DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 238 — stupnja i pomnoživši istu s brojem stabala, dobije se čitava kockovna sadržina svakog pojedinog debljinskog stupnja, a sbrojem ovih drvna masa cijele sastojine, dotično pokusne plohe. No može se i tako računati, da se ustanovi 2 5 debljinskih razreda, te se za svaki kao obično iz sbroja srednjica i broja stabala izračuna pokusno stablo. Iz visinske krivulje pročita se visina za svako pojedino pokusno stablo, a iz skrižaljki njegova kockovna sadržina. Pomnoživši ovu s brojem stabala u debljinskom razredu, dobije se kockovna sadržina cijelog razreda a sbrojem ovih sadržina cijele sastojine. Naravno je, da taj način nije tako točan kao prvi. Uzimanje promjera može se pospješiti tako, da se ne očitava na svaki, nego na svaki 5 cm, što daje po Grundneru tek 1 01% razliku u sadržini. Ovaj način čini se već na prvi pogled brzim i praktičnim, jer se ne mora obavljati dugi proces traženja i obaranja pokusnih stabala, nego valja tek jednom proći kroz cijelu sastojinu, i uz put izmjeriti visinu. Fekete je oborio dostatni broj pokusnih stabala, da što točnije ustanovi pravu kockovnu sadržinu i tu je onda uporedio s drvnom gromadom, koju je izračunao iz gromadnih skrižaljki. Pokusi su obavljeni na 44 šumska odjela, gdje je bilo 64°/o bukve, 20% hrasta kitnjaka, 15 jele i 1% javora i graba. Uporedivši sveukupnu drvnu masu obadva načina pokazala se diferencija od — 0*6%. Ta diferencija biva sve veća, čim se više detailizira drvna sadržina. Ako se uporedi sadržina prema pojedinim vrstama drveća raste razlika između + 0*5% i — 1 9%, a kod debljinskih razreda između + 1*6 °/o i — 3-3%. Idući razglabanjem podataka još dalje, biva naravno diferencija sve veća. Uporedivši drvnu sadržinu svake šumske |