DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 447 — dosta brzo, jer se pongljiva materijal manjih dimenzija tako, da u ednom ugljeniku, koji zaprema 20 hvati sječenih oblica, bude već Iza 8—10 dana sve drvo u ugljen pretvoreno. Baš su pred nama jedan ovaki ugljenik razvalili, koji je bio ložen samo . dana, no primjet li smo, da u njemu ima još dosta nepougljenjenih komada. Za jedan vagon ovako paljenog ugljena potrebno je 28 hvati sječenih oblica. Uzevši u obzir da spomenutu tvrdku stoji 1 hvat sječenih oblica 6-— K, to za vagon ugljena potrebno drvo stoji 168-— K, a troškovi oko pougljivanja iznose 130-— K po vagonu. Pribrojivši k tome još i troškove oko otpreme i utovarenja u željeznicu, koji iznose 40´— K, dobijemo da 1 vagon ugljena na kolodvor postavljen stoji tvrdku 338-— K. Ugljen je prodan u Italiju, i to: I. klasa za 520—530 K, a II. klasa za 400— K po vagonu. Ove nam brojke jasno pokazuju, kako se malovrijedni šum. produkti mogu u blizini željeznice vrlo dobro unovčiti, a pored toga je i većem broju radnika pružena prilika zarade. Kod pretvaranja šum. zemljišta u poljodjelsko prvi je posao krčenje panjeva. Ovdje smo vidili krčenje panjeva na dva načina: ručnim krčenjem i krčenjem pomoću raznih eksplozivnih tvari. Ne znajući, koji način da upotrebe prilikom krčenja ovih sječina, najprije su pokusa radi iskrčili 20 jutara pomoću u novije doba mnogo preporučivanog astralita. Rezultat je bio slijedeći: za krčenje po jutru nalazećih se 404 panjeva potrošeno je 971 patrona astralita. Cijena jedne patrone iznosi 0-16 K, a pribroj´vši k tome trošak za potrebne radne sile, čišćenje sječina i t. d. cjelokupni troškovi krčenja podigli su se do 274-— K po jutru. Ova visoka svota ponukala je upravu da krčenje astralitom zamijeni ručnim načinom krčenja, koje iznosi samo 130´— K po jutru. Ova znatna razlika medju troškovima jednog i drugog načina jasno pokazuje da je neracionalno rabiti astralit za krčenje mladih, još slabo tkorenjenih panjeva, nego da je za krčenje panjeva još za sječu nezrelih sastojina mnogo bolje upotrebiti ručno krčenje, uz pripomoć raznih poznatih pomagala. Ovako dobivena drvna masa panjeva iznosila je po jutru odprilike 50 prost. met. drva, koji su prodani na licu mjesta za 1 -K po prost. m. Ne samo da je grof Drašković sa uspjehom prodao sa ovih jskrčenih površina dobivenu drvnu masu, nego kani kao poljodjelsko tlo prodati i jedan dio iskrčenih površina. Ovim se je htjela okoristiti zemlj. zajed. Mikleuš time, što bi kupila od vlastelinstva posječenu šumu „Petrovac" u površini od 360 jutara. Svotu, koja je potrebna za kupnju ove zemlje mislili su pokriti vanrednim prihodom |