DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 429 — Prilog k terminologiji i nomenklaturi podkornjaka. Dr. Au g. Langhoffer. Medju štetnim kornjašima zauzimlju važno mjesto podkornjaci a već to čini nužnim, da se vodi briga i o njima. Treba ih ne samo upoznati i razlikovati, nego prije svega ustaliti, upotpuniti i usavršiti i njihovu terminologiju t. j . znanstvene izraze a i njihovu nomenklaturu t. j . njihova imena narodna u koliko ih ima i u koliko su zgodna. Tom sam poslu namijenio ove redke. 1. Terminologija. Za podlogu uzimljem ono, što se nalazi u „Entomologiji", kako ju je složio prof. Ant. Korlević za naše slušače šumare a klub hrv. šum. akademičara god. 1905 izdao kao škripta. Prof. Korlević uložio je u to mnogo truda a ljubezno mi ustupio i svoj rukopis na uporabu. Za laglje razumjevanje dodajem i njemački naziv. Gdje mi se čini zgodnim dodajem svoje primjedbe. bušotina Bohrloch kosi h o d n i k Schrâggang léto Flugloch zadružni hodnik Familienk o ti o niča Muttergang gang glavni hodnik Hauptgang stubasti hodnikLeitergang ulazni ho dnik Eingangsrohre crvotočina Bohrmehl zvjezdasti hodn ik Sterngang zvučalo Tonapparat rašljasti hodnik Gabelgang zibka Puppenwiege Sami se tumače nazivi: jedno, dvo, mnogokraki, (ne višekraki) osovni, uzdužni, vodoravni, poprečni hodnici. Mjesto kvakaste, čizmi podobne hodnike bilo bi možda zgodnije reći kukaste; zaNische, Eiergrube, odabrao je Korlević udubak i izdubak, mogli bi prvi naziv pridržati. Mjesto odušaka Luftlôcher uveo je kasnije zračište a to je podesnije jerjeodušak —stigma. Za značajni dio pokrilja, Absturz,uzeo je strmina a možda bi bolje bilo kosina. Za Rindenbriiter i |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 430 — Holzbruter ima nazive kornjači i drvari, zar ne bi bilo podesnije korašiidrvaši. Mjesto korni hodnik — Borkengang — dalo bi se reći hodnik u kori a mjesto ličinkini hodnici možda ličinski hodnici. Nazivi monophag i polyphag, prema tome da li buše ili jedu samo jednu vrst bilja ili više, dalo bi se reći jednojed i mnogoj ed, ako baš ne pridržimo te tudje izraze, kao što bi mjesto monogam i polygam mogli reći jednoženja i mnogoženja.1 Za Rammelkammer, rasplodna komorica, bilo bi kraće reći r a s p 1 o d i š t e. Za Frassfigur mogao bi služiti izraz bušotinjak. 2. Nomenklatura. Glede nomenklature imamo veći niz imena od Schlossera i tri niza od Korlevića. Podkornjake sve to više trgaju u veliki broj rodova. Schlosser u svojoj , Fauni kornjašak trojedne kraljevine", što ju je izdala naša Akademija, zove prema stanju stvari pojedine rodove ovako: Platypus, Širač Cryphalus, Podkorač Crypturgus, Rakonja . Polygraphus, Črčkar Hypoborus, Striekač Scolytus, Vrtač Bostrychus, Je loto č Hylastes, Drvar Thamnurgus, Supljinar Hylurgus Striekar Xyloborus, Omornjak Blastophagus, K rugi jar Anisandrus, Kuk in Dendroctonus, Krnjokrilac Xylocleptes, Še p ut n jak Carphoborus, Kožar Pityophthorus, Pisar Hylesinus Šupljar Dryocoetes, Štetko . Phloeophthorus, Utišnjak Xyloteres, Glupan Kako se vidi, jesu to imena manje ili više zgodno odabrana. Danas bi tih imena prema današnjem stanju nauke bilo dakako više, pa bi se moralo praviti kovanice, ali se ja u to neću upuštati, jer držim, da to nije potrebno. Korlević se u pogledu imena oslanja na Ecksteina i druge, te uzima samo 3 skupine ili 3 niza : Scolitus, bakuljaš, kasnije prozvan b j e 1 o t o č, Hylesinus, 1 i k o t o č i Tomicus podkornjak |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 431 — ili lubotoč , potonji naziv je zgodniji. Preostaje još kao zastupnik posebne skupine Platvpus kojega zove Schlosser Sirač a moga o bi se radi širokoga nadvratnjaka, šije, možda zgodnije nazvati Šijak-om. Ako se kod podkornjaka, a tako možemo sve zajedno zvati, i mora uzeti obzir na različite rodove, sa teoretičko znanstvenoga gledišta, to je obzirom na praksu zgodno, ako se i kod obuke pamćenje bez potrebe ne optereti sa nekoliko desetaka imena a time otešča prijegled. Skupina bjelotoča i lubotoča ima značajna obilježja: prva radi kose trbušne strane, potonja radi kosine pokrilja, dok ima skupina likotoča brojne i različite zastupnike bez tih obilježja. Nazivi vrtač, pisar, jelotoč, likar, srčikar, korojed, drvomor, pismenac, bakrorezac jesu manje više zgodni izrazi a dali bi se nekoji upotrebiti za oznaku manje skupine. Korlević je prema njemačkim imenima prozvao nekoje podkornjake sa 3 imena n. pr. veliki brijestov bjelotoč mali i srednji. Meni se iz spomenutih već razloga ne svidja to. Ja bi bio za to, da se povede svagdje oznaka sa 2 a nigdje sa 3 imena. Neka se kaže veliki bjelotoć i mali ili se jednom od njih dade drugo ime brijestov ili slično. Tako seje i kod likotoča moglo kraće reći maljavi, odnosno kosmati likotoč itd. Oznake sa 3 imena zamršuju nazive. Toliko mi se činilo uputnim, da spomenem o tim pitanjima a o podkornjacima naše faune drugom zgodom. Njekoliko riječi o izpravnom izračunavanju cijene na panju. Za Erdészeti Lapok godine 1914. napisao kr. ug. šum. inžinir Šandor Bartha, a za S. 1. preveo dozvolom pisca D. Polaček, kr. šum savjetnik. Za vrijeme moje dvadeset i tri godišnje prakse izkusio sam, da moji drugovi stručnjaci izračunavaju cijenu drva na panju na razne načine. Jedni ju izračunavaju tako, da ponajprije pomnoženjem cijele prodajne cijene sa odgovarajućim kamatnjakom izra |