DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 443 —


trebna je velika količina fašina, te za iste potreban materijal, vade
proredom mladih (10—20 god.) sastojina, koji posao obavlja „Riječko
mjernički ured" u vlastitoj režiji, pod nadzorom šumarskog osoblja.


Imali smo prilike vidjeti jednu 16 god. staru sastojinu, koja je na
ovaj način prije nekoliko dana proredjena, te posječeni prutovi još
leže u šumi na hrpe složeni. Izvadjena su sva bolestna i potištena
stabla, zatm gaćnjaci i sve one vrsti drveća, koja nećemo da imamo
u šumi tako, da se na ha dobije oko 300 fašina, čija minimalna dužina
smije biti 25 m, a objam mora iznositi 1 m. Jedan radnik može
dnevno izraditi od prilike 20 ovakovih fašina. Za izradu jedne fašine
i dva koca dobije 12 fil., ili dnevno zasluži 2—2*50 K.


U nekim mladjim sastojinama nastale su vadjenjem starih zaostalih
bukava veće čistine, koje su radi zaštite tla posumili smrekom.
Kada su se sastojine sklopile, povadjene su ove smreke i prodavane
kao „božičnje drvce" tako, da su pružile dvojaku korist, štitile su
tlo i odbacile priličan medjutimni prihod.


Vraćajući se natrag u Viroviticu prolazili smo kroz nekoje sastojine,
u kojima je umetnut Pinus Strobus, koji je vrlo lijepog
uzrasta i u brzo daje dobru krovnu gradju.


Izcrpivši sve interesantnosti brdskih šuma, pošli smo nakon malog
odmora da razgledamo i nizinske (podravinske) šume grofa Draškovića.
Šum. željeznica „Holz-exploitation Actien-Gesellschaft-a"
vodila nas je iz Virovitice u 130 god. stare hrastove sastojine „Brezik"
i „Napast", koje je šume spomenuta tvrdka kupila od grofa
Draškovića, te ih sada izkorišćuje.


Poslije kratke vožnje, provalivši put od 8 km, stigosmo na sječinu
Tu uzput vidjesmo ležati stare hrastove, a oko njihovih vlažnih
panjeva, raznosio je vjetar karakterističan miris tanina. A tamo dalje
muklo lupahu sjekire u rukama radnika i ovdje ondje padali su stari
hrastovi.


Ova šuma od 120—130 g. srednje starosti, obuhvaća površinu


od 360 ha sa 42.406 stabala, čija drvna masa iznosi 128.490 m3.


Prema tome nalazi se po ha 116 stabala sa drvnom masom 351 ms


po stablu. Za ove šume izračunala je šum. uprava srednje stablo


slijedećih dimenzija:


visina : 26 m; krž. ploha : 022 m2; i


promjer: 5345 cm; drvn. masa: 303 m3.


Na temelju analize nekoliko srednjih stabala ustanovljen je po


Presslerovoj formuli postotak prirasta, koji je zadnjih 10 g. iznosio


p=l-36°/o- Isto tako ispitivan je i prirast u debljinu. Iz dobivenih


podataka konstruisana je krivulja, koja ne teče normalno, a uz ok