DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 347 —


Kad je stablo oklaštreno potrebna je još jedna mala
radnja, naime ostruganj e stare kore, lišaja i mahovine.
Vrlo zgodna spravica za tu radnju jest t. zv. strugač, što
nam ga pokazuje slika 13 (postrance i s gornje strane).
Ova je radnja vrlo korisna, jer se time uništuju jaja i ličinke
nekih zareznika te se pomaže mladoj kori u vršenju njezinih
fizioloških funkcija. Ne smije se odviše strugati, do
žive kore, jer to stablu jako škodi. U nekim slučajevima
potrebno je da se stablo oklači (okreči), nu, o tomu kasnije
kad bude govora o bolestima i neprijateljima masline.


Klaštrioc treba da nosi sobom i jedne ljestve, po
mogućnosti dvostruke i tako visoke, kao što su visoka stabla
što ih klaštri. Klaštrioc se ne smije penjati po granama,
prije svega za to, što je pogibeljno za njega da se ne slomi
sa Svom granom, a onda i s toga, što obučen kvari i rani
koru, koja kasnije popuca a drvo sagnije. Gadno je vidjeti
kako izgledaju neka stabla baš stoga, što se za vrijeme
branja maslina gazi po njima obuvenim nogama. — Koliko
je kulturno zaostao taj naš dobri težak! Imade uma, imade
i srca, ali za maslinu kao da ne osjeća, jer da osjeća ne
bi je tako zapuštao i teške joj rane zadavao!


*


Najzgodnije vrijeme za klaštrenje maslina jest kasna jesen i
zima. Može se početi odma čim dovrši branje maslina. U
toplijim predjelima treba prestati sa radnjom najdalje koncem
mjeseca veljače, u hladnijim 15 do 20 dana kasnije. Po
kiši, snijegu, kad je maslina mokra, po velikom vjetru i
kad je temperatura ispod + 5° C. nije dobro klaštriti.


Kras i pošumljenje krasa u crikveničkom
šumskom kotaru.


Skica,
Geološke prilike našeg Krasa jednake su onima Istre i
Kranjske. Kras našeg kotara vezan je na eocen, kredu i




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 348 juru,
dok ga petrografski karakterišu vapnenci i dolomiti.
Ovi se vapnenci protežu sve od Kranjske, preko Grobnika
i Vinodola na dalmatinsku granicu. Najstarija formacija ovog
područja jest tamno-sivi, većim dijelom brečasti vapnenac.
Ovaj vapnenac pripada krednoj formaciji. Nad tim brecastim
vapnencem leži naslaga žućkastih, bijelih i ružičastih vapnenaca,
t. j . senonska i turonska kreda. Kredni vapnenac
leži ispod alveolinskog i numulitnog vapnenca (eocen). U
našem teritoriju vidimo često i divijunalne odronjene dijelove
brjegova, i to osobito na podnožju sjeverne stijene Vinodola.
Sam Vinodol je sinklinala gornjo krednih vapnenaca u kojoj
leže eocenski numulitni vapnenci, a na ovima pješčenjaci i
lapori eocenskog fliša.


Od znatne je važnosti, obzirom na postanak popuzina
u Vinodolu, fliš t. j . oni tamno sivo-zeleni pješčenjaci i
glinenasti lapori, koji su za vodu nepropustni; na ovoj
se naslagi puzaju gornje naslage te tvore poznate već vinodolske
popuzine u Driveniku, Grižanima i Bribiru.


Visoravni Drivenik i Bribir su gradjene od krede ili
eocena. Vinodol protegnuo se od sjeverozapada prama jugoistoku,
te se dijeli u četiri manje doline. Sa sjeverne strane
dignule su se nad Vinodol okomite stijene, nad kojima se
nalazi kraški plateau, koji se naglo diže do od naravi pošumljenog
Krasa. Sam plateau prikazuje nam sliku Krasa,
obraslog sa Juniperus Oxycedrus i macrocarpa, a mjestimice
vidimo lijepe branjevine hrasta, jasena i drugog kraškog
drvlja, a izmedju škrapa imade po koja vrtača obrasla kulturnim
biljem. Prema Crikvenici otvoren je Vinodol dolinom,
koja zahvaljuje svoj postanak potoku Dubravčini. Dolina
Dubravčine je s lijeve i s desne strane sklopljena dosta
visokim kraškim gorjem, (Kotor, Sopaljka), koje je takodjer
obraslo lijepom niskom šumom hrasta, jasena, crnog graba,
medju kojim se nalaze i neki mediteranski elementi. Djelomice
je opet ovaj dio lijepo pošumljen crnim borom.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 349 —
Klimatičke su prilike našeg kraja za uzgoj šume dosta
loše, pa ako bi za izbor pojedine vrsti biljka, za pošumljenje
Krasa, jedan faktor bio povoljan, to drugi u isti mah izključuje
kulturu. Tako n. pr. krhkost drveta i bura, relativno
visoka godišnja temperatura i desta velika studen za trajanja
zimske bure, vapneno tlo i mala količina vode u njemu,
vlaga atmosfere i odveć chlornatrija u njoj. U našem je
predjelu popriječna godišnja temperatura zraka 13.9° C;
najveću popriječnu temperaturu pokazuje mjesec srpanj sa
28.8° C, dok je najhladniji mjesec siječanj, sa popriječnom
mjesečnom temperaturom 5° C. Najveća apsolutna temperatura
zabilježena je sa 37° C, dok je najniža zabilježena sa — 4° C,
što se oborinskih prilika tiče, iznaša popriječna godišnja
množina oborina 1580 m/m. Mjesec listopad, studeni i prosinac
imadu najviše oborina, dok je najmanje oborina u
mjesecima siječnju, veljači i ožujku. Od velike je važnosti
kod nas i smjer vjetrova, a vladajući su vjetrovi bura i jugo.
Naša bura zahvaljuje svoj postanak lokalnoj topografiji t. j .
oprjekama izmedju k jugu okrenutih i brzo se ugrijajućih litoralnih
predjela te hladnih, često sa visokim snijegom pokritih
brjegova i visoravni, koje se uzdižu iza prije spomenutih
predjela. Što je veća razlika u temperaturi ovih
dvaju predjela to je i bura žešća t. j . što se jače ugriju
litoralni predjeli diže se topli zrak naglije u visine, a u barometrički
minimum koji je na taj način nastao, strovaljuje
se hladni gorski zrak. Ovaj vjetar hladan je i suh, a baš
poradi tog drugog svojstva je štetan za mlade biljke. Sasvim
drugi karakter opet imade južni vjetar, tako zvani „sirocco",
koji je vlažan i topao.


Biljno geografske prilike našeg kotara karakterišu se
uz obale mora tipovima mediteranske flore, a to su Olea
europea, Vitex agnus castus, Ficus carika, Nerium Oleander.
Quercus lanuy., Quercus ilex, Celtis austral. Laurus nobilis,
Carpinus quinensis, Pistacea terebinthus. A od povijuša
Smilax, Tamus comunis i t. d. Ovu formaciju nazvali bi




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 350 —
formacijom uljike, a proteže se duž morske obale i siže do
Vinodolske doline. U ovom dijelu se upravo pošumljuje naš
Kras. — U drugu formaciju spada sam Vinodol, a to je
formacija hrasta, a uz hrast vidimo jasen, lipu, brijest itd. Treća
formacija t. j . formacija Juniperusa (šmrika = borovica), proteže
se na plateu-u nad Vinodolom, te nam prikazuje pravu sliku
Krasa. Iza ove trećeformacije prelazimo postepeno u četvrtu t. j .
u formaciju jelove šume. Ova biljna formacija čini kod nas
od naravi pošumljeni Kras. U prvoj formaciji vidimo osobito
u prodolju Dubravčine dosta kulturnog tla, vinograde, voćnjake
itd. Obronci i brjegovi ove formacije na žalost su
goli. Iz historijskih vrela vadimo, da su i ovi brjegovi bili
njekoč pošumljeni; tako čitamo u djelu Sladovićevu „Povjest
biskupije senjske i modruške", na strani 220, da je
knez Ivan Frankopan u god. 1440. samostanu Crikveničkomu
darovao „zasad Sopalj", a god. 1490. „zemlju Knežinu sa
Šumom". Iz raznih darovnica tomu samostanu razabire se,
da je baš u tim predjelima, koji su sada goli, bila nekada
niska jasenova šuma. U drugoj formaciji, t. j . formaciji hrasta,
koju nalazimo u nutarnjem Vinodolu, vidimo najviše kulturnoga
tla. Na rastvorenim eocenskim vapnencima i pješčenicima
imademo vinograde, voćnjake, sjenokoše i livade. —
Najžalosniju sliku pokazuje nam treća formacija t. j . ona
juniperusa. Osim branjevina hrasta, jasena a u višjim predjelima
bukve, koje. zapremaju tek deseti dio ove formacije,
sve je pusta kam vapnenca i dolomita. Mjestimice dolaze
kraške doline razne veličine. Ove su doline naplavljene i
ispunjene sa „terra rossa". U tim dolinama, koje sačinjavaju
jedino kulturno tlo ove formacije, nalazimo tek zasadjen
krumpir i kupus. Kada će se u buduće raditi na sistematskom
pošumljenju, morati će se svakako izlučiti ovo kulturno tlo
od pošumljenja i snjime postupati kao što „agraria" susjedne
Kranjske postupa sa ovakovim zemljištima. U blizini većih
kraških dolina imade se provesti melioracija tla, sagraditi
cisterne i druge naprave za opskrbu blaga. Samim pošum




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 351 —


ljenjem, što je i sasvim naravno, zabraniti će se paša, tek
bi jedino u tim melioriranim predjelima paša morala ostati
dozvoljena, kao i u onim branjevinama, koje su odmakle
marvinskom zubu.


Sasvim je naravno, da je uslijed tih prilika i stočarstvo
na dosta niskom stepenu. Osim većeg broja ovaca, imade u
našem kotaru nješto rogatog blaga, a glavnu tegleću silu
podavaju magarci i mule, koje se zadovoljavaju sa slabom
hranom mršave kraške vegetacije.


Svakako najveću produktivnu snagu pokazuje tlo u
četvrtoj formaciji t. j . u formaciji jele i bukve. Uz ove visoke
prijeborne šume nalazimo plodna kraška polja. Ova nam polja
čine većinom sjenokoše, te naš narod, koji imade u tim
višim predjelima svoje posjede, opskrbljuje u ljetnim mjesecima
blago pašom i sprema pokošeno sjeno za zimu baš
odatle.


Samo pošumljenje krasa datira i kod nas već od godine
1880. Najveća zasluga pripada svakako sadanjem zem.
šum. nadzorniku Boni, koji je uz dosta malena novčana
sredstva lijepih kultura stvorio. Nu sam način pošumljenja
nije od onda pa sve do danas po nikakvom sistemu proveden.
Starijih kultura crnoga bora nalazimo na posjedima
skoro sviju ovopodručnih zemljištnih zajednica. Ali ne samo
crnim borom, već i sadnjom hrastovog žira pokušalo se je
mjestimice posumiti naš Kras. Mjestimice vidimo vanredan
uspjeh sadnje sa crnim borom, samo na žalost te starije
kulture zapremaju tek nekoliko jutara. Uspjeh sadnje hrastovog
žira nije nikakov. Samo pošumljenje vezano je na
posjede zemljištnih zajednica, dok privatnici žalibože još
uvjek ne mare za ovaj veliki kulturni rad. — Malene pošumljene
čestice krasa vidimo u našem kotaru u prvoj formaciji,


t. j . u formaciji uljike, dok se je u drugoj formaciji radilo još
više na pošumljenju i to u bujičnim područjima, ali ta formacija
se zapravo i nemože računati u goli Kras. U
trećoj formaciji, u kojoj bi se najviše moralo raditi na po


ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 352 šumljenju,
nije upravo ništa učinjeno. Na ovom nehaju oko
pošumljenja krivi su samo posjedovni odnošaji i slabo financijalno
potpomaganje od strane za to odlučujućih faktora.
U posljednim godinama bar se ovaj drugi uzrok ponješto
poboljšao.


Naše su zemljištne zajednice taj posjed, na kojem se
pošumljenje ima obaviti, dobile segregacijom. Taj posjed
su one dobile kao pašnjačku kompetenciju. U našem kotaru
ti pašnjaci iznašaju preko 10.000 jutara. Na žalost ali ne
može se ni na desetom dijelu ove površine pašariti. Ovaj
posjed zemljištnih zajednica morao bi se u prvom redu pri


. vesti pošumljenju. Sasvim je naravno, da zemljištne zajednice,
ne samo uslijed financijalne nemoći, već i poradi neprijateljskog
držanja pučanstva, ne mogu i ne će htjeti ovaj
Kras posumiti. — Prva podloga sistematskog pošumljenja
Krasa imao bi biti zakon za pošumljenje Krasa i kraških
goljeti. Sasvim je naravno, da bi taj zakon imao biti prilagodjen
svim našim prilikama, a u prvom redu osjegurati
pučanstvu pašarenje blaga u onoj mjeri, koja je za svakidanji
život potrebna. Bilo bi to vrlo lasno, jer se u našim
kraškim predjelima nalaze dijelovi, koje baš nebi bilo potrebno
posumiti, a na kojima bi mogla biti dozvoljena paša.
Za sve ovo potreban je kraški kataster, kojemu bi bila zadaća,
sve one čestice zemljištnih zajednica i privatnika izlučiti,
koje se imadu privesti pošumljenju. Na dvim podlogama, t. j .
na zakonu i katastru za pošumljenje, mogao bi se taj rad
oko pošumljenja sistematski i sa uspjehom vršiti.


Poradi već spomenutih slabih financijalnih prilika zem.
zajednica i privatnika, imala bi sama zemlja novčanim sredstvima
pošumljenje krasa podupirati, jer pitanje pošumljenja
nije samo lokalno pitanje jednog dijela naše domovine, već
je to zadaća čitavog naroda i zemlje. Kako je već spomenuto,
započelo se je sa pošumljenjem Krasa već u 80-tim
godinama prošlog stoljeća, nu točnije iskaze o samom pošumljenju,
površini, na kojoj se posumilo, itd. imademo tek




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 31     <-- 31 -->        PDF

353


od godine 1898. Prema tim iskazima pošumljeno je kod nas
oko 120 jutara Krasa, sa troškom od po prilici 20.000 kruna.
Za sjegurno nigdje nije pošumljenje skopčano sa tolikim poteškoćama,
kao baš u našim kraškim predjelima. Vrlo čestom
neuspjehu pošumljenja krivi su mnogi razlozi, nu glavna
krivnja imade se tražiti u prvom redu u kasnoj sadnji i priličnoj
suši za vrijeme ogojnih radnja. Potonjemu ne može
se na put stati, ali onaj prvi razlog dade se eliminirati.


Do sada smo za pošumljenje potrebne biljke crnog bora
(Pinus Lar. var. austr.) dobivali iz biljevišta, koje kr. nadzorničtvo
za pošumljenje primorskog Krasa u Senju imade
kod Sv. Mihovila u Senjskoj Dragi, te koje leži oko 800
met. nad morem. U našem kraju (dolje kod mora) znade
često već i druga polovica veljače biti prilično topla, a što
je glavno, i kišovita, te bi kulture izvedene u ovom mjesecu
sjegurno imale dobar uspjeh, nu to se do sada nije moglo
izvesti stoga, što u biljevištu kod sv. Mihovila često još i
koncem ožujka leži visoki snijeg, tako, da usljed smrzavice
nije moguće već u veljači iz ovog biljevišta biljke vaditi
i odpremati ih na odredjeno mjesto.


Prvi korak sistematskom pošumljenju našeg primorskog
Krasa učinjen je osnutkom zemaljskog biljevišta u Crikvenici.


U nekoliko je već navrata spomenuto, da se naš Kras
imade posumiti samo sa crnim borom. Već je više puta pokušana
sadnja sa primorskim i halepoborom nu postotak
uspjeha nije tako velik kao kod crnog bora.


Od troškova kod pošumljenja Krasa otpada najveći dio
na kopanje jamica i dovoz zemlje, pa je sasvim naravno,
da tamo gdje imade dovoljno zemlje taj trošak otpada, a i
kopanje jamica je mnogo laglje a po tom i jeftinije.


Na pošumljenju Krasa moći će se kod nas tek onda
intenzivnije raditi, kada će vlast, bez utjecaja drugih faktora,
ovaj eminentno kulturni rad, preuzeti samo u svoje ruke.
Mislim najme time reći, da se financijalno pitanje pošumljenja
nesmije kretati prama proračunu zemljištnih zajednica,




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 32     <-- 32 -->        PDF

~- 354


jer su ove većinom u našem Primorju siromašne, već bi sav
trošak pošumljenja imala nositi zemlja.


Kako je već spomenuto, imao bi kraški kataster tu zadaću,
da izluči sve one površine, koje bi se imale posumiti.
U prvom bi redu trebalo u području ove kot. oblasti, ovaki
kataster sastaviti za treću vegetacionu formaciju, t. j . za
predjele, koji se protežu od visokih šuma prema Vinodolu.
U priležećem nacrtu označen je taj dio sa III. Prvi pojas tog
pošumljenja imao bi biti širok oko 200 met., tako, da se
već u početku stvori cjelovita jedna kultura, koja bi eventualno
kasnije prirodnim načinom, t. j . vjetrom mogla ispod
nje ležeći Kras posumiti.


Ispod ovog prvog pojasa imala bi biti praznina, takodjer
u širini od kojih 100 met., a na ovu prazninu imao bi
se opet nadovezati treći pojas u istoj širini kao i prvi, koji
bi se imao posumiti. Zadaća tog pojasa bila bi ista, kao
onog prvog. I tako bi to išlo redom sve do druge vegetacione
formacije. Prema tome bi nam treća vegetaciona formacija
pokazala slijedeću šematičnu sliku.


..... rjelra


... v.for. visoke J ume
´. v./or.
/.v./or.
..../.., Vinodol
.....^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 355 —


U gornjoj šematičnoj slici označuju nam crna polja pošumljene
površine, dok bijela polja označuju pojas, koji bi
se prirodnim načinom pošumio. Ovakovim radom imali bi
dvostruki uspjeh i to :


1. Samo umjetno pošumljenje bilo bi uslijed prirodnog
(vjetrom) za polovicu jeftinije. 2. Ostalo bi dosta površine,
na kojoj se može kroz 20 30 godina pašariti. Baš u toj
trećoj vegetacionoj formaciji imade, kako je već i spomenuto,
kraških kotlina i polja, koja su ili obrasla kraškim
drvečem (hrast, jasen itd.) ili su opet već privedena drugoj
kulturi.
Dakle sva ona zemljišta, koja ne bi bilo potrebno posumiti,
Imala bi se izlučiti, te melioracijom dignuti na onaj
stupanj, da im se produktivna snaga što prije digne, a pučanstvo,
da se uzmogne racionalno baviti stočarstvom.


Sasvim je naravno, da bi i za ovo bilo potrebno materijalne
pomoći od mjerodavne oblasti. U ovoj formaciji
mogao bi se Kras sa korsičkim borom i borovcem (Pinus Strobus)
posumiti. Moramo naime spomenuti, da se ta formacija diže u
popriječnoj visini od 550 metara, pa je često zimi pokrita
i snijegom. Za crni se bor pako znade, da često strada od
snijega i leda, dok gore spomenute dvije vrsti bora ne trpe
od snijega i ledoloma.


Drugu vegetacionu formaciju t. j . nutarnji Vinodol nije
potrebno posumiti, nego samo ona izlučena bujična područja,
(Drivenik, Bribir, Grižane), a ova će biti godine 1915. ili
1916. već i pošumljena.


Ostaje nam još prva vegetaciona formacija. U ovoj formaciji
biti će svakako uputno izlučiti i privatna zemljišta,
kao i ona zemljištnih zajednica, te privesti šumskoj kulturi.
Baš ovaj predjel, jer je blizu morskih kupališta, morao bi
se u što kraćem roku posumiti.


Doprinosom zemljištnih zajednica kao i doprinosom
zemlje pošumljuje se Kras ove formacije, nu sasvim je naravno,
da se uslijed pomanjkanja novčanih sredstava ne pro-


i




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 356


teže ovo poŠumljenje na velike površine. Neke zemljištne
zajednice, koje baš u tom dijelu imadu znatnijih posjeda
nisu kadre, da i najmanji novčani doprinos žrtvuju za poŠumljenje.
Spomenuti se mora, da bi se baš u ovoj formaciji
moralo intenzivno raditi na pošumljenju radi već gore
spomenutog razloga, t. j . poradi blizine kupališta. Hvalevrijedan
primjer pokazalo je lječilištno povjerenstvo u Crikvenici
time, što je u godini 1913. i 1914. votiralo po 400
kruna za pošumljenje Krasa u bližoj crikveničkoj okolici.


Danas je pošumljenje Krasa samo financitalno i gospodarstveno
pitanje, a da bude uspjeh što veći, potrebno je
skupno djelovanje svih zato pozvanih faktora. Dakako, velik
je to posao, koji će stajati mnogo truda i mara, da se postigne
konačni cilj, to jest, da se šumska kultura svede u
neko ravnotežje sa ostalim granama kulture, te da se digne
na onu visinu, kako zahtjeva dobrobit zemlje.


Prof. Alfons Kauders.
kr. kot. šumar.


Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na
Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje
do Mrkoplja i Ogulina,
prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje
u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za
drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju


primorskog krša itd.
Po orig. podatcima i nacrtima c. k. ratnog arhiva u Beču i dr., priobćio i vlastitim
tumačenjima popratio B. Kosovlć, kr. zem. šum. nadz. II. raz.
(Nastavak).
Prilog 3.*


Pet osnova o pristojbama
koje se u c. kr. militar-šumama imadu odračunati od utrška
za drvo u ime odštete za drvo na panju (Waldrecht). Sastavio
Waldmeister J. C. Franzoni.


* Vidi str. 263. „Šumar, lista".