DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 242 — Weise, Wimmenauer i Schiffel dapače dijelom i Heyer misle, da na taj način procijenjena kockovna sadržina ne može dati točan rezultat. Dapače i madžarski stručnjak Bartha Abel dokazuje, da je tim načinom ustanovljena sadržina manja od prave kockovne sadržine. Međutim Speidel, ......., Gehrhard i Bôhmerle po svojim istraživanjima dokazuju baš protivno. Rônaievi pokusi dokazuju, da obaranjem dostatnog broja stabala rezultat posvema zadovoljava. Naravno, da sve ovisi o izboru stabala i o slučaju, da li će se izabrati valjano stablo. Dok n. pr. sadržina izračunana pomoću 5 poprečnih stabala daje razliku od -+- l-4% do -- 2*5% prema faktičnoj drvnoj gromadi, smanjuje se razlika kod obaranja 25 pokusnih stabala na 0"22%. Ali ima slučajeva, gdje bi samo jedno od tih 25 stabala dalo isto tako točan rezultat kao 25 stabala zajedno 2. Razvrstavanje po volji u debljinske razrede. Obično se debljinski razredi slažu s vrijednosnim razredima. Rônai uzima 3 vrijednosno-debljinska razreda prema tome, da li je deblo u sredini 12—20 cm, 21—25 cm i iznad 26 cm. Za svaki razred uzima se jedno ili više pokusnih stabala, pomoću kojih se odredi kockovna sadržina razreda a zbrojem svih razreda ona cijele sastojine. Razlika kod cjelokupne drvne sadržine pokazuje — .6°/.. 3. Način Roberta Hartiga (Razvrstavanje u razrede s jednakim sbrojem temeljnica). Kod toga načina nastoji se, da svaki debljinski razred imade jednak sbroj temeljnica, pa prema tome i podjednake kockovne sadržine. Za svaki debljinski razred izračuna se jedno ili više pokusnih stabala, a iz njihove sadržine drvna masa pojedinih debljinskih razreda dotično cijele sastojine. Rônai uzima 3 debljinska razreda i za svaki po 3 pokusna stabla. Razlika je tek 0-260/», no jamačno je imao |