DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 280 U
području gradiške imovne općine imade oko 50.000
jutara državne šume.


Predpostaviv, da bi ta šuma mogla, — uredjena istovjetno
kao šume gradiške imovne općine — prodavati prihod
od približno (5/6 od 111.600 m3) = 92.625 m3 goriva drva,
i ne uzev obzir na šume privatne i zemljištnih zajednica
spomenutog područja, jer se s njima vrlo dugo ne će moći
računati, — moglo bi se u vlastitom području dobaviti neposredno
(na panju) potrebnih 73.850 m3 goriva drva, a
manjak na prihodu na drvu posve bi izčeznuo.


2. Kako medjutim imade izgleda, da bi se vlastitim šumama
imovne općine nepodmirena potreba članova gradiške
imovne općine na drvu u koliko se nebi mogla podmiriti ni
u državnim šumama, mogla pokriti dobavom ugljena iz vlastitog
područja, i to neposredno (kraj rova), uz cijenu od 4 K
po 1 m3 drva, dakle za svotu od (73.850 X 4) = 295.400 K,
— iznosio bi višak na prihodu u novcu (636.400 — 295.400)
= 341.000 K.
Iz toga slijedi, da bi se potreba članova gradiške imovne
općine mogla podmiriti shodnim uredjenjem šumah imovne
općine i državnih šuma.


Proizlazi od tud i to, da je za gradišku imovnu općinu
najprikladniji uzgoj visokih šuma.


2. Zbiljni odnošaji šuma.
Gore predočen, osobito povoljan uspjeh, polučen predloženim
gospodarenjem sa šumama, — ustanovljen je uz
predpostavku normalnih odnošaja tih šuma.
Od tih su odnošaja današnji, zbiljni odnošaji spomenutih
šuma, žalibože vrlo daleko.
Što okolnost, da je obrast sječivih šuma mnogo slabiji
(0´6) od predpostavljenog normalnog (1´0); što okolnost,
da razmjer dobnih razreda nije ni iz daleka normalan, uzrokom
su, da šume gradiške imovne općine ovaj čas, a i to
samo stoga, što su sadanje sječive sastojine u pravilu mnogo