DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 247 Zato će dati uvijek manju pogrješku nego je ona, koja nastaje odatle, što se izboru pokusnih stabala ne posvećuje dovoljno vremena. (Po Flury-u varira točnost procjene skri- žaljka između 3—7%). 10. Način s gromadnom krivuljom, a) Speidel-Kopeckyev način. Procjena sa skrižaljkama daje rezultat, koji posvema odgovara praktičnim zahtjevima. No baš zato, jer one sadržavaju poprečne podatke, ne mogu se upotrebljavati kod procjena u znanstvene svrhe, gdje treba da dođu do izražaja raslinske razlike i osobitosti sastojina, koje se na različite načine uzgajaju ili proređuju. Tu ćemo postići željeni uspjeh tek onda, ako se kod procjene očituju i specijalna svojstva pojedinih sastojina. Prema tome bi trebalo za svaku sastojinu sastaviti posebne skrižaljke ili ih barem ispraviti prema podacima dobivenim u dotičnoj sastojini. Iz toga nazora razvio se Speidel-Kopeckyev način, koji oni nazivaju „Massenkurvenverfahren". Taj Speidelov način po Rônaievom opisu bio bi ovaj : Svim stablima izmjeri se prsni promjer. Onda se obori nekoliko po volji debelih stabala (naročito iz debljih stupnjeva). Međutim mogu se u tu svrhu uzeti i§leževna stabla, uz koja se obori još nekoliko stabala. Nanesavši na abscisu koordinatnog sustava promjere tih stabala, a na ordinatu njihove visine, sastavi se visinska krivulja. Sada se za svaki debljinski stupanj pročita visina s visinske krivulje i znajući tako visinu, pročitaju se iz Schwapachovih skrižaljki za svaki debljinski stupanj kockovne sadržine. Sada se uzme novi koordinatni sustav te se na ordinate nanesu pročitane kockovne sadržine, a na abscise debljine i izvuče krivulja gromadnih skrižaljki (Massentafelkurve). Ta krivulja služi kao „vodilja" drugoj vodilji, koja se prema prvoj sastavi tako, da se na ordinate istog koord. sustava nanesu kubiranjem oborenih |