DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 228 —


cjena, pa makar taj način bio skup i polagan, jer je tu prvi
i glavni zahtjev točnost. Isto se tako mora obaviti stablimična
procjena i u rijetkim sastojinama, s nepravilnim i nejednakim
sklopom kao i u sastojinama s vrlo malenom površinom,
gdje će samo taj način procjene odgovarati, budući
da bi drugi način bio ne samo netočan, nego ne bi bio ni
razmjerno jeftiniji.


Drukčije stoji stvar kod revizionalnih radnja, pogotovo
ondje, gdje se reguliranje prihoda još uvijek temelji samo
na površini sječa, te je kod računanja prihoda slijedeće cijele
ili poluperiode dozvoljen i stanoviti postotak netočnosti.
Tu ćemo ići u prvom redu za tim, da procjena bude brza
i jeftina a uz to po mogućnosti što točnija.


Pošto i stablimična procjena kao i ona s pokusnim plohama
imade više raznih načina, pitanje je, koji će od tih
načina u stanovitom slučaju najbolje odgovarati? To pitanje
nastojale su riješiti njemačke pokusne postaje, upoređujući
rezultate raznih načina procjene. U novije doba pronađeni
su međutim novi načini, od kojih jedan još nije ni poznat
u inozemstvu. Zato su vrlo zanimivi uporedni pokusi, koje
je obavila kr. ug. središnja pokusna postaja, uporedivši sve
do sada poznate načine stablimične procjene kao i one, što
se osnivaju na pokusnim plohama. S ovim potonjima ne bavi
se njemačka literatura. Tome je razlog, što je u Njemačkoj
šumsko gospodarstvo tako intenzivno, da se ondje obavlja
jedino najtočnija tj. stablimična procjena. U Madžarskoj, a i
kod nas ima još mnogo slučajeva, gdje se moramo zadovoljiti
brzom i jeftinom procjenom s pokusnim plohama, jer
troškovi za tačnu procjenu ne bi bili u razmjeru s polučenom
koristi.


Uspjesi tih pokusa objelodanjeni su u „Vijesniku" spomenute
postaje kroz više godišta. Mislili smo koristiti dobroj
stvari, ako te pokuse skupimo u jedan članak iz kojega će
naša šumarska javnost, koja ne poznaje madžarskog jezika,