DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 207 —


Statut lige kotara ninskoga*)


uz tumač nekih manje poznatih riječi.


Libar od kaštiga i pokaranja za pomanjkanja,
od starine učinjen kako slidi i iskopian godište
gospodinovo 1744.


Iskopia prip: gn: D. Ivan Vulatković, arkižakan od Nina i v. parokian u
Novome gradu a za držati pri sebi i svoih poslidnjih u kući svojoj u Novome
gradu.


Budisav Bogdan, ban od Like i Krbave bihu početak i
najprvi od Lige, da župa župu ima kaštigavati za krađu, a
budući pod vladanje ninsko po rasuđuću velike krađe, koja


*) Kako si je ovo uredničtvo Š. L. preduzelo da će koliko god bude moguće
gledati pribrati građu za razvoj hrvatskog šumarstva u obće a napose
građu za razvoj hrvatskog zakonarstva, došao mu je upravo kao naručen i ovaj
dragocijeni prilog, koji je tim dragocjeniji što mu postanak pada skoro u doba
obstanka naše narodne dinastije.


Istina je doduše, da ovaj statut ne sadržaje toliko odredaba čisto šumarske
naravi kao što ih sadržavaju n. pr. mlađi poznati statuti drugih dalmatinskih
gradova i obćina, no on sadržaje ipak kaznene odredbe i odštetne iznose za
ukradene već gotove šumske proizvode, kao i kaznene odredbe za njeke, sa
šumarstvom u tijesnoj svezi stojeće stvari, koje će odredbe danas sutra dobro
doći piscu povjesti hrvatskog šumarskog prava.


Ovaj statut sadržaje za nas još jednu dragocijenu ustanovu a to je da
liga sama sebe kazni za krađu i štetu, koje se počinitelji ne mogu odkriti.


Poznato nam je da i danas imade šumara a i drugih koji drže za opravdano,
da bi se za njeke štete, kojih se počiniteljima ne može u trag ući, trebala
tražiti naknada od cijeloga sela ili cijele općine, kako je to bilo n. pr. propisano
za šumske štete § 48. šum. reda za varaždinsku slavonsku i bansku Krajinu od
god. 1811. jer da bi se time sasvim sjegurno takvim štetama doskočilo. A evo
vidimo da je već i u staro doba takav postupak, makar da ga i onda ljudi,
kako i u ovom statutu piše, nisu držali ispravnim, ipak smatram jedinim sjegurnim,
ali i zadnjim sredstvom, da se doskoči neobuzdanom pravljenju kvara


Ovaj je statut, kako se u njemu kaže, spisan 23. novembra 1103. te je po
tom poznati najstariji statut. (Prvi poslije njega je poznat kao najstariji statut otoka
Korčule od god. 1214., pa dubrovački god. 1272. te vinodolski od god. 1280.
(1288.). Statut je obnovljen god. 1306. i opet potvrđen god. 1704. Prepisan
je god. 1744. po arciđakonu grada Nina Ivanu Vlatkoviću te je čuvan u arkivu
obitelji Vlatkovića, od kuda je došao u posjed Kazimira Perkovića župnika u
Polači u Dalmaciji, koji ga je god. 1912. dao na obradnju našem zemljaku Dr.
Petru Karliću sada profesoru u Zadru


Statut je prvi put otisnut sa opazkama Dr. Karlića u Vjes. hrv. arh. dr.
god. 1912. a zatim u Mjesečniku prav. druš. god. 1913. Privolom g. Dr. Karlića
donašamo ga i mi, buduć je to dosada nastariji poznati hrvatskim jezikom pisani
izvor našega šumarskog prava.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 208 —


se činjaše po vladanju svih banovina i kotara ninskogapo svoj kraljevini, s´ ovimi zakoni ozdola upisani po dopuštenju
kralja Štipana Ugarskoga1 na 23. novembra 1103,
kako se uzdrži u kančelarii ninskoj u libru ali va volumu
Marka Koke, kneza ninskoga, i od njega potvrđeno i po
mnogo ostale gospode bnetačke. Koi zakoni od Lige bihu
saranjeni od nas triu rata s´ Turcima i pak postavljeno u
kančelarii, za neka se ova obljuba i ova oblasta, dopuštena
od privedroga principa, ne izgubi iz kančelarie, a kopia se
hoće uzdržati u nas, zašto e vele vridna i ugodna gospodi
i nami, da svaki miruje i svačie da smirom stoji, da se toliko
zlo ne čini po naših mistih. I tako najdosmo, da smo
svi veće mirni nego bihomo, koliko se zlo činjaše, tako da
postavismo ova pisma i zakone ove Lige na 11 ottubra
1305 po ratu carevom silom, pokle se opet vratismo na
svoja mista i kuće i pake opet vidismo mnogu krađu. I počesmo
i opet činiti istu Ligu s dopuštenjem gospode bnetačke
i gospodina Marka Koke, kneza ninskoga, s ovim
prvim dopuštenjem i oblašću i zakoni svimi, kako se ozdola
ima upisati i viditi. Tako zapovidasmo i počesmo istu Ligu
i pisasmo sve kapitane i sudce od svih selov, koi tu biše
po imenu i pridivku ovoga vladanja ninskoga; tako da u
ime Boga i prislavne Divice Marie, majke njegove na 9 novembra
1306 mi kapitani i sudci zapovidasmo Ligu kotara
ninskoga i njegova vladanja, da svaki po jedan od kuće ima
dojti pod penu L. 5 na svakoga neposlušnoga bez gracie. Pišemo
sve kapitane i sudce, i od koi selov koi bihu, kako nam
je i opet potvrđeno na 1 denara 1474 od prisl(avno)ga gospodina
Markiola Mikeli, providura i kapitan đenerala od mora,
za moći zle ljude i lupeže kaštigavati, koi budu krasti ali
koje zlo činiti, s ovimi obljubami i naredbami ozdola upisani
a od gospode potvrđeni i gospodina kneza. 1 tako slidi:


Kapitan Petar Hrastovac od sela Karnice; sudac Simun
Miletin od sela Podvršja. Sudac Jakov Meštrović od sela
1 Vidi tumačenje Dr. Karlića u Vjes. hrv. arh. druš. god. 1912. sv. XII.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 209 —


Buljpatin; sudac Tomo Nonković od sela Milogostine; sudac
Jadri j Vojvodić od sela Ambrošćine; sudac Jakov Jović od
sela Krbavča. Ovo su bila sela pod Radovin grad, a Radovin
tada biše raseljen, koi e bio pod vladanje ninsko. Sudac
Toma Kostović od Gruhov; sudac Anton Dralić od sela
Jasenova; sudac Jakov Jelinić od sela Sutmije; sudac Petar
Vrtača od sela Poljica; sudac Ivan Mutković od sela Blata;
sudac Matij Miletović od sela Barbinje; sudac Ivan Pavlović
od sela Zatona; sudac Vuko Živoević od sela Privlake;
sudac Ivan Marasović od sela Škvrljevina; kapitan Bartul
od sela Klanic; sudac Petar Kundik od sela Zlovšan; kapitan
Martin Bilić od sela Novoseaca; sudac Lazo Lazarić od sela
Goplja; sudac Todor Tonković od sela Brišćane; sudac
Mihovio Subotić od sela Vira i kapitan Petar Baraković od
grada Nina, čovik starac od godišta 101 i miseca 3 i dva
dni. A ostala se sela raseliše ovoga rata mimošasnoga, jere
tako volja Božja bi. A sada slide naši zakoni i obljube,
kako koi ima biti kaštigan i suđen za koe dilo, koi kako
bude sagrišiti s´ koim uzrokom. 1 tako slidi:


(1) Koi ukrade vola, budi kaštigan sedam; sedmoga
gospodaru i njegovu tradbu.1
(2) Koi ukrade kravu, junca, tele, sve sedam za jedno
i svako sedmo gospodaru i njegovu tradbu i napridak od
krave.2
(3) Koi ukrade ralo, lemeš, crtalo, budi kaštigan za
svako ovo imenovano L. 50 i čoviku njegovu tradbu i dangubu
i da mu se plati ono, što mu je ukradeno.
(4) Koi ukrade kolo, jaram, ključ ali koje škare aliti
vam žagre,3 ošicu/ budi kaštigan za svako ovo imenovano
L. 30 i čoviku tradbu njegovu i dangubu.
1 Trošak. daske klinom sastavljene, a spajaju


2 To jest što ona unaprijed oteli. ojiće (oje) na lisu kod pluga.


3 Žagre su ili drvene cjepanice, 4 Osovina na kojoj su kotači na
procijepljene s oba kraja, ili dvije plugu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 210 —


(5) Koi ukrade teljig, gužvu malu ali oračicu,1 ostan,
branu, jaram, stožer, krošnje ali čivare,- budi kastigan za
svako L. 10.
(6) Koi ukrade konja, kobilu ali ždribe, budi kastigan
L. 300 i čoviku njegovu tradbu i njegove konje da se plate.
(7) Koi oguli konju rep, budi kastigan L. 30 i da pita
tri puta proštenje u gospodara, i ako bi bia koi muštuluk
da plati.
(8) Koi bi odapea iz bukagia8 ali iz veza konja, kobilu,
tovara ali koe ostalo živo, budi kastigan L. 20 i škodu,
ako bi se koja učinila, i njegovu tradbu.
(9) Koi ukrade tovara, tovaricu, pule,4 budi kastigan
sedam za jedno a sedmo gospodaru i njegovu tradbu.
(10) Koi ukrade brava, ovcu, šilježe,5 janje, jarca, kozu,
kozle, sve po sedam za jedno i čoviku da se plati njegovo
i njegovu tradbu.
(11) Koi ukrade prasca, prasicu, praščiće, sve sedam za
jedno i čoviku njegovu tradbu i napridak, ako bi bia.
(12) Koi ukrade pivca, kokoš, piplenje, tuke, guske,
golube, patke, sve sedam za jedno i gospodaru njegovo i
njegovu tradbu.
(13) Koi ukrade čipe," grablje, L. 6 i čoviku tradbu.
(14) Koi pokrade jamu7 šenicom, žitom, prosom, ali u
kucah koim ostalim žitom ali sočivom, budi kastigan za
svaku kvarku sve po sedam, sedmu gospodaru i njegovu
tradbu.
(15) Koi pokrade haljine u kucah, budi kakove se hoće,
sve po sedam za jedno, svaku sedmu gospodaru i njegovu
tradbu.
1 Gužva na kolicima, koja spaja * Mlado magare,
plug sa lisom. . Mladi ovan ili mlada ovca, što


Tralje (krošnje kaiu u Srijemu se u proljeće ojagnjila, u jesen se
i u Bačkoj). Isp. Iveković-Broz: Rječ- zove šilježe.
nik I. str. 587. 6 Vile od sijena.
3 Saponi, kojima se konju noge ´ Jama, u koju se u slučaju posapinju.
gibli izvan kuće skrivala hrana.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 211 —


(16) Koi pokrade kov ali prstenje, srebro ali koje zlato,
ali pineze, sve sedam za jedno i čoviku njegovo i njegovu
tradbu.
(17) Koi pokrade kuću, ali užge čeljad u njoj ali pobie
čeljad po kući, zato ima skočiti sva Liga za moći ga gospodi1
dati u ruke i sve njegovo u porob u Ligu ali va u
obljubu, što ima mala i velika, doma i u polju, i sidbom i
s´ trsjem.
(18) Takoer koi razvaliža- brod ali pobie po njemu,
takoer se njima ima učiniti i smaknuti takove zle ljude i
naplaćivati ljudske tradbe.
(19) Koi ukrade seno ali slamu, ševar, sve sedam za
jedno i čoviku njegovu tradbu.
(20) Koi bi požga seno, ali ševar, sve po sedam za
jedno i čoviku njegovu tradbu.
(21) Koi pokrade drva ali koe ostalo drvje, kakvo me
drago budi, budi kaštigan L. 30 i čoviku da vrati štetu i
tradbu.
(22) Koi ukrade broskvu,a luk, ljuticu,4 salatu, tikve,
mlune,5 četrune, smokve ali ostalo voće po vrtlih ali po
trsjih, budi kaštigan L. 30 za svaku ozgar imenovanu*, ako
li e veće štete, budi kaštigan veće i čoviku tradbu i šćetu
da mu plati.
(23) Koi ukrade grozdje, bob, čičvardu,6 ripu L. 30
i čoviku njegovu štetu.
(24) Koi ukrade šenicu, žito snopom, sve sedam za
jedno i čoviku štetu.
(25) Koi potare šenicu, žito, proso, trsje, bobe, grahe
ali koju ostalu sidbu, budi koja mu drago, L. 30 i čoviku
da se plati šteta i njegova tradba što se štima.7
1 Gospoda = sudci. . Dinja.


2 Opljačka. Vrst sočiva.


3 Kupus. ´ Procijeni.


* Ljutika.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 60     <-- 60 -->        PDF

- 212 —
(26) Koi ukrade brod ali lađu, budi kaštigan L. 200 i
čoviku njegovu štetu.
(27) Koi skašinaju ali razvaližaju brod i biu mornare,
ali koi brod potope ali razbiu, budi kaštigan za svaku
libru po sedam, ako li bi dato knezu u notu, da se Liga
ne pača; ako li knez dade u Ligu, budi kaštigano, kako
ozgora i kančeliru njegovu tradbu od procesa i mornarom
njihovu štetu; ako li su ubieni, sve u porob a njih u galiu,
za neka svaki s´ mirom stoi i živi.
(28) Koi bude privesti frustire1 ali lupeže ali soldate
ali koi kontraband-— L. 300.
(29) Koi bi (ih) priveza u tuđu brodu ali lađi, gospodara
ne pitajući, da se gospodaru plati njegova tradba;
ako li bude s njegovom voljom, budi kaštigan koliko i oni,
koi su zlo učinili.
(30) Koi bi pustia iz obora ali vam dvora blago budi
kakvo se hoće, tere se učini šteta ali se pokrade — L. 300
i da plati čoviku škodu svu.
(31) Koi bi pustia brod ali lađu za neprijateljstvo, ali
izdade soldatom ali koim ostalim ljudem — L. 300 i da
plati sve tradbe čoviku i zlo, koe je učinia.
(32) Koi ukrade ulište s´ čelami, L. 20 i čoviku da
plati štetu i tradbu.
(33) Koi ukrade košu u trsju ali van trsja, maštel, bačvu
ali koi drugi sud, budi kakov se hoće, L. 30 i da plati čoviku
njegovu štetu.
(34) Koi ukrade šenicu snopom za opaliti, ali kitom da
im bude za žarak,4 L. 25 i čoviku setu.
(35) Koi bi kosia draču ali trnj okolo trsja ali njive,
ali bude koi razvaljiva mede ali ziđe razvalia ali plot, L. 200
i da čoviku načini njegovu štetu, koju je učinia.
1 Strance. * To jest da je mogu na plamenu
: Kriomčarenje. opržiti.
3 Sud (sprava) za gnječiti grožđe.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 213 —


(36) Koi ukrade taklje,1 ali i bude vani goriti, ali lozje,
koje ističu, ali snešeno na naručaje,- L. 20 i čoviku štetu.
(37) Koi ukrade sedlo, samar ali samarnicu3 od tovara,
L. 10 i da plati škodu.
(38) Koi ukrade veslo, jaram,4 sohu," ..... ali koju
drugu stvar od broda, L. 20 i čoviku štetu.
(39) Koi istrese tuđe vrše na ribah ali na sipah, ali
obajde mriže ali parangal,7 L. 30 i čoviku ribu i štetu, koliko
bude učinia.
(40) Koi bi otvoria tuđe jaže," L. 40 i čoviku ribu,
koliko puti otvara, da plati.
(41) Koi ukrade vršu ali smeži9 za dešpet,10 ali koi bi
razvalia jaže, L. 30 i čoviku štetu, i ima platiti i korist,
koju bi ima od vrše ali jaza.
(42) Koi bi ukra mriže ali parangal, L. 100 i da plati
svu štetu čoviku i mriže i parangal.
(43) Koi ukrade sikiru, zubacu, kosir, srp, klobuk, kapu,
klišta, motiku, škare, rasnicu,11 kosor,12 teslu,13 vile, buzdohan,
bat, driveni čavlikov, kljun, mih, vrnjicu,14 vrč, bukaru, kaba,
buricu,15 otakač,1" tratur, kota, lopiž,17 sito, sitnicu, ožeg. komoštre,
gradele, dlito, svrda mali ali veliki, šetku,18 stativu,
10 macolu, obruče, veze20 ali koju drugu stvar budi kakova
se hoće, ali zataji koju stvar od ovih, L. 30 za svaku
1 Potporanj za lozu. 13 Veliki kosir za draču.
2 Naramak. II Sprava za dupsti drvo.
. Magareće sedlo. . Sprava za prenašanje grožđa od


* Poprijeka greda na lađi, na kopanja
do koša, gdje se gnječi; ili:
joj su utvrđene sohe za vesla. mala mješinica.
6 Rašlje. 15 Drvena posuda za piće.
6 Posuda, kojom se crpi voda. III Velik, širok a onizak kabao, što
´ Sprava za ribanje s udicama, rabi pri otakanju vina.


koje su trakasto na špagu obješene. 17 Zemljan sud (lonac).
8 U vodenice kao žlijeb kuda voda 18 Sestilo drveno.


teče (Iveković-Broz: o. c. I. 477); ovdje: " Stan tkalački (Iveković-Broz: o.


ograda za lovljenje ribe. c 11. 465 i 470).


,J Zgnječi. 20 Vrbove mladice, kojima se vežu
10 Prkos. krajevi obruča.
11 Motičica za okopavanje povrća.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 214 —


ovu pisanu i čoviku njegovo; ako bi bila koja druga stvar
od robe, ima se veće kaštigati kakova e koja roba.


(44) Koi bi kreja1 a drugi sahranjiva, L. 60 za male
stvari a za velike L. 100 i čoviku štetu da se plati.
(45) Koi bi ima junaka2 ali koga drugoga od kuće, tere
kreja a zna, L. 300 i gospoparu budi podložan pod štetu,
koi e pokraden.
(46) Koi krade vino, rakiu, maslo, ocat, med, muku´ ali
koju drugu stvar, L. 30 i čoviku škodu.
(47) Koi ukrade pušku, mač, sablju, koplje, bandiru ali
koju ostalu stvar od oružja, L. 100 i čoviku štetu, i ako bi
s tim oružjem učinio koje zlo, budi podložan poda nj.
(48) Ako se čovik koi komoda4 s´ lupežom za kradu
prvo Lige. da e dobro učinjeno prvo tužbe, ma da je obligan
čovik kazati lupeža i da lupež plati u Ligu, L. 12 bez
niedne gracie, i da se priseže prid svom Ligom, da veće
ne će krasti, i ako se potle najde, da je sve njegovo u porob
toliko za čudo5 koliko za malo, i da se da gospodi u ruke.
(49) Ako bi čovik pogodia lupeža po srići, tere upita
lupeža, da (li) ga je pokraja a lupež zatai, paka čovik po
sožbini najde, sve njegovo u porob i čoviku njegovu štetu.
(50) Koi bi pokra kruh iz peći, malo ali vele, ali po
kucam, sve sedam za svaku glavu i L. 10.
(51) Koi bi priskočia brazdom, motikom jedan drugomu
zemlje, ali primaka vrtle, ali oborom, ali kućom, ali jedan
na drugoga vodu pustia, ali u selim ali na njivam — L. 30
i da čoviku načini kako e prie bilo.
(52) Ako bi jedan drugomu pošćetia trsje za saditi,
L. 30 i da čoviku plati što se štima šteta.
(53) Ako bi koi pomelja" travu oko sidbe u livadam,
u gaji i mistih afitanih i gdi su motke metnute, ali ševar
1 Krao. * Sporazumi.
2 Svaki onaj, koji je sposoban za 5 Veliko,
oružje. 6 Povaljao.


Brašno.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 63     <-- 63 -->        PDF

- 215


pokositi, ali u druga mista zabranjena bratinska ali sadena,


L. 30 i da škodu plati.
(54) Ako hi čovik čovika priinia ali zania pinezi, robom,
žitom, vinom ali budi kakvom stvarju se hoće, a na dobroj
viri ali kojom trgovinom, tere paka čovik da ima pravde
svrhu svoga, L. 100 i da čoviku plati sfu njegovu štetu za
njegovu neviiu.
(55) Ako bi koi nameća stine na njivu ali na trsje, ali
koju smet, ali razora pute ali razvalia, ali koje ulice općinske,
L. 30 i da načini čoviku kako je i pria bilo.
(56) Ako bi koi nametnuja smet prid kuću ali na kuntradu1
ali u koje misto gdi nie prilično, L. 10 i da sve očisti
kako je pria bilo.
(57) Ako bi kapitan ali sudac taja lupeža, ali koju
tužbu, ali koje zlo koje se u kom selu čini od krađe,
L. 100, zašto krađu vazda e triba da Liga sudi kako e
zakon.
(58) Ne mozi sudci suditi na sudu ni mlađi, kada se
ima tužba na njega, na seljanima, ni govoriti za nj; ako bi
što govoria, budi kaštigan kako dionik za lupeža govoriti.
(59) Koi bi čovik ali žena zataja lupeža, L. 20, zašto
neka se zao čovik ne tai, i jošter ako e koi dionik, ali jija
ove krađe, da ima s´ lupežom biti kaštigan.
(60) Budimo obligani svako godišće čistiti pute, vode,
lokve po jedan put za naše potribe, pod penom gradom i
selom svakomu svoje po L. 25 za svaki put.
(61) Ako bi bila koja proklama2 ali koja zapovid gospodska
ali koje druge zapovidi, da imamo poslušati našu
gospodu i njihove zapovidi, kako pravi sudci.
(62) Ako bi gospodin knez da ali zapovida, tere posla
da sudimo njegove ke kverele´ ali da ih škodimo,4 jesmo
obligani suditi mi sve, što nam zapovidi i dopusti.
1 Ulicu. 3 Tužbe.
2 Objava; proglas * Utjeramo (na pr. dug).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 216 (
63) Koi bi se krivo prisega ali beštema, ali koi brat
brata opsova do poštenja, tere može biti koje zlo, L. 30 i
da pita prošćenje; ako li e koja psovka žestoka, budi kaštigan
veće, kako se bude viditi sudcem.
(64) Ako bi se po zgodi koi brod ali vašelo1 razbio
pod koim selom, da se ima udriti u zvono i svaki poteći
u pomoć za rekuperati.2 A ako bi koi od toga što ukrao
malo ali vele, L. 100, za neka se svaki čuva tuđa i
koi gine.
(65) Ako bi koi čovik ali žena reka do poštenja komu,
da mu žena gre po zlu putu i dilu s´ drugim, najprvo od
potribe je, da mu prova,8 kako je. Ako li ne prova, od potribe
je, da se oblaže4 prid svom Ligom tri puta i da je
kaštigan L. 400 i ženi da kupi suknju, košulju, pokrvaču
aliti vam tumbam5 za nje poštenje, zašto tute gre glava i
veće krvi.
(66) Ako bi koi divojku ali udovicu usilova, valja činiti
da ju uzme i u Ligu L. 100. Ako je ne uzme, groša
30 a udovici ali divojci groša 40 za ruho.
(67) Ako bi koi unesa´! divojku ali udovicu, bez volje
očeve ali materine, tere se tužili Ligi, budi kaštigan ženik
L. 100 a svaki svat L. 20, za neka je svaki otac i mati
voljan dati svoje rođenje gdi bude Božja volja.
(68) Ako bi bila dva tere silovali divojku ali udovicu,
oni prvi, koi e učinia grih, ta(j) da ju vazme, a oni drugi
da ju naruši7 i u Ligu obadva L. 100.
(69) Ako bi koi požga ili užga pšenicu ali drugo žito
u kladnji, za svaki snop po sedam i da plati čoviku štetu
i sve njegovo u porob kako skašinu.
(70) Ako bi koi pogulia sad, tere dozna ono godišće,
da mu ima iznova nasaditi na spize8 njegove; da ako li
dozna drugu ali treće godišće, ima mu ili za toliko nasaditi
1 Brod; korablja. 5 Jašmak (ženska povezača).


- Spasiti. Odveo.
Dokaže. ´ Da joj dade ruho.
1 Pita oproštenje. s Troškove.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 65     <-- 65 -->        PDF

- 217


i u napridak ali korist, koja bi se imala, ima platiti, a u
Ligu L. 200.


(71) Koi bi posika trsje ali mace1 pod grozdjem, daplati
štetu i L. 200 u Ligu i što se štima šteta; ako se ne
bude moći, ima se u napridak ostaviti.
(72) Ako bi koi uzima žrib od zemalja ali od kuća ali
vrtov, ali trsje ali druge stvari, ali se namita drug na druga,
L. 50 u Ligu i čoviku da se vrati što je uzeto od zemalja
ali od šta drugoga.
(73) Koi bi ne obslužia naše sentencie ali mandate,
nitko se ne ima tužiti, zašto svakome biti će uzeta pena
bez niedne gracie.
(74) Koi bi za lupeža govoria ali njega brania, budi
podložan oni koi ga brani pod štetu, koju je on učinia
lupež. Zašto se zovu dionici od lupešćine, i ako se među
to pričanje2 učini koje zlo, koi brani budi kaštigan sve
ono zlo i L. 200 saviše a lupežu se sva njegova pravda,
kako bude ku krađu činia, takova će (biti) i pravda.
(75) Ako bi lupež koi brania, tere dao uzrok pokradenomu,
a o tome čovik nie ni mislia, tere u tome pričanju
izašlo na boj; ako bi udria lupež ali onoga, koi ga brani,
čovika pokradenoga stinom, drvom, motkom ćulumon3 do
krvi ali do modrice, da nie stvar, koja bi mogla gospodi
pojti, ali puškom ali drugim oružjem, budi kaštigan groša
20 za male stvari, a velike se stvari ima dati gospodi u
ruke, i da plati čoviku svu štetu; ako li bi pomicali puškami
ali sabljami a ne udrili a braneći lupešćine, groša 10 i štetu;
ako li po srići čovik pokradeni udre lupeža ili koi ga brani
do modrice ali do krvi, nego L. 6; zašto je nevolja čoviku
pokradenu braniti se i govoriti, a ob tome ne misleći, a ako
li se koji ubie, to imadu viditi gospoda.
(76) Ako bi se koi pripozna u vola, kravu, konja i kobilu,
tovara ali koje drugo živo, budi kakvo se hoće, ali
1 Duži rez loze. 3 Malim topuzom.
2 Prepiranje, pravdanje.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 218 —


robu koja se hoće, da ima vratiti robu ali živo pripoznano
i u Ligu groša 5 i čoviku njegovu tradbu i dangubu, kako
kapitani najdu, i ako li bi bila svrhu ove kaje stvari ozgar
upisane pravda, budi podložan sve ove spize i dangube i
tratnje i sve ostalo, a u Ligu groša 10; ako bi bila koja
stvar od Lige ali zapovid, budi pena ona uzeta za neposluh.


(77) Ako bi čovik na čovika reka, da ga je pokra, a
istina ne bi bila, ima se tri puta oblagati prid svom Ligom
a u Ligu L. 100 i veće nigdar ne mozi biti svidok ni dobar
čovik ni da mu je virovano, nego da e lažac.
(78) Ako bi koi brat zaviknuja, ali se u zvono udrilo,
da su lupeži u selu, ima svaki poteći za lupežom, i ako
bi se moglo uhititi, ali u jednu kuću sarnati,1 za poznati
koi e po imenu, i ako bi se pozna, na Ligi mu ima pravda
biti, i da nišće nie ukrao a u kredi je ufaćen; budi kaštigan
L. 100 i da se za nj ufati koi poruk,2 da već ne će krasti;
a koi ne bi poša niti se skočia za lupežom, budi podložan
pod zlo a da zna, i kaštigan kako i lupež; zašto se to zovu
dionici s´ lupežom.
(79) Ako se ukrade u gradu ali u selu, ali blizu grada
ali sela, koga bude bliže mista, da plati grad, ako e u
gradu ali bliže grada, ako li e u selu ali bliže sela, da
plati selo, onako kakva bude krađa ali zlo, zašto ne može
biti, da tko nie vidia, ali da tko ne zna, ali da tko nie
izda tu krađu ali to zlo učinjeno.
Ako pake pokle se plati ta krađa, tere se najde ta(j)
lupež pokle bude telareno od Lige ali ti vam proglašeno,
budi sve njegovo u porob, i ostalo kako se bude sudu
viditi; ako li sam lupež dojde ter se osvadi8 kapitanom ali
sudcem, budi kaštigan kako i ostali lupeži za onu kradu,
koju bude učinia, i da se plati iz njegova, što bude grad
ali selo stratia za tu krađu.


Ovi kapitul mučno uzesmo i mučan je, ma zašto istinu


1 Sagnati, 3 Oda (otkrije).
2 Jamac.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 67     <-- 67 -->        PDF

- 219 —
najdosmo nakon dva godišća. Ukrade se u Novoseaci jedna
jalovica tusta Matiu Ražnjeviću, koi stase južnie strane sela;
koja bi ukradena iz dvora i ne znaše tko e ukrade. A sjutra
dan ima biti Liga što jest u nedilju1 na 21 ottubra 1307 i
ta(j) Matij tuži se Ligi, da mu je ta jalovica ukradena i kaže
sve svoje pravice ovi čovik na pravu.2 I tako oni od Lige
porugivau se s´ njime i govorahu, biše li kako tusta: tata
kako bi e se naisti. To čujući njegov sudac Šimun Ugarković,
koi tada biaše, gdi mu se rugaju budući pokraden,
zašto biše čovik duševan, usta na noge i reče: Kapitani i
sudci poštovani! dajte da moje selo Novosejaci to plate,
zašto to ne može biti, da tko ne zna, da siromahu čoviku
ne gine njegovo, neka ostali svist imaju. I po ti način skočiše
kapitani i sudci i udilje poslaše svoje mlađe, da imadu
kupiti na svaku kuću po dvi libre. Mlađi pojdoše u Novosejace
i počeše kupiti, nigdi po volji a nigdi po silom. Meju
tu kupljačinu poteče Juko sin Mihe Plastinoviča i reče svome
ocu: Cako ne plaćajmo mi! Bogme je sinoć kasno jedan
čovik u bilu ogrnut biaše u kući Marka Prtenjače. A Marko
Prtenjača biaše mlađi, koi to kupljaše. I ti kada dojde Matiu
Ražnjeviću3 da plati te dvi libre, to pomenu Matij Prtenjači,
da hoće znati, tko je sinoć u njega bio u bilu. Tote4 se
počeše vrlo pričati i rekoše: hodimo prid sudce! i tako pojdoše.
A kad biše prid sudcim, sudci po svidočbi rekoše, da
se opravda Marko Prtenjača, a pake upitaše dite sudci, i
dite reče kako e i ocu reklo, da biše čovik ogrnut u bilu
biljcu u Marka Prtenjače, i to dite ne imaše nego deset godišta;
to ti se Prtenjača vrlo brani, ali ne može najti svidoke
ni poručbine za se, i brani se za čudo vrimena, kako
se brani svaki krivac. Videći kapitani i sudci, da veća
smutnja raste govoreći jedan za drugoga i braneći zle ljude,
ustaše se kapitani i sudci i rekoše svoim mlađim i svoj Ligi,


1 21. oktobra 1307. bila je subota 3 Prezimena Prtenjača i Ražnjević
a ne nedelja.
i danas ima u selu Polači.
2 Po istini. * Tu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 220 —


pod penu groša 30 da svi med sobom ovoga čovika imamo
povesti u pržun.1 I tako svi jednokupno skočiše i činiše ga
voditi med sobom, i tako vodeći ga, kada bihu na prvome
mostu od Nina, reče Marko Prtenjaća: Stanite poštovani
sudci i kapitani, molim vas, i vi ostala draga braćo prostite
mi za ovi put; hoću vam sve kazati, kako je i što bilo. 1
rekoše mu, da mu je prosto da kaže. Tada reče Prtenjača:
Eh braćo, sinoć dojde, da ga Bog ubie, u mene Juko Jučarević
iz Gorice i tu kravu ukrade, i odagna ju tja, veće ne
znam, što je od nje učinio niti dila imam, niti ga čekam
niti znam veće malo ni veliko. I kako to čuše kapitani i
sudci i sva Liga, svi zaviknuše: u pržun nevirnika, u pržun
nevirnika! I tako ga povedoše knezu a š njime udilje u
pržun. I knez piša da ima dojti ormanica" po nj i dojde
tretji dan, i povedoše ga u Zadar i bi metnut u galiu i u
njoj umri prvo godišća. A Liga sve udilje toga puta uze
u porob, i bi tu velik rasap, zašto svega dosti imaše. I
zato svak o svome neka žive.


I od toga vrimena uzesmo ovi kapitul i svi mu se kuntentasmo,
8 zašto najdosmo ´ istinu, da su to i naši stari pria
nahodili i sada se najde i vazda će to biti. I od tada poče
svačie s mirom stati i jedan drugoga čuvaše i kuću i blago,
i u selu i u polju; zašto ne može nigda biti ni u gradu ni
u selu, da tko nie vidia ali čuja ali da tko zna, ali da tko
nie izda. I tako ta(j) kapitul obljubismo.


(80) Koi bi kapitan ali sudac, ali čovik ali žena, da je
u gradu ali u selu, da se je učnilo špure,4 tere se udavilo
a ne da na znanje, budi kaštigan L. 100. A onoga, koi bi
udavia, sve u porob, toliko ženi koliko ocu, i gospodi dat
ji u ruke.
Finis coronat opus.


Priobćio: Dr. Petar Karlić.


1 Zatvor. 3 Zadovoljismo.
1 Brod. 4 Mule.