DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1915 str. 9 <-- 9 --> PDF |
161 ~ stvo šume — koja se šteta nakon jedne ophodnje ne može odkloniti. Isto se tako snizuje šumska glavnica na drvu kod snizivanja obhodnja mnogih naših šuma. Računajmo dakle s današnjim stanjem stvari za najbližu budućnost. Kod uređivanja gospodarstva imov. općina, zadaje nam najveće brige produkcija goriva drva. Produkcija građe i nuzužitaka jest kud i kamo manje važna, pa ćemo takve potrebe eliminirati iz našeg razmatranja i imati pred očima samo ogrjev." Kod valjanog prosuđivanja ovog pitanja sjetimo se nacionalno- ekonomskih principa o potrebi u opće, zatim napose o potrebama ljudi na gorivu, u čemu sastoje, da ovisi o vremenu, klimi, odgoju, navici, kulturi, modi i kako im se udovoljuje. Kako se dakle namiruje potreba na gorivu u opće, napose na gorivu drvu? Potrošak ovisi o potrebi. Ogrjev dobivamo iz trga, bio taj trg šuma, ili skladište drva, ugljena, briketa, centralno loženje vrućom parom i t. d. Gledajući s posve općeg nacionalno ekonomskog gledišta, koje može doći i faktično dolazi u koliziju sa postojećim zakonima, šume su ogroman gospodarski réservoir iz kojega narod ili može ili mora direktno ili preko ovlaštenih indirektno namiriti potrebe na sasvim običan način dobave iz bližnje šume, jer je to gospodarski zakon, koji ne pazi na naše osnove. Ako naime trošilac može s druge strane da nabavi gorivih surogata ili drva od drugih šumovlasnika ili iz skladišta — bira jeftiniju i lakšu dobavu. Taj se slučaj kod nas dešava samo u industrijalnim mjestima, većim trgovima, dočim se u ogromnoj većini crpi korist iz „narodnih" šuma, jer su državne i privatne šume bolje zaštićene, pošto nisu opterećene pravom služnosti. Narod, kao živi organizam, podvržen je brojčanim promjenama, te se u izvjesnim za njegov razvitak povoljnim |