DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 267 — Po katastru izdaje se pravoužitnicima danas godišnje cc. 90.000 m3 dakle manje, nego možemo, radi troškova gospodarstva i jer nije konačno sastavljena gospodarska osnova. Uskoro nećemo moći udovoljavati niti katastrom ustanovljenoj potrebi pravoužitnika — jer se narod neprestano množi, — a kamo li njihovoj zbiljnoj potrebi kao i potrebi nepravoužitnika. Državna šumska uprava prodaje drvo na veliko, a narod može kupovati leževinu, suhad i granje. Od zemljišnih zajednica nemaju ovlaštenici druge koristi, već što im marva ima ispusta i preko ljeta vrlo kukavne paše. O racionalnom marvogojstvu ne može biti govora. Radi se samo o što većoj produkciji marve bez obzira na kvalitet i na odnos prema vlastitom zemljišnom posjedu, Gdje se je šuma u pašnjacima otela, — što je redji slučaj — tu se drvo mimo eventualne zabrane odmah i posiječe. Prema tome odpada od zemljišnih zajednica neznatan dio ogrjeva na račun pokrića potreba naroda. Ta ukupna potreba iznaša, kako rekosmo, cc. 320.009 m;i a godišnji prirast šuma gradiške imovne općine cc. 122.000 m3. Uzmimo da najviše 35% čitave svoje potrebe narod podmiri na dozvoljen i nedozvoljen način u državnim šumama, zemljišnim zajednicama ili na koji bilo drugi način, to bi iznašalo cc. 112.000 m3. Ostatak od 208.000 m:! odpada na imovnu općinu. Ona izdaje cc. 80.000 nr, može izdavati još 42.000 m3 što ukupno čini 122.000 m3. Preko računa, silom prilika, izdaje se dakle 86.000 m3. Napred navedene brojke imale bi biti ispravne, jer sam ih dobio od gospodarstvenog ureda dobrotom jednog kolege. Meni se ipak čine malko prevelikim ako sudim po svojem šumskom kotaru. Nije po svoj prilici uzeta pri tom okolnost, da bar 25% žiteljstva sačinjavaju siromasi, koji trebaju vrlo neznatnu količinu ogrjeva, mnogi se opet drvare u imovnim šumama sa suhadi, redovitim odpadcima, neželjenom vrsti drva, panjeva i t. d. Pa ako i prepolovimo taj prisilni, nametnuti nam izdatak — možemo izračunati, kad ćemo doći sa svim šumama u mlado dobne razrede već kraj današnjih prilika, kad su šumske štete minimalie, kad se sve veća pažnja posvećuje uzgoju šuma i nastoji povisiti produkcija drva. Pogotovo se približava pogibao, ako predpostavimo, da će se narod normalno i dalje razvijati, sve više množiti, da gorivog drva u opće nestaje, odnosno, da je ono sve skuplje, da će Bosna nakon izgradnje novih željeznica izvažati više na more, da narod već danas dosta racionalno postupa s drvom i da nam kultura do danas nije donijela zgodan i jeftin gorivi surogat koji bi drvo zamjenjivao. Promislimo konačno i na današnje stanje gradiških posavskih l/3 šuma. Više od svih šuma zapremaju šume u ravnici. Za koju će godinu nestati starih šuma, a na dobnim razredima od 60 godina dalje vlada već danas velika oskudxa. Prema tomu imamo same mlade šume, koje su izdavanjem gratis-ogrijeva pravoužitnicima većinom već posve proredjene i pročišćene. Ali taj medjutimni užitak nedostaje, već se mogu posavska |