoga za njihovu izradbu mora uzeti čisto, ravno uzraslo drvo. Ovoga je dryeta u bukovim šumama moguće naći 60—80% od cjelokupne drvne gromade sastojine. Od izradljive gromade dade se izraditi 50—60% u podvlake, a u vratila 20—307°, * Uz ove uvjete isplaćuje se dapače lijepo izvoz u Austriju čak u Dansku (dužice) Španjolsku (šubije) te u zemlje oko Sredozemnoga mora (testoni, ta*volletti, decimani, remi, dogge di faggio) obično preko Trsta. * Mnogo korisnih pojedinosti sadržava izvrstno djelo: Leopold Hufnagl : Handbubh der kaufmânnischen Holzververwertung und des Holzhandels kod Paul ....., Berlin 1905. |