DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 1. i 2 SIJEČANJ I VELJAČA 1915. GOD. XXXIX. ŠUMARSKI LI5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list< K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju člnnovi lugari badava. Pojedini broj >Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; ćetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojim! po t. zv. vinkovackom načinu. Napisao Dr. A. Levaković, kot. šumar, Pleternica. I. Na zagrebačkoj šumarskoj akademiji predavalo se je za vrijeme moga tamošnjeg naukovanja, a možda se i danas još iz nauke o ustanovljivanju kockovne sadržine cijelih sastojina medju inim metodama predaje i o t. zv. vinkovackom načinu, kao nekoj posebnoj i samostalnoj metodi, koja da je nastala specijalno kod nas uslijed nekih fizičkih i gospodarstvenih osebujnosti, što vladaju u našim starim hrasticima. I u Borošićevom šumarsko-lovačkom kalendaru opisan je taj način medju načinima „sa pokusnim stablima" (Draudtov, Urichov i Hartigov način, te način sa poprečnim stablom = Bestandesmittelstamm) kao neka posebna i samostalna metoda, koja da zajedno s onima i sa načinom „bez pokusnih stabala" bazira na mjerenju stabala nasuprot o´ku´larnoj ocjeni drvne sadržine na svakom pojedinom stablu. Kako je taj način ustanovljivanja kockovne sadržine sastoji nâ nastao i tko ga je u našu šumarsku praksu uveo, nije mi poznato, no pošto on već u našoj šumarskoj praksi ili barem kod brodske imovne općine, dosta veliku ulogu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 2 igra, te pošto eto i u Borošičevom šumarsko-lovaČkom kalendaru dosta važno mjesto zaprema, to ču ga ovdje podvrći potanjoj znanstvenoj analizi. Stoga ču ga najprije iscrpivo opisati i to tako, kako je uobičajen kod brodske imovne opčine*. II. Tu se jasno dadu lučiti tri točke: 1. Stablimična procjena u šumi (Vidi obrazac 1., str. 22.). Svako se stablo u prsnoj visini obrojči, te mu se promjerkom unakrst izmjeri prsni promjer. Očitava se na 1 cm. Ako je deblo dolje preko 1 metar, trulo ili šuplje, onda se u manual uz prsni promjer unese još i okularno ocijenjeni promjer u 1*3 met tehničke dužine (t. j . dužine debla sposobne za tehničku porabu). Ovaj potonji služi onda za podlogu računskim operacijama, dočim se prsni promjer u tom slučaju snima samo kontrole radi, te može i sasvim otpasti. Okularni promjeri zaokružuju se na 5 cm t. j . ocjenjuju se po skali od 5 do 5 cm. Tehnička dužina debla mjeri se od visine panja (20 do 30 em iznad zemlje) i to čim dužom, u metre razdijeljenom, motkom (obično 6 do 8 met). Točnost 1 m. Iznad motke ocjenjuje se i tehnička dužina okularno. Pri tom se uzimlje obzir na trulost, šupljinu i na jače pogreške debla. Ovakovi dijelovi debla, u koliko se mogu ustanoviti, odbijaju se od ukupne tehničke dužine, a isto * Na prodaju dolazi kod brodske imovne općine samo t. zv. tehničko drvo i to drvo za cijepanje (dužica i bačvarska gradja) i drvo za rezanje (trupci, kusovi). Ostali sortimenti ne smiju se proizvadjati, te sve ostalo drvo (ovršine ispod 30 cm promjera, granje i otpadci) ima kao gorivo drvo ostati na sječini, pak se tu doznačuje pravoužitnicima za ogrijev. S toga se i procjena proteže kod brodske imovne općine samo na tehničko drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-3 — tako odbija se od ove i na svaku jaču granu po nešto (y4 do VI met). Tehničko drvo luči se, kako rekoh, u drvo za cijepanje (dužica) i drvo za rezanje (kusovi). Kusovi moraju odgovarati svojstvima i dimenzijama, koje su po bečkim uzancama propisane za trupce I. razreda. Debla sa prsnim promjerom ispod 60 cm ne procjenjuju se za kusove. Kod rašljastih (dvojnastih) odnosno trojnastih stabala procjenjuje se deblo do krakova (dvojni, trokâ) posebice, a krakovi odnosno troke opet kao posebna debla*, te im se ukupna tehnička dužina i promjer u .. met tehničke dužine ocjenjuje od oka. Ako je kontinuitet tehničkog drva na deblu jako prekinut, te ako je uslijed toga gornji, za gradju sposobni, trupac mnogo tanji od donjega, to se onaj takodjer uzimlje kao posebno deblo, te mu se osim tehničke dužine ocjenjuje posebno i promjer u 1*3 met tehničke dužine. 2. Izbor, obaranje i kubiranje pokusnih stabala.** Nakon što je svako, za prodaju odredjeno stablo, na taj način procijenjeno, razvrstaju se sva debla (ne stabla) u * Kod brodske imovne općine običajan je u ovom slučaju naziv „sekcija". Ovo nije ispravno, budući da ovaj izraz u dendrometriji služi samo za oznaku pojedinih, obično jednako dugih djelova debla, na koje se ovo razdijeli u svrhu čim točnijeg klupiranje (Metoda sekcijoniranja). U nazočnom slučaju odgovara duhu samog načina procjene najbolje izraz „deblo". ** Za pokusno je stablo uobičajen kod brodske imovne općine takodjer naziv „modelno stablo", te se potonji naziv bez ikakovog razlikovanja u istu vreću trpa i sa nazivom „srednje stablo". Prema prof. Dru. Miilleru (Lehrbuch der Holzmesskunde, Berlin 1902. strana 253) treba ali razlkovati dvije vrsti pokusnih stabala, te za svaku od njih valja rabili posebni naziv. „Pokusno štab la (Probestamm) može biti ili a.) Jedan povoljno odabrani eksemplar iz grupe potpuno jednaki h individna. U ovom slučaju pokusno stablo nije ništa drugo, nego ono, što mi u trgovini i prometu obično nazivljemo uzorko m (Muster, Modeli). Bilo bi stoga potrebno da se samo za ovakovo pokusno stablo uzimlje naziv uzorno stablo ili modelno stablo (Musterstamm, Mođellstamm). b.) Pokusno stablo može ali takodjer bilo u kojem pogledu predstavljati arit |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 — tri debljinska razreda. Prvi (I.) razred obuhvaća debla do 80 cm prsnog promjera, drugi (II.) od 81 do 105 cm a treći od 106 cm dalje. Za svaki od ta tri razreda vrijede posebne jedinične cijene, te se za svaki odabire i obara po jedno pokusno stablo. Prsni promjer pokusnog stabla izračuna se iz aritmetski srednje temeljnice dotičnog debljinskog razreda. Ova se dobije podjelbom zbroja temeljnica sa ukupnim brojem debala (ne stabala) u razredu. Ukupna tehnička dužina pokusnog stabla (cjepka i reska gradja zajedno) nadje se podjelbom ukupne tehničke dužine svih debala u razredu sa brojem debala. Pošto se eto, kako vidimo, ne samo prsni promjer, nego i ukupna tehnička dužina pokusnog stabla već unaprijed ustanovljuje, to preostaje ustanoviti još samo srednji tehnički oblični broj svih debala u razredu, koji bi ujedno bio tehnični oblični broj pokusnog stabla. U mišljenju, da se onaj (naime srednji tehnički oblični broj svih debala u razredu) može i od oka ustanoviti, odabire se za svaki debljinski razred od oka i pokusno stablo i to izmedju takovih stabala sa srednjom temeljnicom, za koja se drži, da im tehnički oblični broj najbolje odgovara srednjem tehničkom obličnom broju svih debala u razredu. metičku sredinu iz mnogo n ej e dna k ih stabala. U ovom slučaju valja pokusno stablo zvati srednjim stablom (Mittelstamm). Ovaj kao i ostale citate preveo sam radi jedinstvenosti jezika na hrvatski Nazivi pokusno stablo, zatim m|o delno stablo, te srednje stablo ne označuju dakle jedno te isto. Pokusn o stabl o je širi pojam, te označuje svako stablo, kojegod se obori u svrhu ustanovljenja kockovne sadržine cijelih sastojbinâ. Ovaj širi pojam uključuje dakle u sebi kako pojam modelno stablo, tako i pojam srednje stablo. Modeln a stabl a obaraju se samo kod Draudtovog načina.Za pokusna stabla pak koja se kod vinkovačkog načina obaraju, bezsmislen je naziv modeln a staabla . Kod vinkovačkog načinu imaju se pokusna stabla u užem smislu zvati samo srednjim stablima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 — Nema li takovih stabala medju stablima sa srednjom temeljnicom, to se za pokusno stablo odabere stablo povoljnog prsnog promjera (temeljnice), samo se onda njegova tehnička kockovna sadržina reducira na kockovnu sadržinu stabla sa srednjom temeljnicom. Na deblu oborenog pokusnog stabla odmjeri se za pokusno stablo izračunata ukupna tehnička dužina (poprečna). Dotični dio debla razdijeli se u sekcije od 1 met dužine, te se za svaku sekciju izmjeri srednji promjer i proračuna kubični sadržaj (po Huberovoj formuli). Zbrojem kockovne sadržine pojedinih sekcija dobijemo tehničku kockovnu sadržinu oborenog pokusnog stabla. Onaj dio debla, koji leži iznad poprečne dužine, ne uzimlje se pri tom u obzir. 3. Računanje ukupne tehničke kockovne sadržine. Tehnička kockovna sadržina cijelog debljinskog razreda izračuna se iz tehničke kockovne sadržine oborenog pokusnog stabla multiplikacijom sa brojem debala u razredu. Sad ali treba razlučiti kubični sadržaj kusova od kubičnog sadržaja cjepke gradje. Kusovi se takodjer kubiraju po Huberovoj formuli iz dužine i kružne plohe u sredini dužine. No u tu svrhu ne uzimlje se faktični promjer svakog pojedinog kusa u sredini dužine, jer ga niti ne poznamo, nego se za sve kusove istoga debljinskog razreda, istog položaja na deblu (od panja ili nakon 1, 2, 3 itd. metara iznad panja) i iste dužine uzme jedan popriječn i promjer u sredini dužine, koji se nadje iz promjera u sredini pojedinih sekcija na oborenom pokusnom stablu (dakle iz srednjeg pada debla). Ima li na pr. pokusno stablo II. debljinskog razreda 13 sekcija sa srednjim promjerima od 99, 90, 85, 83, 81, 81, 79, 78, 75, 75, 74, 74 i 73 cm, to bi popriječni promjer u sredini kusa II. debljinskog razreda, koji se na deblu na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — lazi nakon 2 met od panja, te je dug 7 met, trebalo tražiti u sredini šeste sekcije. Isti bi dakle iznosio 81 cm. Odbijemo li od tehničke drvne mase cijelog debljinskog razreda kubični sadržaj kusova, dobijemo kubični sadržaj cjepke gradje. Obračun novčane vrijednosti slijedi sada sam po sebi. To je dakle taj vinkovački način i to primjena njegova kod brodske imovne općine. Ona se uz neke modifikacije u bitnosti slaže sa već spomenutim opisom toga načina u Borošičevom šumarsko-lovačkom kalendaru, te će s toga ono, što ću ovdje navesti, vrijediti ujedno i za dotični opis u spomenutom kalendaru. III. 1. Kako vidimo, glavna je značajka ovog načina ta, da se ovdje obaraju i mjere pokusna stabla, te se po kockovnoj sadržini jednog stabla zaključuje na kockovnu sadržinu cijelog debljinskog razreda (Schluss vom Kleinen aufs Grosse) ili drugim riječima : ovdje se neka olina iz malenog mjerila prenaša u veliko. 2. Prema ostalim pak — u šumarsko-lovačkom kalendaru pod točkom L, B, 2 opisanim načinima značajka je ovog načina ta da on za prodaju odredjenu sastojinu luči u debljinske razrede i to razrede sa nejednakim brojem stabala i nejednakim zbrojem temeljnica. A d 1. Razlog za obaranje i mjerenje pokusnih stabala imao bi ovdje ležati u slijedećem: Na licu mjesta mjeri se odnosno okularno se ocjenjuje prsni promjer svakog pojedinog debla i njegova ukupna tehnička dužina. Samo iz ovih dviju veličina ne da se izračunati niti tehnička kockovna sadržina pojedino g debla u stojećem stanju, a kamo li tehnička kockovna sadržina cijelog debljinskog razreda odnosno sastojine. Pošto su pak postojeće skrižaljke obličnih brojeva za naše stare hrastike neuporabive, te u ovom slučaju, gdje se |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — radi ramo o ustanovljenju tehničke kockovne sadržine, pogotovo ne bi k cilju dovele, to po mnijenju propagatora ovoga načina ne bi preostajalo drugo, nego za sva debla jednog debljinskog razreda uzeti po jednog reprezentanta, t. j . jedno takovo deblo (stablo), koje bi po pravilima dendrometrije trebalo da ima srednju temeljnicu, poprečnu ukupnu tehničku dužinu i poprečni tehnički oblični broj (drvnu punoću odnosno pad debla), a prema tome ujedno i srednju (poprečnu) tehničku kockovnu sadržinu svih debala u razredu. Multiplikacijom tehničke kockovne sadržine toga debla sa brojem debala u razredu moramo dobiti ukupnu tehničku kockovnu sadržinu dotičnog debljinskog razreda. No je li tome i zbilja tako t. j . je li pokusno stablo ovdje u istinu srednje deblo svoga debljinskog razreda? Prvi i najglavniji zahtjev za srednje stablo uopće je taj, da njegova kockovna sadržina točno odgovara aritmetičkoj sredini kockovne sadržine svih stabala (ovdje debala) u razredu. Uz to mu mora i visina i oblični broj odgovarati srednjoj visini, odnosno popriječnom obličnom broju svih stabala u razredu. Ako pak ova tri uvjeta postoje, onda će naravno i temeljnica srednjeg stabla morati točno odgovarati aritmetičkoj sredini svih temeljnica u razredu (Vidi Holzmesskunde prof. Dra Guttenberga u Lorey-evom „Handbuch der Forstwissenschaft", treće izdanje, III. svezak, strana 228.). M Jednačba za kockovnu sadržinu srednjeg stabla m~N~ dade se naime, pošto je m « g. h. f. a M. = G. H. F., pisati i ovako: g. h. f. = G. H. F. N Pošto osim toga mora biti h. f = H. F, to iz gornje jednačbe rezultira g = G*. N m = kockovna sadržina (drvna masa) g = temeljnica srednjeg stabla h = visina i = oblični broj |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 — a) No da li kod vinkovačkog načina temeljnica pokusnog stabla proračunata po ovoj jednačbi odgovara pravoj srednjoj temeljnici svih debala u razredu? Ne odgovara. Da ovo i zbilja bude, trebalo bi i ovdje uzeti u obzir ono općenito načelo, da kod stvaranja aritmetičke sredine svi dobiveni podatci moraju biti istovrsni t. j. izmjereni jednakom točnošću. Dosljedno tome trebalo bi sve prsne promjere — dakle i promjere u 1*3 m tehničke visine kao i promjere pojedinih krakova odnosno trokâ u visini od 1*3 m odozdo (odnosno u 1´3 m njihove tehničke dužine) — mjeriti, a ne neke okularno ocjenjivati. Promjeri se kod mjerenja očitavaju u centimetrima, te se mjere i unakrst, dočim se ocjenjuju okruglo po skali od 5 do 5 cm i to samo s jedne strane debla. O okularnoj ocjeni uopće veli prof. Dr. Miiller (u spomenutom djelu, strana 239 i 240). „Premda se i okularnom ocjenom, ako se ova racijonalno provadja i ako je taksator vrlo vješt, dosta dobri rezultati postići mogu, to će ipak ovoj metodi uvijek nešto vrlo važnoga manjkati, a to je svaka orijentacija o veličini počinjene pogrješke". Prof Dr. Guttenberg pak veli (na spom. mjestu, str. 203) : »Na okularnu ocjenu upliva mnogo individualnost i shvaćanje procjenitelja, ter se ispravnost njezina ne da kontrolirati. Rezultati njezini uvjek su nesigurni, pak veće pogrješke nijesu isključene ni kod izvježbanih procjenitelja". Nadalje veli (str. 247): »Pogrješke počinjene kod okularne ocjene u pravilu se ne izjednačuju medjusobno. Već prema shvaćanju procjeni . = drvna masa cijelog debljinskog razreda G = sbroj temeljnica cijelog debljinskog razreda H = srednja (poprečna) visina svih stabala u razredu F = srednji (poprečni) obi. broj svih stabala u razredu N ça Ukupni broj stabala u razredu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 9 — telja ispada okularna ocjena gotovo kod svakog stabla ili previsoko ili prenisko". Sve kad bi stoga maksimalna pogrješka kod okularnog ocjenivanja iznosila samo 5 cm (jedinica ocjenivanja), ni onda ne bi srednja temeljnica, proračunata dijelom iz mjerenih, dijelom iz ocijenjenih promjera (vidi skrižaljku A, str. 10), odgovarala pravoj srednjoj temeljnici t. j . onoj, koju bismo dobili, kad bismo sve promjere samo mjerili (vidi skrižaljku B, str. 11.), iz jednostavnog razloga, jer su mnogi promjeri — ma i neznatno — pogrješni. Uzmimo taj najpovoljniji od svih slučajeva t. j . da pogrješka iznosi maksimalno + 5 cm i da se kod pojedinih ocijenjenih promjera, počevši od najmanjeg do najvećeg, izmjenice giblje izmedju (-1- 1) i (+ 5) cm. Najmanji ocijenjeni promjer bio bi prema tome za (+ 1) cm veći od pravoga, slijedeći za (+2 ; cm, (i- 3) cm, (+4), (4-5, (+1), (-. 2) cm. itd. Za primjer uzeti ćemo procjenbeni elaborat jedne od nedavno procijenjenih sječina sreza Cunjevci (šumarija br. V. Otok). U skrižaljki A.) skupio sam sva debla toga procjenbenog elaborata i to kako ona sa mjerenim prsnim promjerom, tako i ona sa ocijenjenim prsnim promjerom. Zbrojem temeljnica svih tih debala i razdiobom sa brojem debala izračunao sam pogrješne srednje temeljnice pojedinih debljinskih razreda. U skrižaljki B.) izračunao sam, u predpostavci da se je pogrješka kod ocjenivanja promjera gibala u gornjem smislu i u navedenim granicama, prave srednje temeljnice pojedinih debljinskih razreda*. * Temeljnice pojedinih debljinskih stepena (Stârkestufen) nisam vadio iz tablica kružnih ploha nego sam ih, da izbjegnem eventualnim štamparskim pogrješkama u tim tablicama i jer te tablice sežu samo do 130 cm promjera, sâm računao. Kod uporabe Ludolfovog broja ograničio sam se na prve dvije decimale, te se stoga pojedine izračunate temeljnice nešto razlikuju od onih iz tablica. Ovo dakako ne mijenja na stvari ništa, jer je isti faktor 3i4 upotrebljen u obim skrižaljkama (A i B), te diferencija od 0-00159 dolazi do izražaja kod svih kružnih ploha u istoj mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 — |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 - Vidimo dakle, da se srednja temeljnica proračunata dijelom iz mjerenih, dijelom iz ocjenjenih promjera i u ovom najpovoljnijem, u praksi upravo nemogućem slučaju razlikuje od prave srednje temeljnice i to u I. debljinskom razredu najjače, a u III. razredu najslabije već prema tome, koliki je broj debala sa ocijenjenim prsnim promjerom relativno zastupan u svakom pojedinom razredu. Dok u I. debljinskom razredu naime od ukupnog broja debala otpada 88% na debla sa ocijenjenim prsnim promjerom, to otpada na ova u II. debljinskom razredu 25%, a u III. razredu samo još 7%. No pogrješke kod okularnog ocjenjivanja promjera biti će mnogo veće i to poglavito u višim debljinskim razredima, jer iste sa debljinom stabla rastu. Jedna te ista dužina naime (n. pr. 5 cm), koja je kod manjeg promjera još posve dobro primjetljiva, te se stoga u razmjeru prema ovome još dosta oštro na oko uzeti može, iščezava kod rastenja promjera u razmjeru prema ovome sve više, a uslijed toga raširuju se sve više i granice, u kojima se kreću pogrješke nastale uslijed ocjenjivanja. U koliko bi dakle kod jednake apsolutne pogrješke u ocjenjivanju razno debelih promjera neprava srednja temeljnica u višim debljinskim razredima radi relativno manjeg broja krivo ocijenjenih debala, manje pogrješna bila, u toliko raste u višim debljinskim razredima pogrješnost neprave temeljnice uslijed gornje okolnosti. Faktično će dakle pogrješnost neprave srednje temeljnice, nastala uslijed ocjenjivanja mnogih promjera, biti kud i kamo veća -- tim veća, što se promjeri ocjenjuju samo s jedne strane debla (ne unakrst), ter što se radi toga često ocijeni baš najveći ili baš najmanji promjer, a ne njihova aritmetička sredina. Osim toga treba ovdje u obzir uzeti, da je dotična sječa, na koju se ovaj procjenbeni elaborat odnosti, jedna od najboljih sječa brodske imovne općine, te da su u njoj oku |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — larno ocijenjeni promjeri razmjerno vrlo slabo zastupani osobito kod II. i III. debljinskog razreda. Kod sječa lošije kvalitete raste dakle pogrješka i u ovom pravcu, a to sve doprinosi k tome, daše srednje temeljnice proračunate dijelom iz mjerenih, dijelom iz ocijenjenih promjera, jako razlikuju od pravih srednjih temeljnica. Pošto je kockovna sadržina pojedinog stabla jednaka produktu temeljnice, visine i obličnog broja (m = g. h. t), to se ova razlika srednjih temeljnica kod ustanovljivanja kockovne sadržine srednjeg stabla još (h. f) puta povećaje. Ako se naime pogrješna srednja temeljnica za --h y razlikuje od prave (u našem slučaju za + .), to bi onoj prvoj "temeljnici odgovarajuća kockovna sadržina srednjeg stabla bila (g .). h. f 4- g. h. f y. h. f t. j . kockovna sadržina srednjeg stabla bila bi pogrešna za (y- h. f), a kockovna sadržina cijelog debljinskog razreda za (y- h. f. N). Napokon bi kockovna sadržina cijele sastojine bila pogrješna za (Yi hh ft Nj = y2 hL. i, N2 = . h:s f8 N:!). Uzmimo jedan primjer! Na strani 5. dolje naveo sam, da ukupna tehnička dužina pokusnog stabla II. debljinskog razreda dotične sječine iznosi 13 met sa promjerima u sredini pojedinih sekcija od 99, 90, 85, 83, 81, 79, 78, 75, 75, 74, 74 i 73 cm. Prama tome bi tehnički kubični sadržaj toga stabla iznosio 6´674 m3, a tehnički oblični broj (faktor drvne punoće), pošto je promjer na donjem kraju tehničke dužine 105 cm, bio bi 0´59. Pogrješka u kockovnoj sadržini pokusnog stabla odgovarajuća diferenciji temeljnica od + 0-007 mr iznosila bi + 0-054 m3, a cijela tehnička kockovna sadržina II. debljinskog razreda bila bi pogrješna za -f 20*736 m3. Ako uzmemo, da prava kockovna sadržina cijelog debljinskog razreda iznosi 2536´ 120 m3 (= 6-674 m8 X 380), to bi cijela tehnička kockovna sadržina II. debljinskog razreda u procentima bila pogrješna za okruglo 1%. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 16 <-- 16 --> PDF |
14 To bi ali bila pogrješka u već spomenutom najpovoljnijem upravo nemogućem slučaju. U istinu bi ona bila neprispodobivo veća. Tolika pogrješka odgovarala bi evo samo diferenciji srednjih temeljnica. b) Da li pak popriječna (aritmetički srednja) ukupna tehnička dužina debla proračunata po ovom načinu odgovara pravoj srednjoj tehničkoj dužini svih debala u razredu ?* Ne odgovara takodjer i to zato ne, jer se i ona ocjenjuje od oka. O okularnoj ocjeni uopće naveo sam već izjave dvojice od najznamenitijih autora u tom predmetu, te se one imaju protezati i na ocjenjivanje tehničke dužine debla. Razlika bi pri tome bila možda samo ta, da se tehničke dužine ipak nešto lakše od oka ocjenjuju, jer je jedinica mjere veća, te da je po svoj prilici relativna pogrješka pri tom nešto manja, nego kod ocjenjivanja promjera, no kao vanredno nepovoljni momenat pridolazi opet ta okolnost, da se kako već spomenuh kod ocjenjivanja tehničke dužine debla uzimlje obzir na trulost, šupljinu i na jače pogrješke debla, te se truli, šuplji i inače loši dijelovi debla odbijaju od ukupne tehničke dužine. Sve kad bi inače okularno ocjenjivanje tehničkih dužina bilo skopčano s povoljnim rezultatima, ova potonja okolnost sama čini ga nada sve nesigurnim i nepouzdanim, te za nju vrijede izjave one dvojice naučnjaka još kud i kamo više. Trulost i šupljina debla su naime oline, koje se, jer su unutrašnje naravi, nikako ne dadu okom omjeriti, nego samo naslućivati, pak tu pogotovo manjka svaka orijentacija o veličini pogrješke. Za ovaj slučaj vrijedi citirana Guttenbergova izjava, koja se nalazi na strani 247 njegove dendrometrije u potenciranoj mjeri. * Ako se takovom smije nazivati ona srednja tehnička dužina, koju bismo dobili, kad bi svako deblo izvana i iznutra bilo sasvim zdravo i kad bismo tehničku dužinu svakog debla mjerili uzevši za jedinicu mjerenja i met. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Dakle se i drugi faktor za ustanovljivanje kockovne sadržine srednjeg stabla po formuli m = g. h. f, t. j . srednja tehnička dužina, pogrješno ustanovljuje i to u kud i kamo većoj mjeri, nego prvi faktor, te se pogrješka u kockovnoj sadržini pokusnog stabla uslijed toga još vrlo povećaje. c) No još nešto! Ta se pogrješka jako povećava još i uslijed toga, što tehnička drvna punoća oborenog pokusnog stabla u velikoj većini slučajeva ni izdaleka ne odgovara srednjoj tehničkoj drvnoj punoći. Po Guttenbergu (na spom. mjestu, str. 226, 227 i 232) stoji u pravilnim sastojinama oblični broj (drvna punoća odnosno pad debla) u nekoj ovisnosti o visini stabla i o prsnom promjeru odnosno temeljnici, a visina opet u nekoj ovisnosti o prsnom promjeru odnosno temeljnici. U nepravilnim su pak sastojinama visine i oblični brojevi stabala neovisni o prsnom promjeru odnosno temeljnici. Po Heyeru i Schwappachu* su u pravilnim sastojinama visina i oblični broj stabla približno funkcije prsnog promjera, odnosno temeljnice in aju u takovim sastojinama približno istu visinu i oblični broj. Prema tome bi u pravilnim sastojinama stabla sa aritmetički srednjom temeljnicom imala približno i aritmetički srednju visinu i aritmetički srednji oblični broj. No ovo ne vrijedi za naše stare hrastove §astojine, jer u njima ne postoji već nikakova pravilnost. U njima ne može više biti ni govora o pravoj visini stabla, nego tek o tehničkoj dužini debla. Ova je pak ovisna samo o tehničkoj uporabivosti, dakle o zdravosti debla i čistoći od granja. K tome su te sastojine već nenaravno rijetke i to koje uslijed posvemašnjeg odstranjenja u mlađoj dobi brojčano vrlo zastupane bijele šume, a koje uslijed šumskih šteta i sušenja stabala radi starosti. Te su sastojine dakle posve ne * Heyer Dr K., Die Waldertrags — Regelung, 3. izdanje str. 136. Schwappach Dr A., Leitfaden der Holzmesskunde, 2. izdanje, str. 73. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — potpune, a pravilnim sastojinama možemo nazvati samo one, koje imaju približno potpun obrast (sklop). Osim toga se prigodom procjene kod mnogih stabala uslijed šupljine, odnosno trulosti, u donjem dijelu debla uzimlje tehnička dužina debla tek nakon nekoliko metara od zemlje, pak se kod ovog načina i troke (dvojne, rašlje, krakovi) kao posebna debla procjenjuju. Da se pak dva trupca, od kojih jedan počinje na deblu odmah od panja, a drugi tek nakon . metara od zemlje, ne mogu imati isti oblični broj (drvnu punoću, pad debla), makar imali istu dužinu i isti promjer u 1*3 m dotične dužine, jasno je. Isto je tako jasno, da jedan trupac potičući od dvojne (troke), nikako ne može imati jednaki oblični broj kao onaj trupac, koji potiče od normalnog debla, te počinje odmah kod panja, makar oba trupca imala jednaku dužinu i jednaki prsni promjer. Stoga u ovim sastojinama ne može biti govora niti o kakovoj ovisnosti obličnog broja (drvne punoće, pada debla) od visine stabla, a još manje o kakovoj ovisnosti istog od prsnog promjera odnosno temeljnice. U njima ne može dakle stablo sa aritmetički srednjom temeljnicom ni izdaleka imati srednji tehnički oblični broj (drvnu punoću) samo zato, što ima srednju temeljnicu, nego bi se srednja tehnička drvna punoća (pad debla) imala poput srednje temeljnice i srednje tehničke dužine takodjer posebno točno ustanoviti. No to se ne čini, nego se nastoji srednju tehničku drvnu punoću ocijeniti od oka, pak se u tu svrhu i za pokusno stablo odabire od oka takovo stablo, za koje se misli, da mu tehnička drvna punoća (pad debla) najbolje odgovara srednjem tehničkom obličnom broju dotičkog razreda. I u pravilnim sastojinama, gdje stablo sa srednjom temeljnicom ima približno i srednji oblični broj, upravo je nemoguće za pokusno stablo sa nekom sigurnošću od oka odabrati baš takovo stablo, koje ima pravu srednju drvnu punoću svih stabala u razredu (Schwappach, na spom. mjestu, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 17 str. 73), a pogotovo je to nemoguće u našim starim hrastićima, gdje nam u tom pogledu nije niti srednja temeljnica od nikakve pomoći. Po pravilima dendrometrije trebalo bi stoga i u pravilnim sastojinama za svaki debljinski razred izabrati i oboriti više pokusnih stabala sa približno srednjom drvnom punoćom, da se tako po mogućnosti pojedine razlike od prave srednje drvne punoće medjusobno izjednače. U našim starim hrasticima pak ne bismo mogli niti okularnim odabiranjem više pokusnih stabala za svaki debljinski razred sa nikakovom sigurnošću ustanoviti srednji tehnički oblični broj svih debala u razredu, a kamo li obaranjem samo po jednog pokusncg stabla za svaki debljinski razred. Kod ovog se načina dakle i treći od faktora g, h i f, koji odredjuju kockovnu sadržinu srednjeg stabla, vrlo pogrješno ustanovljuje. Prema tome ni tehnička kockovna sadržina oborenog pokusnog stabla nigda ne može ni izdaleka odgovarati tehničkoj kockovnoj sadržini pravog srednjeg stabla. Da će stoga i tehnička kockovna sadržina svakog pojedinog debljinskog razreda, a prema tome i tehnička kubatura cijele sastojine biti skroz pogrješna, jasno je tim više, jer se pogrješka iz malenog mjerila prenaša u veliho (Schwappach, na spom. mjestu, str. 95). Po Mulleru (na spom. mj., str. 239 i 240) je svrha uporabi pokusnih stabala kod ustanovljivanja kockovne sadržine sastojinâ samo to, da se kod metoda, koje se osnivaju na mjerenju (Messungs-methoden) — nasuprot metodamu, koje se osnivaju na okularnom ocjenjivanju (Schatzungs-methoden) — ne moraju sva tri faktora, koji odredjuju kockovnu sadržinu pojedinog stabla (naime g, h i f), mjeriti baš na svakom pojedinom stojećem stablu. Ta se tri faktora ali svakako moraju pomno mjeriti i to g na svakom pojedinom, a h i f samo na pokusnom stablu. Inače se dotično ustanovljivanje kockovne sadržine sastojinâ ne osniva na mjerenju, nego na okularnorn ocje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — njivanju, te uporaba pokusnih stabala nema kod ujega nikakova smisla. Kod vinkovackog se načina faktor g na nekim deblima ustanovljuje mjerenjem, a na mnogima okularnim ocjenjivanjem. Faktor h ustanovljuje se ovdje takodjer na svakom pojedinom deblu, što doduše na stvari ne mijenja mnogo, no ustanovljuje se zapravo samo okularnim ocjenjivanjem. Ovo se tiče još više faktora f. Vinkovački način ustanovljivanja kockovne sadržine sastojim! ne može se dakle ubrojiti u metode, koje se osnivaju na mjerenju, te je stoga kod vinkovackog načina sa stanovišta znanstvene dendrometrije upravo neshvatljiva ne samo ona pomnja, kojom se oborena pokusna stabla kubiraju (metoda sekcijoniranja u sekcijama od 1 met.), nego i svaka upotreba pokusnih stabala uopće. Skroz je krivo naime mišljenje, da će se pedantnim kubiranjem po jednog pokusnog stabla za svaki debljinski razred eliminirati krupne pogreške na okularnom ocjenjivanju osnovanih procjenbenih predradnja. (A d 2.) Od ostalih u Borošićevom šumarsko-lovačkom kalendaru pod točkom I., B, 2 opisanih načina luči Urichov i Hartigov način sastojinu također u debljinske razrede (Starkeklassen), no Urichov način luči je u razrede sa jednakim brojem stabala, a Hartigov način u razrede sa jednakim zbrojem temeljnica. Draudtov pak način luči sastojinu u debljinske stepene (Starke-stufen), a „način po poprečnom stablu" (Bestandesmittelstamm) ne izlučuje uopće debljinskih razreda, nego se cijela sastojina smatra kao jedan razred. Svrha izlučivanju debljinskih razreda leži po pravilima znanstvene dendrometrije poglavito u tome, da se u sastojinama, u kojim se visina i oblični broj mogu smatrati funkcijama prsnog promjera odnosno temeljnice (dakle u pravilnim sastojinama), sačine grupe pojedinih stabala, unutar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- ly kojih bi visine i oblični brojevi svih stabala bili približno jednaki. U tom slučaju bilo bi stablo sa aritmetički srednjom temeljnicom eo ipso približno srednje stablo s obzirom na kockovnu sadržinu, te ne bi trebalo još posebno ustanovljivati srednju visinu i srednji oblični broj. Svrha je dakle izlučivanju debljinskih razreda ta, da se u pravilnim sastojinama olakša izbor pokusnih stabala (Guttenberg, na spom. mj., str. 231. i 232.), te da se prema tome kockovna sadržina sastojine uzmogne ustanoviti posve sigurno i točno. Stoga ne smiju granice debljinskih razreda ni u pravilnim sastojinama biti preširoke, a kamo li u nepravilnim. Po vinkovačkom pak načinu te su granice preširoke i u našim starim i kako već spomenuh, nepravilnim hrastovim sastojinama. Tehnička, dužina i tehnički oblični broj vinkovačkog načina ne mogu uostalom u nikojem slučaju, bile granice pojedinih debljinskih razreda ma kako uske, biti ovisni o prsnom promjeru odnosno temeljnici, te bi stoga u našim starim hrasticima sa stanovišta same dendrometrije svako izlučivanje pojedinih debljinskih razreda bilo uopće izlišno. I doista, spomenuta tri debljinska razreda kod vinkovačkog načina nisu izlučena po načelima dendrometrije, nego po principima nauke o računanju vrijednosti šuma, te bi ih valjalo zapravo nazvati vrijednosnim razredima. U cjenicima brodske imovne općine vidjeti je svagdje, da su cijene tehnički uporabive hrastovine razvrstane prema ovim trim razredima (do 80 cm, zatim od 81 do 105 cm, te od 106 cm prsnog promjera gore). Da li ta vrijednosna razredba odgovara faktičnom porastu jedinične cijene već prema porastu prsne debljine, ostaje otvoreno pitanje, koje nas se ali ovdje ništa ne tiče. No fakat je, da se ova razredba stabala ne smije stavljati u nikakovu svezu sa znanstvenom dendrometrijom. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — Na toj činjenici, da debljinski razredi kod vinkovačkog načina nisu debljinski razredi u dendrometričkom smislu, nego da se oni zapravo imaju smatrati vrijednosnim razredima, te na činjenici, da se ovdje razmjerje sortimenata (cjepke i reske gradje) ocjenjuje i to na svakom pojedinom stojećem stablu, dočim se kod ostalih metoda, kojima je svrha takodjer ustanovljenje vrijednosti sastojine, razmjerje sortimenata ustanovljuje mjerenjem i to na oborenim pokusnim stablima na ovim dvjema činjenicama dakle (i to jedino na njima) i temelji se originalnost vinkovačkog načina. Inače nije taj cijeli način ništa drugo, nego vrlo loša primjena u literaturi već davno prije poznatoga „ustanovljivanja kockovne sadržine sastojina po debljinskim razredima" (Aufnahme nach Starkeklassen). No i ta originalnost vinkovačkog načina nema u jednu ruku nikakove sveze sa samom dendrometrijom, a u drugu ruku ona nema ni sa stanovišta nauke o računanju vrijednosti šuma nikakove vrijednosti, pogotovo jer se razmjerje sortimenata (cjepke i reske gradje) ocjenjuje okularno na stojećtm stablima. 0 točnosti i pouzdanosti ove ocjene govorio sam već pod 1. b). IV. Pošto, kako smo vidjeli, tehnički kubični sadržaj pojedinih debljinskih razreda, a prema tome i tehnička drvna masa cijele sastojine unatoč svoj pomnji kod kubiranja oborenih pokusnih stabala ispada skroz pogrješno, to se nikako neda opravdati onaj silni gubitak vremena, što ga zahtijeva ustanovljivanje dimenzija pokusnih stabala, zatim odabiranje, obaranje i kubiranje pokusnih stabala, te napokon onaj kod ovoga načina vrlo zamršeni postupak oko ustanovljenja kockovne sadržine kusovâ. Da se time ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina unatoč posvemašnjoj netočnosti bez potrebe samo vrlo zamršuje i zateže, a posao vrlo poskupljuje, leži na dlanu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 - Uspjeh procjenbenih radnja po vinkovačkom načinu ne stoji dakle u nikakovom razmjeru sa uloženim trudom i troškom, te bi stoga trebalo postupak oko ustanovljivanja kockovne sadržine naših starih hrastika čim više ujednostaviti, te time ujedno skratiti i pojeftiniti. To bi se dalo postići na slijedeći način: Prema sadanjem postupku snima se u šumi na svakom pojedinom stablu koje mjerenjem koje ocjenjivanjem prsni promjer, te ocjenjivanjem tehnička dužina debla i to ova potonja u ukupnom iznosu i posebno za svaki od spomenutih dvaju sortimenata (naime posebno za cjepku i posebno za resku gradju). Osim toga se ustanovljuje visina, povrh koje počimlje reska gradja (Vidi obrazac 1. na str. 23.). Novi postupak sastojao bi u tome, da se u šumi osim prsnog promjera i dužine debla sposobnog za pojedine od navedenih sortimenata ustanovljuje i promjer u sredini dužine dotičnih sortimenata (ovo dvoje potonjih samo ocjenjivanjem). Kubični sadržaj pojedinih razvrstbina dobio bi se time (kod kuće) direktno za svako pojedino stablo i to jednostavno iz dužine pojedinog sortimenta i kružne plohe u sredini dužine. Prsni promjer odnosno okularno ocijenjeni promjer u 13 m tehničke dužine služio bi u tom slučaju samo za razvrstavanje tehničke kockovne sadržine pojedinih stabala u vrijednosne razrede (Vidi obrazac 2.). Izračunavanje promjera i tehničke dužine pokusnih stabala, kao i svako odabiranje, obaranje i kubiranje pokusnih stabala -- uopće sve, što se iole tiče pokusnih stabala otpalo bi u tom slučaju posvema, a isto bi tako otpao i onaj zamršeni i dugotrajni postupak oko ustanovljenja kockovne sadržine kusova. Stoga ne bi trebalo ni ustanovljivati visinu, iznad koje počinje reska gradja, a to kao i suvišnost ukupne tehničke dužine ujedno bi donekle držalo ravnotežu onome neznatnom višku vanjskoga posla, koji bi s ovom preinakom bio skopčan. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Ovim načinom bili bismo dakle posvema riješeni svega onog nepotrebnog balasta, koji samo u velike zamršuje, zateže i poskupljuje spomenuti posao, a ne pruža nikakove veće točnosti, nego što je ona, koja bi se postigla gornjom preinakom. Oba postupka temelje se naime na okularnom ocjenjivanju. Mjesto svakogodišnjeg obaranja pokusnih stabala prakticira se kod brodske imovne općine kadšto i to, da se uzimlju u pomoć pokusna stabla koje od prošlogodišnjih sječina, te da se kockovna sadržina ovih potonjih stabala, u koliko im se prsni promjer ne slaže sa prsnim promjerom ovogodišnjih pokusnih stabala, reducira na prsni promjer ovogodišnjih pokusnih stabala. U tu svrhu kao i u svrhu kubiranja kusova povećavaju se ili smanjuju promjeri u sredini pojedinih sekcija pomoćnog pokusnog stabla za isto toliko centimetara, za koliko je prsni promjer ovogodišnjeg pokusnog stabla veći ili manji. Na taj način obavi se procjena sječine mnogo brže, a i jeftinije, jer otpada odabiranje, obaranje i premjerba pokusnih stabala, dakle suvišni vanjski posao. Izračunavanje prsnog promjera i tehničke dužine pokusnih stabala, zatim sav unutarnii posao (u sobi) oko kubiranja pokusnih stabala kao i zamršeno i dugotrajno ustanovljivanje kockovne sadržine kusova, mora se ali i u ovom slučaju obavljati, dočim bi prema gornjoj preinaki vanjskih radnja sav taj posao otpao. Osim toga terete i ovu upotrebu pomoćni h pokusnih stabala oni isti prigovori, koji terete uopće svaku upotrebu pokusnih stabala u našim starim hrasticima, pak je i ona skopčana sa isto takovim — dapače još i većim pogrješkama. |