DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 49 <-- 49 --> PDF |
_ 47 moraju uginuti. Jedino i uspješno sredstvo jest što ranije pokrivanje mladih biljki, te se ovo pokrivanje ima obaviti već nekoliko dana iza sijanja, jer se često dogadja da biljke, koje su još u klijanju, i koje su jedva probile zemlju, pogibaju od prevelike topline. Tubeuf u istom časopisu XII. god. pag 19. potvrdjuje mnijenje Munch-ovo i spominje, da se u nekim suhim i toplim predjelima sjeverne Amerike, biljke prilagode tamošnjm klimatičkim prilikama. Ovo se prilagodjenje vidi na glatkoj i bijeloj kori, koja reflektira zrake svijetla. U godini 1914. učinjeni su u zem. biljevištu u Crikvenici pokusi t. j . jedan je dio gredica odmah iza sijanja pokrit drvnim pokrivalima, dok je drugi dio gredica ostao nepokrit. Biljke uzgojene pod pokrivalima ostale su poštedjene od štetnog upliva topline, dok su one nepokrite stradale. Rano pokrivanje imade još i drugu svrhu, t. j . visinski prirast pokritih biljki jest znatno veći, (poradi poznatih fizioloških činjenica). Pod pokrivalima uzgojene biljke crnoga bora mogu se već kao jednogodišnje biljke presaditi, a to je od velike važnosti za biljevišta, koja ne raspolažu velikom površinom. A. Kauders. Prilog historiji hrvatskog šumarstva. Već početkom devetnajstog stoljeća nailazimo na propise kao i odredbe kojima je zabranjeno pašarenje koza u hrvatskom Primorju. U rukopisu Ivana Kargačina (za francuske vlade „Vinodolskog maira") spisanog u godini 1837. a tičućem se prošlosti „Vinodola" a naročito općine Novi (ovaj se rukopis čuva u sveuČilištnoj biblioteci u Zagrebu pod sign. S. M. B. 6) vidimo na strani 61. popis šuma u kojima je slobodno —izuzev koze u općini Novi Zagon blago pasti. Popis glasi: „Nomenelazione delli boschi nei quali é permesso il pascolo agi´ animali, esclusivamente le câpre, délia comune di Novi Zagon. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 48 — Csernikal; Stružnica; Kalić: Smolnik sina a Pischieno bylo. Cioé: Dal 1. Maggio šino al 1-mo Settenbre 1813. Tutti . altri siti e luogi vicini allé estirpature e fondi censiti sono constantemente liberi, terminata la falcatura a tutti animali. L´ ispeffore forestale dela Croazia civile. Gius. S tip an ovich. U hrvatskom prevodu glasi ova odredba: Imenik šuma u kojima je blagu slobodna paša - izuzev koza — u općini Novi Zagon : Crni kal, Stružnica, Smolnik, Peščeno bilo. To jest: od 1 svibnja do 1 rujna 1813. Svi drugi položaji i mjesta, koja su blizu sječina i oporezovanih zemljišta, jesu uvijek svakom blagu iza dovršene žetve slobodna. Šumarski nadzornik civilne Hrvatske. Jos. Stipanović. Spomenuti se mora, da su navedeni predjeli Smolnik i Kalić visoke jelove šume, dok je Kal t. zv. Laz. Ove šume leže na kraškom tlu, ali to je od naravi pošumljeni kras sa znatnom naslagom zemlje. Kako se vidi, u tim predjelima je već prije više nego sto godina bilo zabranjeno pašarenje koza, dok se danas često dozvoljava paša koza na skroz već zakrašenim pašnjacima. III. U istom rukopisu na 122 strani piše Kargačin komorskoj hrvatskoj upravi 13. listopada 1813. da li je istoj poznato, da su vinodolski žitelji, plaćajuć propisane daće, pravi i neograničeni posjednici zemalja. Usljed toga on mora prosvjedovati proti zakupu lova, koji bi se protezao i na općinska zemljišta. Ovaj zakup može vrijediti samo za šume i zemljišta koja su kraljevska svojina. Na ovo pismo odgovara šumarski nadzornik Josip Stipanović, iz Rijeke pod 30. 1. 1814. da je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1915 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 49 — u smislu odredbe mjeseca januara god. 1812. dopitan lov općine Novi Adalbertu Marijaševiću za godišnjih 49 franaka. Onda, da još nisu poznati bili carski austrijski zakoni. Neka se Kargačin obrati na oblast, na koju stvar spada i pošto ona po zakonu odluči, tada će se ovaj zakup opozvati. A. Kauders. Osobne vijesti. t Ivan Konig kr. šum. povjerenik i odbornik hrv. slav. šum. društva umro je nakon kratke teške bolesti u Jastrebarskom dne 25. siječnja 1915. Zemni ostaci njegovi prevežeui su dne 27 istog mjeseca u Zagreb, te su uz saučešće rodbine znanaca i prijatelja sahranjeni na centralnom groblju na Mirogoju. f Otto Jurovich, kr. šum. inž. pristav i upravitelj kr. šumarskog rediteljstva u Vinkovcima, poginuo je dne 9. rujna 1914 hrabro se boreć na sjevernom ratištu. Osmrtnicu za svojim milim drugom izdalo je u mjesecu prosincu 1914 činovničtvo kr. nadš. ureda u Vinkovcima. f1 Robert Mattherny kr. šum. inž. pristav, pričuvni poručnik c. i kr. 54. pješ. puk. poginuo je dne 20. XI. 914. junačkom smrću na sjevernom ratištu. Činovničtvo kr. šumar, ravnateljstvo u Zagrebu izdalo je za tim svojim milim drugom osmrtnicu u mjesecu prosincu 1914. Društvene vijesti. Pripomoćnoj zakladi za podupiranje udova i sirota svojih članova darovalo je hrv. slav. šum društvo povodom smrti svojega mnogogodišnjega člana i odbornika Ivana Kôniga iznos od 20 K. slovima dvadeset kruna. Literarnoj zakladi hrv. slav. šum. društva darovao je kr. zem. šum nadz. B. Kosović iznos od 50 K slovi petdeset kruna. Novi utemeljitelj ni član. Hrv. slav. šum. društvu pristupio je kao uterneljiteljni član. kr. zenr šum. nadz. II. r. B. Kosović, uplativ u društvenu blagajnu uterneljiteljni prinos od 200 K. Zaklada V. Kôrôskenya, za pripomoć udovica i sirotčadi nadijelila je i prošle godine pred Božić sa podporama znatan broj udovica i sirotčadi svojih bivših članova. Da je zaklada veća, bila bi imala i više prihoda, pa bi se iz nje bilo moglo nadijeliti još više udova i sirota i sa većim podporama. Ali žalibože ta zaklada neraste, jer se neće za njezine članove još uvjek da upišu mnoga gg. šumari i lugari, koji bi to mogli vrlo lahko učiniti, a kojih bi udove i sirote u slučaju oskudice mogle zatražiti i dobiti iz nje podporu. |