DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 450 — već ograničen. Doduše ovo nije veliko poduzeće, ali kad znamo kako se kod nas tvornička poduzeća u opće rijetko dižu, to moramo požaliti i za ovom tvornicom, koja nas za uvijek ostavlja, jer je u njoj mnogo naših ljudi našlo vrelo privrede i zarade. Sutradan smo rano ujutro ostavili Slatinu i željeznicom krenuli do Čačinaca, a odanle Guttmannovom željeznicom u Orahovicu, gdje smo pod vodstvom mjesne gospode činovnika pregledali glasoviti kamenolom braće baruna Guttmanna. Kamenolom „Radlovac", koji se proteže na nekoliko kilometara vadi dnevno oko 500 m3 kamena diorita, koji j e ondje izbio na površinu kroz škriljavac. Dolje ga voze u tvornicu, koja je podignuta baš uz potok Vučicu, gdje se lomi i drobi u sitne dijelove, koji prolaze kroz posebna sita i tako se sortira, te se gotov materijal razvaža na sve strane prostrane Slavonije i južne Ugarske kao dobro posipalo za ceste, a upotrebljuje se i za željeznice. U tvornici je zaposleno dnevno oko 300 radnika. Za pogon jednog dijela strojeva ove tvornice rabi se vodena sila pomenutoga potoka. Više tvornice nalazi se jedna mala kotlina, kroz koju prolazi potočić, koji je branom pregradjen, a uslijed toga sakupi se ovdje veća količina vode. Visinska razlika izmedju razine ove vode i tvornice iznosi 25 m tako, da voda, koja teče iz ovog bazena kroz cijevi u tvornicu, sa svojim pritiskom tjera turbinu u jakosti od 80 HP. Sama ova turbina nije dovoljna za pogon svih potrebnih, uredjaja, pa je zato upotrebljen još jedan parni stroj, čija je sila takodjer 80 HP. Na povratku iz kamenoloma zaustavili smo se na vrelu „Erce govac", gdje je podignuta mala tvornica u kojoj barun Guttmann puni boce vodom iz ovog vrela, koje se dalje razašilju na sve strane svijeta pod imenom „Slavonski Evian", gdje ju putnici morskih pa robroda dobro plaćaju, kao zdravo pitku vodu. Iz Orahovice vozili smo se kroz šume orahovačkog vlastelinstva u Belišće, da razgledamo glasovitu Guttmannovu tvornicu tanina i paropilu, te tvornicu raznih produkata suhe destitacije drva. Ova tvornica producira tanin iz hrastovih panjeva, kojih u onom kraju ima u izobilju, jer se u ovoj okolini na više mjesta opaža jače krčenje šuma. U tu svrhu panjeve na sitno izrežu strojevima, od kojih može svaki za jedan dan oko 120 hvati panjeva sitno izrezati. Ovaki sitni dijelovi panja se odmah automatski odvode u kotlove, gdje se 24 sata u pari kuhaju. Na ovaj način dobivene rastopine prenašaju se bakrenim pumpama u drugo odjeljenje, gdje se opet dalje kuhaju u zato odredjenim kodovima — i tako dalje proces se nastavlja sve |