DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 169 - Pri tom mislimo na prisila n uzgoj hrastika u Slavoniji, naročito recimo tamo, gdje druga vrst drva bolje uspjeva. Dakako, da slavonska debela hrastovina postaje „luksus" drvo, ali mi ne ćemo i nemožemo kraj današnjih turnusa uzgojiti onakovo hrašće, kakovo danas još prodajemo. Prema napred rečenom, treba dakle prestati sa forsiranjem hiperprodukcije građevnog drveta. Dužan sam, da jednim primjerom razjasnim, kako cijene vlastitog građevnog drveta na panju, u šumi, ne stoje u povoljnom razmjeru sa cijenama ogrjevnog drva dobavljenog kupom iz vana. Jedna imovna općina mora da dobavlja za svoje pravoužitnike gotovo ogrjevno drvo. Za 1 m3 takova drva istovarenog na stanicu M. plati oko 13 — 16 K. S druge strane prodaje dotična imovna općina najskuplju hrastovu građu u šumi i to tanju (20 40 cm u srednjem promjeru) po 10—15 K po 1 m3 a deblju (41 —85 cm) po 1 m3 kruna cc. 20—28 K. Tanja građa jest dakle u cijeni približno jednaka a za deblju građu približuje se cijena, čim je kupljeno gorivo drvo skuplje. Kako je tek s jeftinom građom brestovom, jasenovom, bukovom? Dakako, da je kod kupljenog gorivog drva uračunata i izradba i izvoz, jer se drvo dobavlja iz dalekih krajeva, dočim kad se pravoužitniku daje ogrjev iz vlastitih šuma, doznači mu se drvo na panju, koje si onda on sam izradi i izveze. Pošto kraj takove doznake u vlastitim šumama nema nikakog troška, može se prispodabljati vrijednost vlastitog drva na panju sa kupljenim izrađenim drvom. U izboru vrsti gojidbe postupa se također olako, premda naputak tako precizno određuje, gdje i kada se na primjer ima negdje zavesti sitno, a negdje visoko šumarenje tako, da se zaista nema što pridodati ili čemu prigovoriti. Jedan put nuždom, drugi put našom nespretnosti pre |