DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 17     <-- 17 -->        PDF

- 169 -


Pri tom mislimo na prisila n uzgoj hrastika u Slavoniji,
naročito recimo tamo, gdje druga vrst drva bolje
uspjeva. Dakako, da slavonska debela hrastovina postaje
„luksus" drvo, ali mi ne ćemo i nemožemo kraj današnjih
turnusa uzgojiti onakovo hrašće, kakovo danas još prodajemo.


Prema napred rečenom, treba dakle prestati sa forsiranjem
hiperprodukcije građevnog drveta.


Dužan sam, da jednim primjerom razjasnim, kako cijene
vlastitog građevnog drveta na panju, u šumi, ne stoje u
povoljnom razmjeru sa cijenama ogrjevnog drva dobavljenog
kupom iz vana.


Jedna imovna općina mora da dobavlja za svoje pravoužitnike
gotovo ogrjevno drvo.


Za 1 m3 takova drva istovarenog na stanicu M. plati
oko 13 — 16 K. S druge strane prodaje dotična imovna općina
najskuplju hrastovu građu u šumi i to tanju (20 40 cm
u srednjem promjeru) po 10—15 K po 1 m3 a deblju (41 —85 cm)
po 1 m3 kruna cc. 20—28 K. Tanja građa jest dakle u
cijeni približno jednaka a za deblju građu približuje se cijena,
čim je kupljeno gorivo drvo skuplje.


Kako je tek s jeftinom građom brestovom, jasenovom,
bukovom?


Dakako, da je kod kupljenog gorivog drva uračunata
i izradba i izvoz, jer se drvo dobavlja iz dalekih krajeva,
dočim kad se pravoužitniku daje ogrjev iz vlastitih šuma,
doznači mu se drvo na panju, koje si onda on sam izradi
i izveze.


Pošto kraj takove doznake u vlastitim šumama nema
nikakog troška, može se prispodabljati vrijednost vlastitog
drva na panju sa kupljenim izrađenim drvom.


U izboru vrsti gojidbe postupa se također olako,
premda naputak tako precizno određuje, gdje i kada se na
primjer ima negdje zavesti sitno, a negdje visoko šumarenje
tako, da se zaista nema što pridodati ili čemu prigovoriti.


Jedan put nuždom, drugi put našom nespretnosti pre