DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1914 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 461 — Agić Zlata 150 K: Aue Štefica 250 K, Bek Božidar 200 K, Belamarić Ljerka 400 K, Borošić Zvono 300 K, Brosig Viktor 350 K, Bunata Vladimir 300 K, Ciganović Jelka 300 K, Crkvenac Dragica 200 K, Donadini Ulrich 200, Donadini Hermengilda 100 K, Erny Zdenka 200 K, Fuksa Vladimir 200 K, Fusić Slava 100 K, Grozdanić Nenad 200 K, Guči Zdenka 350 K, Guteša Jelka 300 K, Gvozdanović pl. Eugen 200 K, Gvozdanović pl. Božo 200 K, Hajek Ana 150 K, Hajek Marija 150 K, Kolibaš Franjo 400 K, Koritić pl. Olga 200 K, Koritić pl. Milan 200 K, Kozjak Regina 250 K, Kozjak Hermina 250 K, Krišković Stanko 350 K, Lepušić Ivka 300 K, Lončarević Gjuro 350 K, Majer Miroslav 200 K, Majnarić Ema 300 K, Matic Aleksander 100 K, Matic Emil 100 K, Mihaljević pl. Emilija 350 K, Milutinović Vašo 200 K, Moćan Ljudevit 400 K, Odžić Ružica 300 K, Pere Zvono 200 K, Pleša Tonka 200 K, Popović Vjera 200 K, Popović Ozren 300 K, Prpić Berislav 150 K, Prstec Gjuro 300 K, Rukavina pl. Hermina 350 K, Sabljak Srećko 400 K, Solarić Milan 200 K, Stojanovič Bogdana 200 K, Subotičanac Ivka 200 K, Subotičanac Adolfina 200 K, Sutlić Šandor 200 K, Teklić pl. Alfonso 300 K, Teklić pl. Vera 200 K, Tomac Marijan 200 K, WeinerBlanka 200 K, Weiner Vlada 200 K, Vlahović Nikola 150 K, Vlahović Anica 150 K, Vranićar Nada 350 K, Žibrat Nikola 200 K i Žibrat Josip 200 K. Šumarski državni izpit u Budapešti. U 11. svezku „Er dészeti lapok" od god. 1914. priobćuje gospodin Zoltan Fekete, da je ispit održan od 26. travnja do 3. svibnja 1914. pod predsjedanjem ministarskog savjetnika Šandora Horvâtha uz sudjelovanje ministarskog savjetnika, profesora visoke škole Eugena Vadaša, gradskog šumarnika Gabora Tôrôka i profesora visoke škole Zoltana Feketea. Na pismenom ispitu valjalo je riješiti slijedeća tri pitanja: I. Poznato je, da se nastojanje i uzgoj šume sastoji s jedne strane iz uzdržavanja produktivnosti šumskog tla, a s druge strane iz nastojanja i uzgoja drvne sastojine same. Opišite, koji faktori ujedinjuju i na koji naćin one uvjete, koji sami po sebi osjeguravaju produktivnost šumskog tla i koji se mogu smatrati takovima, na koje može šumski gospodar u skladu sa ciljevima gospodarstva uvjek uplivisati. Opišite nadalje, kakove se radnje izvadjaju u svrhu uzgoja i nastojanja drvne sastojine; od njezinog začetka do konačnog izrabljenja u onom šumskom1 gospodarstvu, u kojem ste svoje praktično znanje stekli? Ako sadanji način ne držite shodnim, uporaba kojih postupaka bila bi po Vašem mnijenju poželjna? II. U kakovim prilikama je opravdano, da šumoposjednik svoje šumske proizvode ne samo u sirovom stanju, već izradjene, izpiljene podvrgne prodaji? |