DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 452 — svoje vrijeme najveća u Hrvatskoj, te koja je kroz 14 god. svoga opstanka izradila oko 114.000 starih hrastova, za koje kažu, da su po svojoj veličini bili čitavi kolosi. Na dalnjem putu kroz prostrane komplekse mješovitih hrastovih i jasenovih kultura, vidili smo velike štete koje jeleni čine na mladoj šumi, te keji izgledaju kao da su škarama odrezane. Razgledajući ... kulture upozoreni smo, da se kod mješovitih hrastovih i jasenovih šuma mora vrlo oprezno postupati, jer jasen kao brzo rastuća vrst drva može hrast lako potisnuti, nu ovdje je ta pogibelj malena, jer je jasen ne samo od jelena više stradao, nego ga je i mraz vrlo oštetio, te je i usljed svega toga u svome razvoju mnogo zaostao. Nu najpoučniji objekat bio je za nas 45 g. susjedna šuma „Vojnovački Lug," koji se počeo po dobro smišljenoj osnovi proredjivati. Gosp. šumar Stjepan Kopf u svome lijepom predavanju razložio nam je način prorede, ovih sastojina, obrazlažući sve sa polučenim podacima zadnjih 7 god. Od sada će se češće, oprezno, svake 3-će godine ove sastojineproredjivati, a kasnije će se rijedje ali jače proredjivati. Stabla se prije obilježe i pod strogim nadzorom izvadjaju proredu obližnji radnici, koji posječena stabla slože u hrpe, od kojih je svaka 3-ća njihova Na taj način dolazi okolnje pučanstvo do drva na kojem u novije doba oskudijeva. Da nam slika o ovim proredama bude što jasnija, podvrgao se naš prošlogodišnji školski drug šum. vježbenik g. Albin Leustek trudu, da analisom ispitiva u sastojinama, koje su prije 7 g. proredjivane, na nekoliko stabala prirast, koji uporedjen sa prirastom stabala iz neproredjivanih sastojina, jasno pokazuje, od kolikog su upliva prorede za uzgoj sastojina. Na svom dalnjem putu kroz ove šume, prolazili smo kroz jednu 70 god. hrastovu sastojinu, u kojoj su zaostali stari hrastovi, brijestovi, grabovi i topole. Ova zaostala stabla se sada oprezno vade tako, da se prije grane okrešu,, da padajuća stabla na pomlatku ne naprave preveliku štetu. Za kresanje ovakih stabala plaćaju 1 K po komadu. Po prosjekama i manjim čistinama nalazili smo Heliantns tuberosus (morski krumpir), koji je izvrsna hrana za jekne, te uslijed kojeg suše znatno umanjile po divljači počinjene štete po kulturama. Ističemo još, da su šume valpov. vlastelinstva mnogo stradale od zareznika, od kojih se naročito ističe Liparis dispar, koji je u mnogim sastojinama prouzročio veće štete ; nadalje javljaju se u većoj mjeri Gastropacha, Cheimatobia brummata, Tortrix viridana i Lecanium querc. Ovaj se je ušenac udomaćio naročito u Čretu, te su se uslijed njega mnogi hrastovi posušili. |