DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 266 — viditi u svrhu, da dotični Militar-Comandanti budu mogli svoje greničarske straže na tu liniju povući, i neprekoračivati ju. Osim toga biti će naročito naloženo, da se te straže imadu najbolje paziti sa gradjanima grada Senja. Podjedno se sedmo : zajamčuje gosp. Baronu pl. Gussichu, da stanovnici grada Senja usljed previšnje rezolucije intimirane 20. rujna 1764. od svojih na moru postavljenih tunera neće trebati eraru plaćati više od desetine u ovdašnju militar kasu. To je po Gussichu primito sa zadovoljstvom do znanja kao i sve ostalo, što je sporazumno utanačeno, dok nebude po previšnjem mjestu odobreno. (Slijede podpisi). Na uspomenu prvog šefa šumarstva karlovačkog generalata Waldmeistera Dragutina Franzonia, donašamo faccimile njegovog podpisa kao i dijelove koncepta po njemu sastavljenog prvog šum. reda i instrucije za šum. osoblje. (Nastavit će se). Kako bi mogli osigurati trajnije namirenje pravoužitnika imov. obćina ogrjevom. Kao što ostale, nije ni gradiška imovna općina dobila segregacijom toliko šuma, koliko bi joj dostajalo, da je mogla do sada, a pogotovo da uzmogne u budućnosti pokrivati potrebe svojih članova na ogrjevnom drvu. Danas ima preko 107% članova više, nego ih je imala prije 40 godina prigodom segregacije šumskih služnosti. Nepravoužitničkih kuća ima oko 7800. Možemo približno reći, da -/.., sv´h svojih potreba na drvu pravo i nepravoužitnici namiruju u šumama gradiške imovne općine na do pušten i nedopušten način. S prikupljenim posjedima ima gradiška imovna općina oko 61.000 jutara drvom obrasle površine, na kojoj godišnje poprečno priraste po 2 m3 drva na jutru ili u svemu 122.000 m3. U zapadnoj polovici imovne općine ima oko 50.000 jutara dr žavnih šuma, a na čitavom području oko 15.000 jutara drvljem ob raslih pašnjaka i šuma neuredjenih zemljišnih zajednica. Privatnih šuma i šumica gotovo i nema. U području gradiške imovne općine ima dakle oko 126.000 ju tara šumske površine raznih šumovlastnika. Prava potreba pravoužitnika na drvu iznaša cc. 185.000 m3. a potreba nepravoužitnika na drvu iznaša cc. 135.000 m3. Ukupna prava potreba čitavog žiteljstva cc. 320.000 m3. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 267 — Po katastru izdaje se pravoužitnicima danas godišnje cc. 90.000 m3 dakle manje, nego možemo, radi troškova gospodarstva i jer nije konačno sastavljena gospodarska osnova. Uskoro nećemo moći udovoljavati niti katastrom ustanovljenoj potrebi pravoužitnika — jer se narod neprestano množi, — a kamo li njihovoj zbiljnoj potrebi kao i potrebi nepravoužitnika. Državna šumska uprava prodaje drvo na veliko, a narod može kupovati leževinu, suhad i granje. Od zemljišnih zajednica nemaju ovlaštenici druge koristi, već što im marva ima ispusta i preko ljeta vrlo kukavne paše. O racionalnom marvogojstvu ne može biti govora. Radi se samo o što većoj produkciji marve bez obzira na kvalitet i na odnos prema vlastitom zemljišnom posjedu, Gdje se je šuma u pašnjacima otela, — što je redji slučaj — tu se drvo mimo eventualne zabrane odmah i posiječe. Prema tome odpada od zemljišnih zajednica neznatan dio ogrjeva na račun pokrića potreba naroda. Ta ukupna potreba iznaša, kako rekosmo, cc. 320.009 m;i a godišnji prirast šuma gradiške imovne općine cc. 122.000 m3. Uzmimo da najviše 35% čitave svoje potrebe narod podmiri na dozvoljen i nedozvoljen način u državnim šumama, zemljišnim zajednicama ili na koji bilo drugi način, to bi iznašalo cc. 112.000 m3. Ostatak od 208.000 m:! odpada na imovnu općinu. Ona izdaje cc. 80.000 nr, može izdavati još 42.000 m3 što ukupno čini 122.000 m3. Preko računa, silom prilika, izdaje se dakle 86.000 m3. Napred navedene brojke imale bi biti ispravne, jer sam ih dobio od gospodarstvenog ureda dobrotom jednog kolege. Meni se ipak čine malko prevelikim ako sudim po svojem šumskom kotaru. Nije po svoj prilici uzeta pri tom okolnost, da bar 25% žiteljstva sačinjavaju siromasi, koji trebaju vrlo neznatnu količinu ogrjeva, mnogi se opet drvare u imovnim šumama sa suhadi, redovitim odpadcima, neželjenom vrsti drva, panjeva i t. d. Pa ako i prepolovimo taj prisilni, nametnuti nam izdatak — možemo izračunati, kad ćemo doći sa svim šumama u mlado dobne razrede već kraj današnjih prilika, kad su šumske štete minimalie, kad se sve veća pažnja posvećuje uzgoju šuma i nastoji povisiti produkcija drva. Pogotovo se približava pogibao, ako predpostavimo, da će se narod normalno i dalje razvijati, sve više množiti, da gorivog drva u opće nestaje, odnosno, da je ono sve skuplje, da će Bosna nakon izgradnje novih željeznica izvažati više na more, da narod već danas dosta racionalno postupa s drvom i da nam kultura do danas nije donijela zgodan i jeftin gorivi surogat koji bi drvo zamjenjivao. Promislimo konačno i na današnje stanje gradiških posavskih l/3 šuma. Više od svih šuma zapremaju šume u ravnici. Za koju će godinu nestati starih šuma, a na dobnim razredima od 60 godina dalje vlada već danas velika oskudxa. Prema tomu imamo same mlade šume, koje su izdavanjem gratis-ogrijeva pravoužitnicima većinom već posve proredjene i pročišćene. Ali taj medjutimni užitak nedostaje, već se mogu posavska |
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 268 sela podmiriti drvom tako — da se ili 1) nabavi gotovo ogrjevno drvo iz vana ili da se 2) mlade, već proredjene većinom vrlo lijepo uzgojene hrastove sastojine sijeku na panj, odnosno, da se visoki hrastov uzgoj pretvori u sitni. Osim hrasta ima neznatno i jasena i brijesta, topole. Jedan ili drugi način bio bi za imovnu općinu katastrofalan, jer toliko nepotrošivog kapitala, da kupuje skupa drva, ona nema, niti će imati, a pretvorbom visokog u sitni uzgoj lišila bi se jedinog jamstva za svoj obstanak u budućnosti, naime prihoda prodajom hrastovine, a konačno ne bi svuda lokalne okolnosti pogodovale sitnom šumarenju radi poplave. Stati tome na put kraj današnje uredbe imovnih općina ne može ni jedan način gospodarenja, niti nam može pomoći reorganizacija imovnih općina. Jedino je pitanje, kako da ublažujemo te nemile posljedice. Razmišljajući češće o tome, iznijeti ću ovdje neke svoje misli, što sam djelomice ućinio u svojoj predstavci na gospodarstveni ured god. 1911. 1) Pošto gradiška imovna općina ima na svojem području pet državnih šumarija, treba svim silama uznastojati, — da se kupuju prorede u svim državnim šumama ili da se proredjivanje uzme u zakup posebnim zakupnim ugovorom. 2) Pošto se kod države na veliko prodaje ogrjevno drvo iza veleprodaja ili inače, neka imovna općina kupuje takova drva. 3) Pošto su zemljišne zajednice neuredjene, treba nastojati, da se urede na bolju korist naroda a tim na indirektnu korist imovnih općina. Ad 1. Državna vlast, uvaživši ozbiljno stanje imovnih općina, ide već nekim imovnim općinama u tom pogledu na ruku. Kako znademo iz prakse, država u vlastitoj režiji drvo proredjuje i izradjuje. Pravoužitnici, koji bi dobili takovo drvo, morali bi doprinašati za troškove i procjene i izradbe. Državna uprava može izvesti drva na posebna mjesta, ako to zahtijevaju specialne opravdane okolnosti, — inače može ostati drvo, gdje se izradi, da bude režija jeftinija, a za sigurnost od šteta može imovna općina položiti jamčevinu. Financirati se može takovo poduzeće iz nepotrošive glavnice, jer je za to ona i osnovana. Dužnost bi države bila, da kroz izvjesno, kritično vrijeme olakša imovnim općinama plaćanje državnog poreza, i da inače ide imovnoj općini na ruku. Dakako, da bi se za taj skup državnih i imovinskih šuma, koje bi bile objektom proredjivanja, imao sastaviti pro domo priručni gospodarstveni program radi ušumljenja pravoužitnika, finansiranjaočevidnosti poduzeća. Ad 2. Imovna bi općina imala ishoditi od ministarstva poljodjelstva prednost kod prodaja ogrijeva ili nastojati unaprijed ugovorom osigurati si ogrjevno drvo sa sječina iza veleprodaja, ako je dotični srez pristupačan provoužitnicima. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 269 — Ad 3. Poznato nam je dosta slučajeva, gdje narod sam želi uredjenje zemljišnih zajednica Koliko je moguće to se u vlastitom djelokrugu i provadja. Tako n. pr. z. z. Bodegraj ima oko 800 jutara, Ladjevac oko 500, Okučane 50, Kosovac 50, Benkovac 300, Cage 200, Gornji Bogićevci 100. v Neka zajednica imade posebnog, neke zajedno po jednog lugara. Čitavo se današnje uredjenje tih z. z. sastoji tek u tom, da čuvaju zajednice od uzurpacija, da jedan dio šume brane sjeći a ostali je pripušten sjekiri i marvi. Uredjenjem z. zajednica istina, da bi se izazvalo odpor ovih ovlaštenika, koji možemo reći, živu od produciranja marve, zatim nekih nečlanova imovne općine, koji se u zajednici drvare — dok bi se s druge strane pomoglo narodu tim, što bi zaista s vremenom od drvnih uštednja možda i koristi bilo, što bi se racionalnim uzgojem podigla rentabilnost tla a ovlaštenici redovito godišnje dobivali svoje ogrjevno drvo. S jedne bi strane paša bila ograničena, dočim bi s druge imali koristi sami ovlaštenici i ostali šumoposjednici naročito imovna općina, jer bi njezine šume bile manje izvržene oduzimanju drva. * * * Kad bi gradiškoj imovnoj općini uspjelo, da pomoću zemaljske vlade ostvari gornje predloge, sačuvala bi mnoge svoje posavske šume odnosno osigurala bi sebi sigurniju budućnost. Ako ima možda lakše ostvarivih i jeftinijih načina, da se predusreće faktičnom velikom manjku drva, umoljavaju se gg. drugovi, da ih iznesu. Kako se i druge imovne općine nalaze u sličnim prilikama, u kojima i gradiška, bilo bi dobro, da se kod našeg šum. odsjeka u Zagrebu održi anketa svih upravitelja imovnih općina i započme zajednički složan rad. P. Osobne vijesti. Imenovanja. Njegova Preuzvišenost gosp. kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je u sjedinjenom zajedničkom statusu drž. šumarskih činovnika k upravi hrv. slavon. drž. šuma, kr. šumarskim savjetnikom Julijusa Sosku u VII. plaćevni razred, a kr. šum. inž. vježbenika Emila Mattyasovszky-a kr. šum. inž. pristavom u X. činovnom razredu. Društvene vijesti. Izkaz uplaćene članarine I. razreda,, i upisnina, zatim podupirajućih prinosa i pretplainina za Šumarski list, i to: I. u razdoblju od 26. studenoga do 31. prosinca 1913. uplatiše : Dereta Mihajlo 20 K; Tocauer Adolf 10 K; Fusić Fran 5 K; Vasiljević Vladimir 5 K; Grbac Ivan J2 K; Grad Požega 20 K ; Pošumavska sušama u Budejovicam 12 K ; Šumar, nadzorničtvo Zadar 12 K. Ukupno 101 K. |