DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 241 — žinu dobivenu pojedinim načinima upoređuje s faktičnom kockovnom sadržinom, dobivenom kubiranjem svakog pojedinog stabla sastojine. Pokusi su obavljeni u gorju Vepor u području šum. ravnateljstva Besrterczebânya na najboljoj crnogoričnoj stojbini u Madžarskoj. Sastojina je 0-8 ha velika, leži 770 m visoko. Stojbinska vrsnoća je prvorazredna, te odgovara I. razr. Feistmantelovih prihodnih skrižaljki, a nadvisuje I. razr. inozemnih prih. skrižaljki. Smreka 0´9. Jela 01. Obrast 08—0-9. Starost 90 god. Promjer stabala izmjeren je milimeterskom točnošću, a visina potrebnih stabala sa tri visinska mjerila (Christen, Klausner, Goulier). Najprije je obavljena procjena s 11 dosada poznatih načina, a onda je oborena čitava sastojina, te svako deblo posebno kubicirano na sekcije. Izračunala se kockovna sadržina debelog drveta (iznad 7 cm) zatim debla bez granja i konačno cjelokupna sadržina debla s vrškom i granjem (Granje i vršci računani su vaganjem i specif. težinom). Opisat ćemo u kratko svaki od jedanaest načina, naročito novije, još. nepoznate načine i istaći, koliku razliku pokazuje procjena pojedinog načina prema faktičnoj drvnoj masi. 1. Bez razvrstavanja u debljinske razrede s jednim ili više poprečnih stabala. Upotrebljuje se onda, kada se ne polaže važnost na sortimente, nego se želi brzo ustanoviti drvna masa sastojine. Taj način prihvaća a priori, da je poprečno stablo izračunano iz zbroja temeljnica ^ (G = sbroj temeljnica N = broj stabala) istovjetno s deblom, izračunanim iz kockovne sadržine sastojine N (M .= kockovna sadržina sastojine). |