DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — Proreda posavskih hrastika. Stare su hrastove sastojine u našoj domovini na izmaku, ter će u skoro unovčenje istih na raznim inozemnim tržištima uslijediti. Pitanje unovčenja ovih starih sastojina je definitivno i svrsi shodno riješeno, kao što i način pomladjivanja prodanih sječina, koje državna šumska uprava obavlja od početka sve do svršetka exploitacije na naravni način, dočim imovne općine prama svojim posebnim potrebama umjetnim ili naravnim načinom, ili pako kombinovano na oba već spomenuta načina pomladjivanja. Nu zajednička je zadaća svijuh posjednika mladih hrastovih sastojina, svrsi shodno poredjivanje istih u interesu uzgoja budućih sastojina i u interesu dotičnog šumoposjednika, naime u svrhu podignuća dohodka unovčenjem ovog znatnog medjutomnog užitka. Već obzirom na razne interese i potrebe dotičnih šumoposjednika, morati će si dotična šumska uprava staviti slijedeća poglavita i obzirom na općeniti interes, vrlo aktuelna pitanja kod obavljanja proreda: 1. Namjerava li se obavljati proreda lih u interesu uzgoja buduće glavne sastojine (najkonservativniji način), 2. Želi li se proredom i sa time skupčanom progalom djelovati na podignuće prirasta i podignuće rente (najradikalniji način). Naravna je stvar, da se neće ni jedna šumska uprava staviti na exkluzivno stanovište navedeno pod točkom 1 ili 2, već će iz različitih razloga u različitoj starosti kada se proreda obavljala bude, biti princip prorede načela točke 1 ili točke 2 ili pako kombinovano oba načela. Da ova načela dovedemo u sklad sa interesima racionalnog šumskog gospodarstva, neka bude zadaćom ovih redaka na temelju još žalibože skromnog, u praksi stečenog izkustva i opažanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 27 <-- 27 --> PDF |
25 — Obavljanje proreda kronologičkim redom, naime u mladima srednjodobnima i u skoro sječivim sastojinama nećemo ovdje opisati već ćemo si usvojiti poredak koji je državna šumska uprava prihvatila za provadjanje proreda, a koji se, ako se uvaži program ove rasprave, prilagodjuje potrebama prakse. I. Proredjivanje srednjodobnih sastojina. Državna je šumska uprava započela pred tri godine sa proredom svojih srednjodobnih sastojina, počam od navršene 50 godišnje starosti, u posavskim hrasticima. Sbog ogromnih površina koje se prorediti imadu, i obzirom na velike površine pojedinih šumarija, koje su osim toga i inimi upravnimi poslovi dosta obterećene, kao što i radi manjkavog broja pomoćnog tehničkog osoblja, morala se je proreda preduzeti ponajprije usrednjodobnima sastojinama, da vrijedniji, materijal nuzgredne sastojine u ovo doba nesagnjije, ter se uz bezcijenu kao ležikovina i suhad unovčiti nemora. Proreda mladjih sastojina, u kojima se potreba prorede takodjer živo i osjeća, stavljena je na program ne daleke budućnosti. Prije nego što započmemo o obavljanju proreda potanje govoriti, moramo najprije istaknuti, da obilježba onih stabala, koja se proredom izdati imadu, mora uslijediti za vrijeme kad je šuma još oblistata, jer se samo u to doba može viditi koje je drveće za uzdržanje sklopa potrebno, kao što i ono, kojemu se vrh sušiti počima, ter se baš radi toga proredom i unovčuje. Kao svrhu prorede stavila je državna šumska uprava u ovim srednjodobnim sastojinama: racionalni uzgoj glavne sastojine. Kod ove prve prorede imadu se izdati, uz podpuno sačuvanje sklopa sastojine, sva potištena stabla, koja nisu za uzgoj glavne sastojine prikladna i koja su se radi pomanjkanja svjetla i zraka već djelomično osušila, ili bi predvidljivo na skoro to dočekala i nakon toga uginuti morala. Tekar prigodom budućih proreda imade se nastojati svrsi shodnom progalom (Lichtung) uplivisati na povoljniji prirast glavne sastojine. U opće je već poznato, na temelju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 mnogostranog iskustva, da hrast najbolje uspijeva u smjesi sa jasenom, brestom, grabom i klenom, a na temelju ovog opažanja napuštaju naše imovne općine u koliko je to njima i ole moguće obzirom na potrebe njihovih pravoužitnika na paši i ogrijevnom drvu, uzgoj čistih hrastovih sastojina umjetnim načinom i pogoduju naravno pomladjivanje po nedvoumnom putokazu majke prirode. Samo u spomenutoj smjesi postigne hrast onu zamjernu visinu, upravni uzrast i krasni valjkasti oblik, u kratko, ova je smjesa učinila slavonski hrast onim što jest, naime vrst drva kojoj|na svijetu i u trgovini neima premca. Kako naše stare hrastove sastojine potiču iz sastojina, u kojima se svojedobno ni pašarilo* nije i koje su se lih naravnim načinom kao prašuma same od sebe proredile, to moramo tražiti uzor uzgoju naših sastojina u njima samima, da se neudaljimo od nepogrješivog putokaza prirode. Uočivši to vidimo, da najljepše hrastove nalazimo u gustim sastojinama, čega radi nam one moraju biti uzorom, dočim nam rijedke uzorom biti nemogu, jer vidimo kako je nedovoljni sklop nepovoljno djelovao na visinu, oblik i tehničku prikladnost stabala, a pogodovao samo urod žira i šumsku pašu. Da dakle uzgojimo sbilja samo najljepše i najvrijednije sastojine, moramo vazda nastojati da gusti sklop uzdržimo i da isti prekinut nebude. Znatna množina spavajućih oka na hrastovim stablima zabranjuje nam takodjer i iole oštriju proredu, jer bismo takvom uzgojili ako i ne kriva a ono za stalno granata stabla na štetu tehničke prikladnosti istih. Uz istaknuta načela „neprekidanje sklopa" u interesu uzgoja bezprikornih hrastova, obazrijeti ćemo se ponajprije nato : kako uplivišu ine primješane vrsti drva, na uzgoj glavne sastojine, ponajpače hrasta, a koji obziri će nama biti mjerodavnima ili bi barem imali biti mjerodavnima kod obavljanja prorede. * Paša u mladim sastojinama može se smatrati tijekom vrsti prorede, jer prolazeća marva suha i polusuha stabalca polomi i povalja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — a) Topola. Najštetnijom primjesom smatra državna šumska uprava u posavskim sastojinama topolu (Populus tremula, alba i nigra), te se ova i trijebi prije redovite prorede ne samo u srednjodobnim sastojinama, već i u mladima, pa se trebljenju tomu žrtvuje i prekinuće sklopa, samo da se ova tradicionalno slabo vrijedna vrst drva odstrani iz sastojine. Po našem shvaćanju ova borba do istrage nije posve opravdana ponajprije nema topola tako gustu krošnju, da bi u njenoj zasjeni bio uspijevajući hrast u svom obstanku odmah bitno ugrožen ; osim toga nesmijemo mi u Slavoniji smatrati topolu onom bezvrijednom vrsti drva kako smo to po našima učiteljima Nijemcima, po njemačkim odnošajima naučili. Topola je u Slavoniji eminetno gradjevno drvo, koje se vrlo rado za gradnju krovova upotrebljuje, dosta se dobro plaća, pa uz sadašnju oskudicu na ogrijevnom drvu se ni topolovini više nezamjerava. Poznato je nama da topola u mladim sastojinama najbujnije raste i u skoro sve ostale vrsti drva nadvisi, nu na temelju stablimičnih analiza nemogu moje navode podkrijepiti t. j . sravniti analizu topole sa onom hrasta, te time točno ustanoviti razdoblje kada topola zbilja po hrast štetnom postaje, to ipak držimo da topolu netreba prije trijebiti dok za gradjevnu uporabu ne postane prikladna što biva u starosti od 30 godina, jer onatekar u ovoj starosti započimlje nadvisivati štetno glavnu sastojinu.. Naročito nesmatramo opravdanim da se topola posve iz sastojine iztrijebi uz žrtvovanje prekinuća sklopa b) Klen. U posavskim je sastojinama brodskog i petrovaradinskog okružja, primješan u dosta znatnom broju klen, kojemu bi ja u srednjodobnim sastojinama navijestio rat do istrage svuda, gdje nema vršiti zadaću da hrast potrebnog mu za uzgoj sklopa neriješi. Klen je vrst drva lih za ogrjev sposobna, koja ugine u razdoblju od 40—80 godina, bio zasjenjen ili u podpunom |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 — užitku svjetla i zraka ; čuvati ga dakle do dobe kad suharom postane, nema praktične ni ekonomske svrhe. Kako god se protivim, da se vadjenjem topole sklop prekida, to bi to sa klenom dozvolio ako su mu susjedi grab, jasen ili brest, kojim se prekinućem sklopa naškoditi ne može i neće, već im se progalom prirast unapredjuje a kako napred rečeno uživanju klena kao suhara predusreće. c) Grab. Pomanjkanje brojnih stablimičnih analiza raznih vrstih drva naših sastojina, nigdje se tako osjetljivo ne osjeća kao kod studije izvadjanja proreda. Mladi kolega naš Dr. A. Levaković u svom članku „Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u našoj Posavini" (vidi br. 8. Šumarskog lista od g. 1913.) donio je u stvar nešto pozitivna svjetla, nu kako je te pokuse morao za svoju disertaciju praviti o svom trošku, to jest u maloj mjeri, nemože si time cijeli predmet svrsi shodno temeljito i svestrano riješenim smatrati. Naročito nam manjka ustanovljenje blagotvornog upliva graba, kojega on u posavskim sastojinama, kao nuzgredna sastojina kao tlo zaštitavajuća i tlo poboljšavajuća vrst drva vrši. Tako samo iz opažanja u naravi znademo da hrastovi, pod čijom se krošnjom jedan grab ili više njih nalazi, razvijaju deblo svoje do zamjerne visine, savršena i odlična oblika, kojemu nikakva prigovora neima i takvi hrast idealom odgojitelja jest i biti mora. Prigovoriti će mi se da je plodno tlo posavske ravnice samo po sebi kadro takve bezprikorne forme hrastika i bez primjese graba producirati a mogla bi se poricati ondje i potreba poboljšanja tla, nu to su puka nagadjanja! No ako meni za korist graba i manjka dokaz analizom stabla, isto tako će mi protivnici ostati dužni pružiti pozitivni protudokaz. Pa ako nebi ja možda uspjeo, sa dokazom vrijednosti graba kao tlo i u posavskoj ravnici poboljšavajuće vrsti drva, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — ostati će neosporiva inače vrijednost zaštite tla dosta dugo još temeljito neriješenim problemom. Svakako držim da ću ovdje tečajem cijele ove razprave dokazati potrebu brojnih stablimičnih analiza, jer ćemo u buduće samo na temelju istih moći obavljati racionalnu proredu. Konačno držim da se mora podržavanje graba kao nuzgredne sastojine do blizu konca obhodnje smatrati, ako ne jamačno po uzgoj glavne sastojine koristnim, a to barem indiferentnim. Zato, gdje je to iole moguće, nek se pridrži grab, jer je to vrst drva, koja najbolje zasjenu po glavnoj sastojini podnaša bez štete za svoju prikladnost kao drvo za tvorivo i ogrijev. Vaditi grab u svrhu da produciramo najbolja ogrijevna drva ne držimo ni uputnim ni probitačnim. d) Jasen. Odmah kod mog nastupa u državnu službu, tamo koncem sedamdesetih godina, slušao sam naše stare, sad već pokojne šumare kako su tvrdili, da hrast, akoprem u mladjim godinama po jasenu i brestu potišten, ovu zasjenu podnaša a kašnje ove u visini dostiže da skupa s njima glavnu sastojinu sačinjava. Ali tima tvrdnjama vidilo se da manjka čvrsto osvjedočenje i izkustvo ; hotjelo se s njima ušutkati bojazan, da se ne uzgoji mjesto poželjnih sastojina sa pretežnim hrastom, sastojine jasena i brijesta možda sa malom primjesom hrasta ili tek umetnutim hrastom. Samo pomanjkanje novčanih sredstava, ako ne za izvadjanje proreda to barem za pročišćenje ovih mladih branjevina, koje bi u tadašnje doba bezuvjetno pasivne bile, silili su na spomenute navode. Sto nam je g. Dr. Levaković u spomenutom članku svojima analizama hrasta, brijesta i jasena dokazao, to smo iz opažanja u šumi znali, ali svakako mu pripada zasluga da je izkustvo to stavio na solidni i dovoljno obrazloženi temelj. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — Ne možemo da ovdje ne primjetimo, zašto se obzirom na ovo izkustvo i na spomenuta iztrazivanja u državnim šumama još prakticira tako zvano izsječenje štetnog pomladka. Pod štetnim pomladkom razumijeva se : u zagajenim starim sastojinama nikli mladi naraštaj sviju vrsti drva osim hrasta. Nakon što se stara sastojina posiječe i proizvodi iz šume izvezu, izsiječe se ovaj štetni pomladak u mjesecih srpnju i kolovozu (da odveć bujno iz panja ne potjera) tik do zemlje, tako, da na dotičnoj površini sječine preostane samo netaknuti hrastov pomladak. Nu izsječenje ovog štetnog pomladka ne donaša nikakve faktične iole trajnije koristi. Nakon tri godine izdanci iz panja ovih nuzgredni vrsti drva - naročito oni brijesta i jasena, po nepokolebivim zakonima prirode, nadvise obilno opet mladi hrastov naraštaj. Ova Činjenica opaža se dapače i u sječinama, u kojima je štetni pomladak dvaputa izsječen bio, naime prviput prigodom unovčenja tako zvane bijele šume, (prodaja sviju stabala na sječini osim hrasta), pa drugiput, nakon razmaka od više godina, kod unovčenja preostalih na sječini hrastovih stabala; badava, narav se siliti neda, niti još tako tobože logičnim zaključcima i po istim stvorenima gospodarskim mjerama. Uz sadašnju vrijednost jasenovine i brestovine neće se ni jedan savjestni upravnik odlučiti, da, ako bi već i pustio iz vida korist ove smjese za uzgoj hrasta, za volju kakvomgod kržljavom hrastu proredom izvadi bezprijekorni jasen ili brijest, a ne obratno. Na korist ovih nuzgrednih vrsti drva, koje će spadati k glavnoj sastojini neće biti da potječu od izdanka iz panja, dapače, česte pogrješke na panju biti će posljedice ove protunaravne mjere. Krčenje spomenutog, već štetnog pomladka, skopčano je sa priličnim novčanim troškom. Svakako bi bilo uputnije mladu branjevinu u 15—20 godini pročistiti od stabala, naročito bri |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 31 — jestovih, koja hrast štetno i osjetljivo zasjenjuju, kada bi već izsječena stabla bila unovčiva kao kolje i letve. Uspješni razvoj mladih sastojina, u kojima svojedobno štetni pomladak izsječen bio nije, potvrdjuje naše mnijenje. Prigodom izvadjanja proreda, biti će jasen ona vrst drva, koja zadaje upravi najmanje briga i razmišljanja. Jasen sa svojom malom krošnjom i rijetkim malim lišćem najmanje ugrožava i zasjenjuje hrast u njegovu razvoju i uzrastu, zato će biti uputno izvaditi proredom samo takva stabla, koja su potištena i nevaljana i uslijed toga i neprikladna za sastavni dio glavne sastojine. U dvojbu će dolaziti upravnik samo u onom slučaju, kada mu bude odlučivati : imade li izvaditi hrast ili jasen, jer će već prama dotičnom nalazu imati odlučiti danas u korist hrasta, a sutra u korist lijepa jasena. e) Brijest. Više brige nego sve ostale već spomenute vrsti drva zadati će nama brijest prigodom obavljanja prorede, buduć da on sa svojom širokom krošnjom i gustim lišćem, najosjetljivije ugrožava hrast u njegovom razvoju. Vidili smo jedva 35 godina stare sastojine na pr. u raićkoj šumariji gdje su mladi hrastići u dosta znatnom broju u zasjeni nadvisujućih brijestova (i to samo ispod ovih) postali suhovrhi. To nam daje naputak da je već prekasno započeti sa proredom u srednjodobnim sastojinama što i iztraživanja Dr. Levakovića zasvjedočuju, nu o tome ćemo još kasnije govoriti baš obzirom na brijest. Bezuvjetno mora nas putiti štetnost brestove zasjene, da se vadjenju istog treba najveća pažnja posvetiti, i da se jasen prama brijestu favorizuje nepuštajuć pri tome iz vida korist primjese brijesta za uzgoj hrasta, i vrijednost prvog kao drvo za tvorivo, koje kod prikladnosti za fournire tako rekuć vrijednost hrasta stiže. Pa uvažujuć to ne smijemo zaboraviti, da je uporaba brijesta samo specialna, dočim ona hrasta univer |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — zalna, kao i to, da je potraga brijesta prama onoj hrasta, za sada još dosta skromna. Staviti za obavljanje prorede kakvagod posebna ili bar obćenita pravila ne držimo u okviru ove naše razprave uputnim. Kako se slika sastojine korak na korak mijenja, tako će odlučivati kod obavljanja prorede ne jedan, već stotina, obzira ; a izvesti će svrsi shodnu proredu samo onaj upravnik, koji radu tomu ne posveti samo sve svoje umne i strukovne sposobnosti, već i veliku ljubav prama svojoj struci i ovoj najglavnijoj i najzahvalnijoj zadaći njegova zvanja u posavskim hrasticima. f. Hrast. Da prigodom prorede treba žrtvovati nevaljani hrast bezprikornom jasenu ili brijestu, već smo napomenuli, nu unatoč tome ipak ćemo poglavito nastojati, da prema sadašnjem iskustvu, uzgojimo sastojine sa pretežnim hrastom kao najskupocjenijom i najtraženijom vrsti drveća. Nu moramo ustati proti tom mnijenju, da je dovoljno, ako je u pomladku sječina hrast u primjesi 11-4 ili čak 11*3. zastupan, ter da će se obavljanjem proreda smjesa hrasta podignuti na svršetku obhodje na idealnu i poželjnu primjesu od 11-7. Ovom tvrdnjom namjerava se izpričati grijehe naših predšastnika, prouzročene manjkavim nadzorom zagajenih površina, u kojima su se unatoč zabrani svinje ipak često žirile, a nadopunjenju manjkavo hrastom pomladjenih površina umjetnim načinom nije se posvetilo dovoljno pažnje, brige i troška. Bjelodano je, da čim više izbora imade upravnik medju hrastovima koje će za uzgoj glavne sastojine pridržati moći, tim će on lakše u tu svrhu odabrati samo individua odlične kakvoće, ter se neće morati lomiti- imade li pridržati dvojbeni hrast i žrtvovati dosta dobru vrst primjese. Uz to nesmijemo zaboraviti, da će predpostavljena oblast upravnika vazda opominjati da čuva i uzgaja hrast. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — Štete, koje su nama gusjenice i hrastova medljika u hrastovim sastojinama prouzročili, pute nas takodjer na to da bude već u podmladku hrast u pretežnom broju zastupan. Time držimo da smo pitanje prorede, u koliko se tiče proredjivanja srednjodobnih sastojina donekle prama stavljenoj si zadaći i iskustvu izcrpili, nu prije nego što predjemo na buduću proredu ovih sastojina, odnosno proredu mladih sastojina držimo, da bi se imali uspjesi svake prorede brižno motriti, a naročito se pomoćju Preslerova svrdla za ustanovljenje prirasta (Zuwachs Bohrer) prirašćivanje istraživati, da se ustanovi, kako proreda upliviše na preostalu ponajpače buduću glavnu sastojinu. Za požaliti je što nemamo šumarsku pokusnu postaju, da se nisu izlučile pokusne površine u kojima bi se ustanovilo, kako pod istimi uvjeti djeluje slaba a kako jača proreda, pa kako se prema ovim razvija u obće neproredjena sastojina. Na temelju ovakovih opažanja, nebi naši nasljednici tapkali u tmini poput nas, već bi gospodarili po opažanju pozitivnog istraživanja našeg i svog vlastitog. II. Ponovne prorede starijih sastojina. Opravdano načelo prve prorede, najkonservativnije da se samo već potištena nuzgredna sastojina izvadi i unovči, neće moći kod izvadjanja slijedeće ili slijedećih proreda ostati lih mjerodavnim. Tu će se morati već vaditi i takva stabla, koja nisu potištena i odlučivati će za pridržanje prikladnost i vrijednost istih. Držimo, da ćemo u posavskim hrastovim sastojinama, iz dalje dole navedenih razloga morati ušutkati mnogu želju, da sadašnjom progalom djelujemo na tako poželjni prirast svjetlosti (Lichtungs-Zuwachs) unatoč tome što znamo, da taj prirast u posavskim hrasticima nije neznatan, kako nam dokazuju stabla nalazeća se na rubovih šuma i pokraj prosjeka. Stare hrastove sastojine potiču, iz šuma koje nisu nikad bile proredjene, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 u njihovoj mladosti se marva u njima pasla nije, suhad se nije nikada vadila već je ondje sagnjila, pa uz ove uzgojne odnošaje stekli su naši hrastovi svjetski glas bez premca i takmaca. Ovo izkustvo nauča nas da budemo u izvadjanju proreda umjereni i konzervativni. U opisu exkurzije austrijskog šumarskog društva g. 1911. u posavske hrastike, nada sve hvali i cijeni c. kr. šumarnik Dr Gabriel Janda, pristav šumarskog pokušališta u Mariabrunnu, svojstva našeg hrasta brodskog okružja, što se vrlo lahko obradjivati dade i nazivlje to svojstvo „mi ld." a pripisuje to svojstvo obzirom na sravnjivanje svojstva mladih hrastova takodjer brodskog predjela tome, što su naše stare sastojine vrhosuhe, tako, da su transpiracijom postale stanice hrasta mild. Nu nama je takodjer poznato, da su takodjer stari hrastovi i ostalih predjela naše domovine vrhosuhi, pa ipak drvo istih već nije iz daleka tako lahko i mehko kao brodsko. Ako i nemožemo poricati upliv tla na kakvoću brodskih hrastika, to ipak ne pripisujemo ova hvaljena svojstva toliko tlu koliko gustoći godova, uslijedivšoj u gustoj sastojini. Medju hrastovima doljnjeg predjela najbolji su glas uživali oni sreza Krnić-a, sbog gustoće i jednoličnosti svojih godova. Ali i bijaše tosastojina najgušća. Akoprem se ti hrastovi nisu odlikovali (naime nema sad ih više) takvim lijepim usavršenim i uspravnim uzrastom kao hrastovi sreza Boljkovo, Sočna, Tihar, Krogunja i Orljak, to bijaše ipak krničko drvo i najtraženije i najskuplje za fournire, makar da i nije postizavalo cijenu špesartskih hrastika, jer su potonji za ovu svrhu nenadkriljivi. Pa zašto su se odlikovali hrastovi Krnića, svojom jednakosti i gustoćom godova, zato, jer to bijaše najgušća sastojina dolnjeg područja.* No ako i nesmijemo kod uzgoja budućih sastojina ova tražena svojstva iz vida pustiti, to ipak nećemo ovim obzirom žrtvovati to, da uzgajamo sastojine sa minimalnim prirastom, * Ova činjenica zasvjedočuje neprikladnost hrasta lužnjaka za uzgoj u prebronoj sječi. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 35 te da proredom izdajemo samo suhad, buduć da se to sa računom o rentabilitetu u sklad dovesti dalo nebi. Već smo ovdje spomenuli, da će nama množina spavajućih oka hrasta braniti vazda prigodom prorede progaliti sastojinu u interesu prirasta svjetlosti. Do ovog zaključka dovelo je pisca skromno iskustvo u tom pogledu. Prije kakovih 15 godina obavljala se proreda u kr. raićkoj šumariji i to u sastojini koja je za vrijeme Vojne Krajine umjetno jasenom pošumljena bila (kako su se toga pametnici sjećali) i to po svoj prilici u tu svrhu, da se za bližnje selo Mlaku uzgoji sastojina sa prikladnijim drvom za ogrijev. U ovoj, za vrijeme prorede oko 60 godišnjoj sastojini, bijahu tek umetnuti naravnim načinom hrast i brijest. Hrast bijaše tako rekuć bez iznimke od jasena nadvišen, a kako bijaše u toj sastojini jasen u obilju zastupan, nastojao sam, gdje to iole moguće bijaše, a gdje su mito za uzgoj buduće sastojine manje prikladni jaseni dozvoljavali, da potištenom hrastu pribavim proredom zraka i svjetla. Žalibože time polučeni uspjeh nije me podnipošto zadovoljio: hrastovi nisu se razvili tako dajasenje u visini stignu, već se je na do tada bezgranatim deblima hrastova, razvilo granje koje tehničkoj vrijednosti hasnilo nije. U području kr. jaminske šumarije u srezovima Vinična i Vratična, pokušalo se je u sastojini oko 50 godina staroj, s razloga što se u istoj nalazilo vrlo malo hrastova, sastojinu čistom sječom posjeći uz pridržaj svijuh, za tehničku uporabu sposobnih hrastova na sječini, uz umjetno pomladjenje posječene površine hrastom, pa što se time polučilo? Dotična se je površina doduše umjetno pomladila, ali preostali hrastovi prijašnje sastojine postali su unatoč mlados t svojoj vrhosuhi a na prijašnjim besprikornim deblima razvila se je iz spavajućih oka vrlo znatna množina granja, tako, da je sad nedvojbeno dokazano, da je valjalo ili odmah svakolika stabla posjeći ili cijelu sastojinu na miru pustiti, jer na površini preostalo hrašće za daljnji uzgoj nikako prikladno bilo nije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — Buduć daje državna šumska uprava u posavskim sastojinama opredijelila obhodnju od 140 godina, koja će se jamačno prije obaliti nego povisiti, to držimo, da će još kod svršetka obhodnje još spavajuća oka živa biti i ulagati odlučni veto proti tomu da se proreda obavlja kao uzgojna mjera, a pogodovati progalom prirast morati će ostati samo puka želja. Da se u ovom pogledu zadnja, konačna i mjerodavna odluka izreći nemože, rado priznajemo, jer osjećamo kako nam u tom pogledu još manjka posve temeljito iskustvo stečeno na pokusnim površinama, podkrijepljeno analizom stabala iz proredjenih površina. Kako često će se morati prorede do svršetka obhodnje ponavljati, o tome se još ništa izvjesno tvrditi nemože, o tome će vazda morati odlučivati mjestne, stojbinske i gospodarstvene okolnosti, a poglavito po upravniku pravodobno uočena sbiljna potreba. III. Proreda mladih sastojina. Ono, što smo već kod poglavlja brijest spomenuli, potvrdjuju nam istraživanja Dr. Levakovića o debljinskom i visinskom prirastu brijesta, naročito usvajam si u cijelosti od iztraživanja Levakovićevih to, da brijest prednjači samo do 4 godine prama hrastu i jasenu. Zato je on u ovom razdoblju najštetniji, a gdje je u znatnijem broju primješan, morati će se prije ili u to doba sa proredom započeti sa tom svrhom, da se ponajpače pogubnoj ili štetnoj zasjeni brijestom na put stane. Znatna potreba na drvu u Posavini omogućuje proredjivanje sastojina u svako doba, bez da bi se time upravi troškovi prouzročivali, nu kako smo se ovdje stavili na stanovište, da proredjivanju hrastovih sastojina imade biti poglavitom zadaćom uzgoj glavne sastojine, to držimo, da tekar prva proreda može i smije služiti jedino ovoj svrsi a da se podništa nesmije obavljati u svrhu polučenja znatnijih medjutomnih dohodaka, a najmanje se mogu kod obavljanja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — prve prorede staviti ma kakvagod obćenita pravila osim onih spomenutih uzgojnih. Time zaključujemo ovu razpravu, držeć da nam je donekle valjda pošlo za rukom dokazati, da proreda posavskih sastojina mora imafi u prvom redu uzgojnu svrhu, ter da na crpljenje znatnijih dohodaka proredom mogu šumoposjednika siliti, samo bitni gospodarstveni i upravni interesi, nu vazda samo na štetu hrasta odnosno glavne sastojine. Zezulka. Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite bukove i hrastove sastojine. Josip Baleti. Racionalnom je šumskom gospodarstvu svrha, da u svakom slučaju što bolje izrabi prirodne sile i kroz to poluči najveći mogući dohodak. I samo onda, ako šumar umije svojom stručnom spremom i svojim radom sve prilike u toliko izrabiti, da postigne gore spomenuti cilj, odgovarat će njegovo šumsko gospodarstvo glavnom zahtjevu, kojega se na šumsko gospodarstvo dandanas stavlja i odbacivat će šumovlastniku što veći i stalniji dohodak. Od druge polovice prošloga stoljeća, od kada je Pressler u svojoj knjizi „Der rationelle Waldwirt" postavio zasadu, da šumoposjednici moraju računati sa svojim šumskim posjedom baš isto tako, kao što se računa sa svakim drugim kapitalom, počeo je provejavati sasvim novi duh šumsko gospodarenje. Po Pressleru je taj u šumu uloženi kapital dvovrstan : jedan dio toga kapitala čini tlo, a drugi sastojina. Dohodak obajuh tih kapitala tj. dohodak šum. posjeda, sastojati će se iz unovčive drvne gromade, a prema tome ovisiti će on o vrsti drveća, koju smo na posjedu uzgojili tj. ovisiti će o sastojim. |