DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 257 — korenje manje vlažan od odgovarajućeg sloja u neobraštenoj zemlji (dakako uz jednake prilike). Mnogi drže, da se taj ogromni gubitak vode donekle nadoknađuje time, što se u šumi snijeg laganije otaplja, pak imade voda u proljeće više vremena, da prodire u zemlju. Slično je i u zimi; u šumi nastupa kasnije studen, stoga će voda dulje kolati u šumskom tlu nego izvan šume, gdje se prije smrzne. Ova i slična razmatranja dovest će nas do zaključka, da je djelovanje šuma na oborine odviše neznatno pogotovo u ravnim predjelima, gdje je od svega djelovanja šume najznatnije ono oduzimanje vode korenjem. Drugačije je to u bregovitim osumljenim krajevima; tu imade šuma osobitu važnost za sabiranje podzemnih voda kao i za postanak vrela, potočića i potoka. Propustni gornji sloj u šumi (stelja, humus) ne da, da voda odma odtiče, već se ona u donjim slojevima sabire ili skuplja u potočiće. Za to je i taj najgornji sloj vlažniji u šumi nego u polju. U gorskim krajevima djeluje šuma dakle veoma povoljno na razdiobu vode i opskrbljivanje okolice s vodom. Osobito bukova šuma opskrbljuje dobro okolicu vodom, znatno bolje nego na primjer crnogorična šuma. Za to se okolice velikih vodovoda pošumljuju a šume štite i čuvaju. Dakako da ovakovo gorje djeluje povoljno i na oborine. Množina i razdjeljenje kiše ovisi u prvom redu o vjetrovima. Vjetrovi, koji se ustavljaju na gorskim kosama uspinju se i postaju vlažni. Znamo, da uzduh pušta svoju vlagu samo onda, kada se ohlađuje ispod rosišta. Uzduh, koji se diže u vis ili penje preko brdina ohlađuje se u visini i stvara oborine. Brdine i vjetrovi davaju dakle kišu a ne šuma. Najviše oborina imade prema tome na vjetarnoj strani gorja i visočina. Na visokim grebenima, gdje se razbijaju pasati i monsuni — dolazeći s mora — postaju najveće oborine. |