DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 237 I porna. Ova potonja imade prednost u sastojinama s vrlo velikom površinom. Fekete nije drvnu sadržinu, koja je služila temeljem uporedbi, računao obaranjem pokusnih stabala, kako to kod stablimične procjene obično biva, nego ju je izračunao iz gromadnih skrižaljki1. On predpostavlja, da te skrižaljke, koje su sastavljene tolikom pedanterijom, ne mogu pokazivati veliku razliku u kockovnoj sadržini tim više, što su njemačke pokusne postaje ustanovile te jedine skrižaljke za čitavo njemačko carstvo. Da dokaže opravdanost upotrebe spomenutih skrižaljki, obavio je Fekete pokuse, koje je također objelodanio u Vjesniku sred. pokusne postaje. Odande prenosimo u kratko glavne točke toga izvješća2. B. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojine s njem. gromadnim skrižaljkama. Procjena se u glavnom obavlja ovako : Promjeri svih stabala sastojine ili pokusnih ploha izmjere se i onda se kao i obično odrede debljinski razredi. Sada treba ustanoviti poprečnu visinu svakog debljinskog razreda. Za tu svrhu dostatno je kojih 15—20 stabala (najviše 30 stabala) kojima se izmjeri visina s kojim točnim visinskim mjerilom i to tako, da budu sve razlike visine od gore do dolje zastupane, jer su stabla, kako je poznato, dolje u dolini viša i prema vrhu brijega sve niža. Sada se na abscise koordinatnog sustava nanesu debljine stabala u cm, a na ordinate visine i pomoću tih podataka nariše se visinska krivulja. S te krivulje lahko je skinuti visine za svaki pojedini debljinski stupanj. Iz skrižaljki se sada pročita pomoću debljine i visine kockovna sadržina jednog stabla svakog pojedinog debljinskog 1 Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehender Waldbaume und Waldbestânde. 2 Erdészeti kisérletek, 1914. Fekete Zoltân : A fatômegtâblâk alkalmarâsânak gyakorlati méltatâsa, ôsszehasonlitô kisérletek alapjân. |