DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ž04 Ako se u srpnju ili kolovozu ogleda baza kestenova stabla, koje još ne izgleda bolesno, ali se nalazi u blizini uginulih ili ugibajućih stabala, to je vjerojatno već bolesno, te se može opaziti, da su neki proljetni izbojci pri dnu debla suhi i kao opaljeni. Skinemo li na tom mjestu koru sa debla, to ćemo viditi kambij i kortikalne stanične tkanine smedje obojene i to u prugama, koje se prema gore suzuju, kako to pokazuje slika 1. Te pruge se protežu 2—3 cm no i do 1 metra visine. Oborimo li takvo stablo, pa režemo, kolobare, to ćemo na poprečnom prerezu viditi mrlje nepravilna oblika, a srž je mnogo tamnija od normalne. Rastvorba započinje u srži pa se širi prema bijeli, a gdje je segla u ovu pokazuje se ova tim tamnijom, što je stariji dio. Najjača je rastvorba u dijelu debla, gdje izbije korjenje, te se prema gore i dolje od tog mjesta sve više gubi, a u samom deblu poprima u udaljenosti od 1-2—3 metra, već prema prilikama jezgra i bijel posve normalan izgled. Uginuće ovih dijelova još ne dolazi do izražaja u krošnji, pa u tom stadiju bolesno drvo još ne pokazuje očevidnih simptoma bolesti, no postane nam shvatljivo posušenje i uginuće izbojaka na tom mjestu. Kadkada, no ne uvijek, opaža se ta unutarnja gnjiloba ne samo po posušenim izbojcima već i po crnoj boji kore. Šematički prikazano je raširenje bolesti na priloženoj slici br. 6. Isto tako centrifugalno raširenje bolesti biva i u jačem korjenju, te se širi kao i u deblu iz jezgre prema bjeliki i kori. U udaljenosti od 2 do 3 metra od mjesta oboljenja ograničuje se bolest u korjenu samo na tamnije smedju boju jezgre, a u udaljenosti od 6 metara i dalje možemo ga smatrati posve zdravim, te se krajno korjenje i micelij mikorize nalaze u normalnom odnošaju. Po opažanjima Briosia i Farnetia, to prividno zdravo stanje stabala ne potraje dugo, jer je dosta da gnjiloba zahvati sve žive tkanine u bazalnom dijelu debla, da nastupi |