DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 291 — Zuly od siuine welike plachayu uszako letto tachem1 po libar duanadezte. Stanyge, ztabricze2, cha ye k winogradom potriba, tho za plachw douoze. Bry byr. Od uelike syuine plachayu tachom uszako letto zullya pynez 1. 30. Od drobne syuine zuly peruo zu plachaly od 10 ztaryh glau jednu ; pokoyny knez Bernardin puszthi, da plachayu od glau 15 jednu. Gozpodin m. Zrynzky pusztty, da plachayu od 20 glau ztaryh jednu, a od nalyssak kako j yny grady po sz. 3, v. 1. Kada sze zbere ta zuly, ide zattnyku brau z mladim jedan ; graschyku ide brau jalou jedan. Zlobodnyaky plemenitassy, ki szu bilj uazda szlobodnj, y szada syuu wu thoy takouoy szloboschinj w milosche gozpodzkoy. Lez, cha ye k thurnu3 potriba, dusni zu pryprauitj, j pokriti ga o szuoyem. Sredstvo proti gubaru u Americi. Priopćuje Dr. Aug. Langhoffer. Čudne li sudbine! Mi u Evropi nadarili smo Ameriku sa štetnim leptirom gubarom a taj se je u novoj svojoj postojbini tako ogromno razrrmožio i tolike štete počinio, da su se milijuni trošili i troše za njegovo uništenje. Progovorio sam o tom već jednom zgodom u ovom našem listu*. Ali sada dolaze vijesti u strukovnim šumarskim i entomologičkim časopisima, po kojima bi se mogli nadati uspješnom sredstvu u poslu tamanjenja gubara a čudno je to, da ta pomoć ima doći iz Amerike, prema pokusima Reiff-a iz Bostona. Evo što je na stvari. 1 Tačem, za cijelo od riječi „tak" (brojevi tačni). Ovdje znači „na ravno", „na poprijeko". Dakle paušalno. Urbar od g. 1544. odredjuje po kravi od godine 5 soldina. Crkvene krave bile su proste od šuljevine. 1 Štajnge, štabrice; štajnga, Stange, motka; štabrica sitnija motka, kolac. ; Turan, po svoj prilici se ovim nazivom naeivao bribirski grad, kula. * Gubar u sjevernoj Americi. Šum. list 1901. str. 87.-89. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
292 — Ako se gusjenice gubara hrane svježim lišćem, dobro uspjevaju; ako se ali te gusjenice hrane lišćem sa grana, koje su više dana stajale u vodi, opazi se vonj po jorgovanu a na gusjenicama pojavi se bolest, poput one kod svilaca, što ju zovu flašerijom (flacherie), gusjenice poginu. Sa ovakim gusjenicama, bolesnim i mrtvim može se i kod ostalih, još zdravih gusjenica, proizvesti ista bolest. Učinjeni su u tom pogledu ovi pokusi: Gusjenice gubara hranili su sa lišćem grana, koje su stajale 4 dana u vodi. Nakon 6 dana pojavila se spomenuta bolest. Gusjenice žive i mrtve prenesene na stabla sa gusjenicama, proizvele su tamo istu bolest, od koje ih je 60—65°/0 poginulo. Od bolesnih gusjenica metnuli su 25 poginulih u 2 1. vode, dodali nješto ljepila a time namazali 3 stabla u obliku pojasa 10 cm. široko. Poginulo je 70% gusjenica. Lišće od 3 stabla poštrcano sa ovakovom rastopinom1 dalo je 40% mrtvih gusjenica. Uzeli su 20 bolesnih gusjenica, smrvili, metnuli u 3 1. vode poštrcali 3 stabla. Od gusjenica na tim stablima poginulo je 40"/» a od preživjelih gusjenica bilo je 10—15°/» kukuljica bolesnih. Na dvim skupinama hrasta i vrba sa 5000 gusjenica gubara dodali su 100 bolesnih i 50 mrtvih gusjenica. I u ovom se je slučaju pojavila bolest, uništila oko 4000 gusjenica, premda su tu pomogle još i druge povoljne okolnosti. Za kontrolu upotrebili su dobro hranjene gusjenice no tu nije ni jedna gusjenica tu bolest dobila. Zanimivo je, da je kod pokusa sa gusjenicom zlatokraj a samo 2% gusjenica poginulo, iz česa zaključuju, da te gusjenice ne naginju u tolikoj mjeri na tu bolest, kao što gusjenice gubara. Pokusi ovi govore u prilog mnijenju, da se tu radi o zaraznoj bolesti gusjenica a lošija hrana — u ovom slučaju lišće, koje nije svježe — stvara dispoziciju za tu bolest. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 293 — Gubar je na nepriliku naših šuma postao već i suviše domaći štetnik, neka se zamisle u tu stvar i naši ljudi, ne bi li i kod nas uspio pokus, uspješnog suzbijanja toga štetnika u korist naših šuma. Osobne vijesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarskog pristava Otokara H erzi a kotarskim šumarom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod gradiške imovne općine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je blagajničkog pristava Emila Rivosechij a i šumarskog vježbenika Svetozara Jagrovića , kotarskim šumarima u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod I. banske imovne obćine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarskog vježbenika Viktora Boh m a kotarskim šumarom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod gjurgjevačke imovne općine. Premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, obnašao je iz službenih obzira premjestiti kr. kotarske šumare: Antu B aličevic a od kr. kotarske oblasti u Sv. Ivanu Zelini onoj u Djakovu, Josipa Grunwald a ml. od kr. kotarske oblasti u Djakovu, onoj u Jaski, Vinka Augustin a od kr. županijske oblasti u Zagrebu, kr. kotarskoj oblasti u Samoboru, te Marka Šebetić a od kr. kotarske oblasti u Samoboru, k onoj u Sv. Ivanu Zelini. Društvene vijesti. Zapisnik vanredne sjednice upravljajućeg odbora hrv.slav. šumarskog društva, održane dne 13. prosinca 1914. u prostorijama šumar, odsjeka kr. zem. vlade, odjela za narodno gospodarstvo. Prisutni : I, podpredsjednik Robert Fischbach, zamjenik tajnika Bogoslav Kosović, blagajnik Ljudevit Szentgyôrgy te odbornici : Bona de Marino, Kesterčanek Fran, Lasman Dragutin, Metlaš Jovo Dr. Petračić Andrija, Polaček Dragutin, Trotzer Dragutin. Nakon što je konštatovano, da je za stvaranje zaključaka prisutan dovoljan broj odbornika otvara sjednicu I. podpredsjednik društva R. Fischbach ter priobćuje: 1. Da je društveni predsjednik zvaničnima poslovima zapriječen prisustvovati današnjoj sjednici kao i ostala odsutna g. odbornici dočim da je odsutnost društvenoga tajnika J. Jakopca izpričana time, što se nalazi pod oružjem. — Uzima se do znanja. 2. Da ova sjednica niie redovita, jer je usljed ratnog stanja djelovanje svih društava u zemlji oblasno obustavljeno, čega radi |