DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 278 —


tla, prirašćivanje sastojina i sposobnost stojbine za uzgoj
stanovitih vrijednijih vrsti drveća.


Štetu, koju šuma trpi odvodnjom, lako je opaziti, ali ju
je vrlo teško matematički tačno proračunati, pak se ta šteta u
najrijedjim slučajevima vlasniku šume u podpunom iznosu
naknadjuje od strane onih, u čiju je korist odvodnja izvedena.


Obično se plaća neka najamnina za samu vodu, ali
ova ne nadoknadjuje niti gubitak na proizvodnji same drvne
zalihe.


Primjer će to najbolje potvrditi, za koji neka opet posluži
uzgoj omorikovih sastojina, jer tih u kraljevini Saskoj,
a i u srednjoj Njemačkoj najviše imade.


Po Lorey-u imade na jednom hektaru normalne 80-godišnje
omorikove sastojine srednje stojbinske vrstnoće 563
kub. met. drvne zalihe.


Prema istraživanju dr. Vater-a treba za proizvodnju gore
spomenute drvne zalihe te za proizvodnju korijenja, grančica
i četinja godišnje 6896 klg suhe organske substancije,
dakle za razdoblje od 80 godina:


6896 klg. X 80 = 551.680 klg., a za jedan kub. met.
omorikovog drva 980 klg.


Za proizvodnju pak jedinice suhe organske substancije
potrebna je po dr. Vateru na temelju Hellriegelovih pokusa
tristotine i tridesetero struka količina vode, a po tome treba
za proizvodnju jednog kub. metra omorikovog drva (uključivo
četinja i žilja) 980 X 330 kg. = okruglo 323 kub.
metra vode.


U kraljevini Saskoj postignuta je u godini 1910., 1911.
i 1912. za omorikovo drvo i to za gradju, gorivo, granjevinu
i panjevinu, popriječna cijena od 16.86 Maraka po
kub. metru, dosljedno tomu iznosi naknada za prikratu na
proizvodnji drvne zalihe u omorikovim sastojinama srednje
vrsnoće po svakom kub. metru iz dohvata korijenja odvodnite
vode: