DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 162 — okolnostima množi. Osim toga se sa kulturom mijenja način života naroda. Iz zadrugarskog života u god. 1870. prešlo se u mnogo slučajeva na jednoobiteljski život, a tim je broj ognjišta u zadnjih 40 godina silno narastao, a rasti će i dalje, te s tom činjenicom moramo računati. Sasvim je prirodno, da u jednom zdravom gospodarstvu kao i u zdravom organizmu — narodu mora biti promjena, koje se doduše u malim intervalima vremena i ne zamjećuju, ali su već´ vrlo odlučni u pojedinim decenijama. Kod uredjenja šumskog gospodarstva treba dakle ustanoviti ključ, prema kojem se u normalnim prilikama mijenja broj pučanstva i broj ognjišta. No osim potrebe članova jedne imovne općine na gorivom drvu i gradji terete šume imovnih općina u veliko i potrebe nečlanova dotičnog kraja na gorivu drvu i gradji. Ta šume imovnih općina su narodne šume, u kojima se po pravoužitniku počinjena šteta makar što i koliko posjekao, kvalificira kao prekršaj, koji kazne političke oblasti, dok se sječa drva u državnim šumama kvalificira kao kradja i kazni sudom. Tim su šume državne zakonom bolje zaštićene, pa nečlanovi imovnih općina, koji bi svoje potrebe morali namirivati iz državnih šuma i sa kojim potrebama bi državna šumska uprava morala računati (ali ne računa), u nestašici drva dolaze do potrebnog im drva preko članova imovne općine kroz šumsku štetu, na račun šuma imovno općinskih. Poznati su nam slučajevi, da su imovne općine, da si u blizini gradova donekle zaštite okolišne šume od šteta, osnovale skladište drva, prem su to drvo sjekle iz područja u kom su poslije 10 godina kupovale iz velike udaljenosti drvo za podmirbu svojih pravoužitnika. Uprava državnih šuma, koja imade svoju šumariju u dotičnom mjestu i u neposrednoj blizine silne komplekse bukovih šuma, nije vodila nikakove brige o podmirbi nepravoužitnika imovnih općina sa ogrijevnim drvom, prem bi joj to morala biti jedna od |