DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — Ne možemo da ovdje ne primjetimo, zašto se obzirom na ovo izkustvo i na spomenuta iztrazivanja u državnim šumama još prakticira tako zvano izsječenje štetnog pomladka. Pod štetnim pomladkom razumijeva se : u zagajenim starim sastojinama nikli mladi naraštaj sviju vrsti drva osim hrasta. Nakon što se stara sastojina posiječe i proizvodi iz šume izvezu, izsiječe se ovaj štetni pomladak u mjesecih srpnju i kolovozu (da odveć bujno iz panja ne potjera) tik do zemlje, tako, da na dotičnoj površini sječine preostane samo netaknuti hrastov pomladak. Nu izsječenje ovog štetnog pomladka ne donaša nikakve faktične iole trajnije koristi. Nakon tri godine izdanci iz panja ovih nuzgredni vrsti drva - naročito oni brijesta i jasena, po nepokolebivim zakonima prirode, nadvise obilno opet mladi hrastov naraštaj. Ova Činjenica opaža se dapače i u sječinama, u kojima je štetni pomladak dvaputa izsječen bio, naime prviput prigodom unovčenja tako zvane bijele šume, (prodaja sviju stabala na sječini osim hrasta), pa drugiput, nakon razmaka od više godina, kod unovčenja preostalih na sječini hrastovih stabala; badava, narav se siliti neda, niti još tako tobože logičnim zaključcima i po istim stvorenima gospodarskim mjerama. Uz sadašnju vrijednost jasenovine i brestovine neće se ni jedan savjestni upravnik odlučiti, da, ako bi već i pustio iz vida korist ove smjese za uzgoj hrasta, za volju kakvomgod kržljavom hrastu proredom izvadi bezprijekorni jasen ili brijest, a ne obratno. Na korist ovih nuzgrednih vrsti drva, koje će spadati k glavnoj sastojini neće biti da potječu od izdanka iz panja, dapače, česte pogrješke na panju biti će posljedice ove protunaravne mjere. Krčenje spomenutog, već štetnog pomladka, skopčano je sa priličnim novčanim troškom. Svakako bi bilo uputnije mladu branjevinu u 15—20 godini pročistiti od stabala, naročito bri |