DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 36 <-- 36 --> PDF |
* 188 — slučaju teških državnih i narodnih kriza), dobavu goriva iz vana — nužno je također eliminiranje nekojih boljih i vrednijih objekata uz poseban pustupak s njima. 5.) Pravoužitnici bez razlike imaju plaćati temeljnu pristojbu za drvo i ine šumske proizvode. Jedna bolest pitomog kestena (crna gnjiloba). Kako je pitomi kesten jedna od dosta raširenih šumskih raslina, to sam smatrao potrebnim, da upozorim na ovu njegovu bolest naše stručnjačke krugove, pogotovo kad se znade, da je u Italiji i Francuskoj prouzročila dosta znatne štete. Koliko je meni poznato do danas ta bolest nije za naše krajeve zabilježena, do nekih osamljenih slučajeva, koje mi je prof. Dr. Petračić naveo za petrinjsku šumu „Kotar". Kod izradbe ove radnje služila mi je ponajviše francuskotaljanska naučna literatura, što je i posve naravno kad je poznato, da se ta bolest u njih ponajprije javila, a i po njih dosta znatne prihode od pitomog kestena osjetljivo umanjila. Ponajprije iznesti ću historijat istraživanja, a u drugom dijelu sadanju fazu istih. I. Pod imenom „malattia" dell´inchiostro" u Italiji, „maladie de l´encre" ili „du pied noir" u Francuskoj" i „doença da castanheiro" u Portugalu poznata je vrlo opasna infekcija pitomog kestena, no čiji su pojavi tako slabo karakterizovani, te su pod istim imenom iznesene najraznije bolesti, koje imadu isti efekat : brže ili sporije osušenje ili uginuće biljke. Ova bolest dobila je svoje karakteristično ime od Planchona, nakon što je već dvadeset godina prije toga bila objekt študija u Italiji, te prvi put opisana od Dr. Puccinellia („L´Agricoltura" Lucca 1859.). Dr. Selva di Graglia (Piémont) publicirao je devet godina iza ovog opisa seriju članaka o istoj bolesti, koja se |