DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— Î74 - Ušumljenje stalno imalo bi tu dobru stranu, da bi nam bio olakšan posao kod eventualne diobe šuma, predviđene čl. 4. zakona od 1871. i za slučaj, da bi zaista morali negdje propisati posebne takse za pravoužitnike, koji bi u izvjesnom srezu bili ušumljeni i plaćali za opremu puteva, privoz drva i t. d. Jedna direktna posljedica gospodarske i opće nekulture i na oko „obilja dobara" jest rasipavanje drva, kraj sve boljeg čuvanja i nadziranja šuma i skupoće drva. Užasan kvantum drva konsumiraju ne samo nebrojena otvorena ognjišta, krušne peći, već i sam neracionalan postupak s drvom, koje se suho ne loži, ne sprema kako treba, pa ograđivanje, gradnje s drvom i t. d. . .. u opće upotreba drva još i tamo, gdje ga je kultura odavna zamjenila drugim jeftinijim materijalom. Mi doduše uzimamo u račun kod uređenja zbiljne potrebe, ali ne uzimamo u obzir i luksusne potrebe, imaginarne potrebe . . . što je od vanrednog upliva na užitak šuma. Ne može niti vlast, a kamo li da uprave imovnih općina propišu takovo gospodarenje, da naši članovi i ostali narod što racionalnije postupa sa gorivom drvnom snagom i drvom u opće. Mi smo još daleko od idealnih imovnih općina, u kojima će narod tražiti jak svoj gospodarski, financijalni i kulturni oslon, prožet ljubavi prema zajedničkom dobru i nastojati, da radi vlastite koristi sebe i svojeg potomstva poradi na korist zajednice, a tad će nastupiti aktivno sudjelovanje članova u imovnim općinama. Imovna općina treba osigurati bar svojim članovima nabavu dobrih štednjaka uz laganu odplatu. Držim, da nije potrebno i nespada neposredno u ovu raspravu da iznašam statističke podatke, što sam ih pokupio u mojem šumskom kotaru, gdje u nekim selima doseljeni strani elemenat, koji nema nikakvog prava na šume imovne općine, treba 6—7 puta manje drva upotrebom štednjaka nego domaći čovjek kraj otvorenog ognjišta. |