DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 230 —


2. Pokusni krugovi.
Dok je u prvom načinu pokusna ploha vezana na jedno
mjesto, ovdje su plohe, koje imadu oblik krugova, raširene
po cijeloj površini. Za to predstavljaju one sve osebine sastojine,
koje dolaze do izražaja u promjeru, obličnom broju
visini, mješovitosti, obrastu itd., a nalaze se zajedno u kubičnom
sadržaju njezine drvne gromade.


Taj način nalazi se prvi put opisan u madž. Šum. listu
1891. god. Odonda su se sve više množili podaci, koji su
olahkotili njegovu brzu i praktičnu uporabu. Dok kod običnog
načina pokusna ploha imade površinu V2—1 kat. jutra, ovdje
su pokusni krugovi mnogo manji tek toliki, kakove može
lahko opisati 5—7 m duga letva, dotično 7—12 m duga
uzica. Ti su krugovi u jednakoj udaljenosti jedan od drugoga.
Njihova sveukupna površina predstavlja stanoviti, unaprijed
određeni postotak površine čitave sastojine (p). Izračunavši
pomoću stablimične procjene drvnu sadržinu sveukupnih
pokusnih krugova, znamo (p.) postotak drvne sadržine
cijele sastojine. (Vidi si. 1. str. 233.).


Uzevši isti primjer kojim su obavljeni i uporedni pokusi,
bio bi račun od prilike ovaj:


Duljina štapa, kojim se opisuje Q´03 kat. jutra
[= 48 hvati] veliki krugovi bit će 3´9087° == 7-409 m.
Ako želimo, da sveukupna površina krugova bude 10%,


to će biti udaljenost krugova u == i´ 5j = 21-90.° = 55
koraka. Cijelu površinu sastojine pomislimo podijeljenu na
četvorine sa 55 koraka dugim stranicama, [to mogu biti i pačetvorine.
Onda se druga stranica izračuna ovako : ir = 55 - — 3025.
Uzevši duljinu redova 70 koraka, bit će duljina udaljenosti


krugova iz u2 = 70 ., . = -== 43 koraka]. U sredini svake


četvorine je krug. Procjena se obavlja s 4 radnika. Jedan
radnik mjeri prsne promjere kruga; drugi bilježi stabla unutar
kruga i eventualno smjer, kojim idu redovi; treći ima