DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 278 — tla, prirašćivanje sastojina i sposobnost stojbine za uzgoj stanovitih vrijednijih vrsti drveća. Štetu, koju šuma trpi odvodnjom, lako je opaziti, ali ju je vrlo teško matematički tačno proračunati, pak se ta šteta u najrijedjim slučajevima vlasniku šume u podpunom iznosu naknadjuje od strane onih, u čiju je korist odvodnja izvedena. Obično se plaća neka najamnina za samu vodu, ali ova ne nadoknadjuje niti gubitak na proizvodnji same drvne zalihe. Primjer će to najbolje potvrditi, za koji neka opet posluži uzgoj omorikovih sastojina, jer tih u kraljevini Saskoj, a i u srednjoj Njemačkoj najviše imade. Po Lorey-u imade na jednom hektaru normalne 80-godišnje omorikove sastojine srednje stojbinske vrstnoće 563 kub. met. drvne zalihe. Prema istraživanju dr. Vater-a treba za proizvodnju gore spomenute drvne zalihe te za proizvodnju korijenja, grančica i četinja godišnje 6896 klg suhe organske substancije, dakle za razdoblje od 80 godina: 6896 klg. X 80 = 551.680 klg., a za jedan kub. met. omorikovog drva 980 klg. Za proizvodnju pak jedinice suhe organske substancije potrebna je po dr. Vateru na temelju Hellriegelovih pokusa tristotine i tridesetero struka količina vode, a po tome treba za proizvodnju jednog kub. metra omorikovog drva (uključivo četinja i žilja) 980 X 330 kg. = okruglo 323 kub. metra vode. U kraljevini Saskoj postignuta je u godini 1910., 1911. i 1912. za omorikovo drvo i to za gradju, gorivo, granjevinu i panjevinu, popriječna cijena od 16.86 Maraka po kub. metru, dosljedno tomu iznosi naknada za prikratu na proizvodnji drvne zalihe u omorikovim sastojinama srednje vrsnoće po svakom kub. metru iz dohvata korijenja odvodnite vode: |