DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 440 —


Razgledavši pilanu, posjedasmo na šum. željeznicu, iskićenu
narodnom hrvatskom zastavom i zelenim hrastovim grančicama, koja
nas je u ugodnom raspoloženju odvezla u brdske šume.


Prije 12. god. bio je knez Schaumburg-Lippe prinudjen, da
radi skupog i teškog izvoza šum. proizvoda, izgradi što rentabilnije
prometno sredstvo t. j . — ovu šum željeznicu. Zadatak ovog prometila
jest, da sa sječina u brdskim šumama izvozi drvo na pilanu
i virovitičku željezničku postaju, kod koje je danas podignuto veliko
skladište drva. Glavna pruga je dugačka 11´760 km, a od ove se
odvaja još jedan ogranak sa dužinom od 6 km. Pruga je izradjena
sa 60 cm širokim kolosjekom, a težina na njoj upotrebljenih tračnica
jes 9 kg. po tek. metru, što je po pravilu minimalna težina za
šum. željeznice sa parnim pogonom. Prilikom izgradnje glavne pruge
i za nabavu nužnih vagona utrošeno je 116.000 K t. j . po tek. kilometru
izdana je svota od 10.000 K. Još nam valja ovdje istaći da su
vagoni izradjivani u vlastitoj režiji a time prištedijeno 300 K po komadu,
što je svakako znatno umanjilo ukupne izdatke za ovo poduzeće.


Istim kupoprodajnim ugozorom, kojim su brdske šume prodane,
stekla je spomenuta tvrdka ujedno i pravo uporabe ove željeznice
uz stanovitu oštetu. Da pravu sliku o vrijednosti ove željeznice predočimo,
spominjemo još i to, da su za vrijeme ove prodaje bile zaposlene
tri lokomotive, a sada je zbog većeg i življeg prometa kupljena
još jedna lokomotiva od kojih jedna radi s 40, a ostale sa
30 HP. Jedna ovakova lokomotiva može vući 20 vagona, a uzevši u
obzir, da u svaki vagon stane 8 prost, metara drva, to se u jedanput
može otpremiti oko 160 prost. m. drva. Za grijanje parnog
kotla rabe drvo — ponajviše oblice.


Nakon kratke vožnje ubavom dolinom pored starih sječa desno
i lijevo, dodjosmo k cilju. Uz mali napor, gazeći po vlažnoj travi gospodarskih
prosjeka, koje se protežu kroz 20—30 godišnje mješovite
hrastove i grabo.e sastojine — stigosmo u stare bukove šume. Pred
nama se prostire stara, hiadovita bukova sastojina, koja nam bez sumnje
pruža sliku onih šuma, koje su ne baš tako davno pokrivale veliki
dio ove površine. Istina, ova se slika mijenja i polagano će je nestati.
Na mjesto onih starih bujnih bukovih šuma, stupiti će, — priznati
se mora — ako i ne ta´sastojine, ali svakako kud i kamo rentabilnije mješovite hrastove i
bukove sastojine, sa manjom obhodnjom, u kojima će hrast biti zastupan
sa više od 50% smjese.


U ovoj šumi zastupani su svi dobni razredi, što je karakteristika
naših starih bukovih šuma. Ona je pregusta, te je u glavnom