DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 280 U području gradiške imovne općine imade oko 50.000 jutara državne šume. Predpostaviv, da bi ta šuma mogla, — uredjena istovjetno kao šume gradiške imovne općine — prodavati prihod od približno (5/6 od 111.600 m3) = 92.625 m3 goriva drva, i ne uzev obzir na šume privatne i zemljištnih zajednica spomenutog područja, jer se s njima vrlo dugo ne će moći računati, — moglo bi se u vlastitom području dobaviti neposredno (na panju) potrebnih 73.850 m3 goriva drva, a manjak na prihodu na drvu posve bi izčeznuo. 2. Kako medjutim imade izgleda, da bi se vlastitim šumama imovne općine nepodmirena potreba članova gradiške imovne općine na drvu u koliko se nebi mogla podmiriti ni u državnim šumama, mogla pokriti dobavom ugljena iz vlastitog područja, i to neposredno (kraj rova), uz cijenu od 4 K po 1 m3 drva, dakle za svotu od (73.850 X 4) = 295.400 K, — iznosio bi višak na prihodu u novcu (636.400 — 295.400) = 341.000 K. Iz toga slijedi, da bi se potreba članova gradiške imovne općine mogla podmiriti shodnim uredjenjem šumah imovne općine i državnih šuma. Proizlazi od tud i to, da je za gradišku imovnu općinu najprikladniji uzgoj visokih šuma. 2. Zbiljni odnošaji šuma. Gore predočen, osobito povoljan uspjeh, polučen predloženim gospodarenjem sa šumama, — ustanovljen je uz predpostavku normalnih odnošaja tih šuma. Od tih su odnošaja današnji, zbiljni odnošaji spomenutih šuma, žalibože vrlo daleko. Što okolnost, da je obrast sječivih šuma mnogo slabiji (0´6) od predpostavljenog normalnog (1´0); što okolnost, da razmjer dobnih razreda nije ni iz daleka normalan, uzrokom su, da šume gradiške imovne općine ovaj čas, a i to samo stoga, što su sadanje sječive sastojine u pravilu mnogo |