DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 274 —


Prije odvodnje iznosio je godišnji utržak za spomenutu
travu redovito 10800 kruna, dok se sada sva trava iz čitave
šume unovčuje jedva za 1800 kruna.


Odvodnja podzemne vode jedino je povoljno utjecala
na puteve i pristupnost šume. Putevi su svi postali suši,
tvrdji i u svako doba prolazni, a troškovi za njihovo uzdržavanje
manji; mnogi pak prije močvarni šumski predjeli
izsušeni su i postali su lako pristupni.


Nakon razmatranja općenitih utjecaja odvodnje podzemne
vode na šumu, treba još promotriti odnošaj glavnih vrsti
drveća i to omorike, bora, hrasta, jasena i johe prama odvodnitom
tlu.


Omorika bila je prije odvodnje glavna vrst zastupanog
drveća u spomenutoj šumi. Ona ne imade žilu srčanicu već
razprostire plitko pokrajno korjenje u gornjem sloju tla
i prema tomu treba baš u gornjoj naslagi tla obilnu vlagu.


Oblik njezine krošnje sličan je pyramidi, a sve njene
jače grane vise u tupom kutu od vrha.
U zdravom stanju obrasla je omorika gustim četinjama
i stoga zaostane velik dio zračnih oborina na krošnji odakle


se opet u zrak izhlapljuje.
Po Ney-evim iztraživanjima zaostane na krošnji:
omorike 33Vs%
bora 20%
bukve 15%
hrasta 12%
od ukupne količine zračnih oborina, koja se količina u zrak
ishlapi, a da ne dospije na tlo.


Preostali dio zračnih oborina, koji na zemlju padne,
slijedi smjer grana i stoga nakvasi tlo pretežno na obodu
krošnje, dok uz samo deblo skoro nikakva oborina, ne dopre
pak je zato u okolišu debla tlo najviše suho. Četinje pak,
štono sa grana padaju, sakupljaju se baš najviše u okolišu
debla te se tu naslažu u debeli, za vlagu teško propusni
pokrov.