DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 258 —


Gdje nema kiša tamo su pusti krajevi i goleti ; pomanjkanje
oborina je dakle uzrokom pustoši. Lijepo to vidimo
kod pustare Gobi, koja je okružena visokim brdinama preko
kojih se dižu vjetrovi, pak im nestaje vlage ; vjetrovi ostavljaju
vlagu na prednjoj strani gora, pa kad se spuštaju u
dolinu suhi su i presuše sve. Eto za to nema u takvom
kraju bujne vegetacije i sjenatih šuma.


Velike ravnice lako se pretvaraju u pustare, jer su ljeti
tako vruće, da se i vlažni vjetrovi ugrijavaju te postaju
žedni, pak ne izlučuju svoje pare u formi oborina, jer nemaju
gdje da se ohlade. Poznato je, da zrak to više pare
može primiti što je topliji, a to manje što je hladniji.


Upravo ovi negativni rezultati o djelovanju šuma na
pomnožanje vode doveli su neke znamenite stručnjake, da
su postavili sasvim drugu teoriju o postajanju podzemnih
voda i o djelovanju šuma na okolicu.


Već je godine 1877. postavio geolog Dr. Otto Volger
hipotezu, prema kojoj nastaju podzemne vode kondenzacijom
vodenih para, koje sa uzduhom prodiru u dublje i hladnije
slojeve zemlje. Volger je naglasio, da oborine ne mogu
tako duboko u zemlju prodirati kao uzduh, koji je 800 puta
redi od vode. Ova je hipoteza onda naišla na velike i znamenite
protivnike, dok se nije godine 1901. Konig u svojoj
radnji: ,,Die Verteilung des Wassers uber, auf und in der
Erde" (Jena 1901.) zauzeo za ovu Volgerovu hipotezu.
Haedicke je kasnije pače pridonio dokaze, da u nekim krajevima
istječe iz vrela više vode nego ju mogu tamo oborine
davati — dakle je taj višak morao nastati posebnom
kondenzacijom vodenih para u zemlji. Mezger u svom djelu:
,,Die Dampfkraft als Ursache der Grundwasserbildung" drži,
da ne prodire para sa uzduhom u zemlju, već da para neovisno
o kolanju uzduha difuzijom u zemlju dolazi pa se tu
kondenzira. Samo ovakovom kondenzacijom para, koje prodiru
duboko u zemlju možemo protumačiti postanak izvora
na vrhuncima visokih gora, kako ih često nalazimo.