DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 263 — belj od kuge i kad se jednom počmu šume bolje njegovati, biti će po njegovu mnijenju korist od tih šuma vrlo znatna. Već sada bi se moglo veliku količinu bukava, koje samo zauzimlju mjesto za gradju i brodogradju uporabljivom drveću, izvesti kao ogrjevno drvo, a ima po njegovu kazivanju već i sada oko 10.000 što prezrelih, a što maćavih hrastova, koje bi trebalo iskoristiti, jer će se inače osušiti i propasti. Tada se je prešlo na peto : na vijećanje o cijeni uz koju bi se imali razni sortimenti raznih vrsti drveća kupovati u komercijalna skladišta uracunav u istu i trošak sječe i izvoza. Pošto smo kao i Baron pl. Gussich i Waldmeister Franzoni o tome složni, da se cijena, što bi se imala graničarima plaćati iz skladištne kase za dovoz, neda točno ustanoviti, jer ona ovisi o udaljenosti dotičnog šumskog predjela od mora, o potežkoći izvoza samoga preko brda i uvala i jer će se i onako putevi i vlake popraviti uslijed česa će se i cijene izvoza promijeniti, to držimo da će biti najbolje, ako se glede tih izvoznih cijena pogodi skladištar sa vozačima. Jedino u slučaju ne budu li se mogli pogoditi, neka se po Militaru i šumskom uredu stvar ispita i izvozni trošak pravedno odmjeri. Trošak za izvoz ima se razlučiti od zaslužbe za obaranje i izradbu stabala, jer će si obaranjem i" izradbom drva kruh služiti oni siromašni graničari, koji nemaju voznoga blaga. Dok se ta stvar neuredi u svakoj pukovniji sama po sebi držimo, da će biti dovoljno, da se za obaranje plati za svako stablo po jednoj nogi oboda (Circumferenz) 24 novč. jer će se i tako predložiti, da se tima ljudima za obaranje drva nabave pile iz Donje Austrije i da ih se u tom poslu dade podučavati po izvježbanim radnicima iz bakarskog kraja. Konačno se razpravlja o pet osnova sastavljenih po Waldmeisteru Franzoniju, koje rade o tome, koliko da od |