DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
292 — Ako se gusjenice gubara hrane svježim lišćem, dobro uspjevaju; ako se ali te gusjenice hrane lišćem sa grana, koje su više dana stajale u vodi, opazi se vonj po jorgovanu a na gusjenicama pojavi se bolest, poput one kod svilaca, što ju zovu flašerijom (flacherie), gusjenice poginu. Sa ovakim gusjenicama, bolesnim i mrtvim može se i kod ostalih, još zdravih gusjenica, proizvesti ista bolest. Učinjeni su u tom pogledu ovi pokusi: Gusjenice gubara hranili su sa lišćem grana, koje su stajale 4 dana u vodi. Nakon 6 dana pojavila se spomenuta bolest. Gusjenice žive i mrtve prenesene na stabla sa gusjenicama, proizvele su tamo istu bolest, od koje ih je 60—65°/0 poginulo. Od bolesnih gusjenica metnuli su 25 poginulih u 2 1. vode, dodali nješto ljepila a time namazali 3 stabla u obliku pojasa 10 cm. široko. Poginulo je 70% gusjenica. Lišće od 3 stabla poštrcano sa ovakovom rastopinom1 dalo je 40% mrtvih gusjenica. Uzeli su 20 bolesnih gusjenica, smrvili, metnuli u 3 1. vode poštrcali 3 stabla. Od gusjenica na tim stablima poginulo je 40"/» a od preživjelih gusjenica bilo je 10—15°/» kukuljica bolesnih. Na dvim skupinama hrasta i vrba sa 5000 gusjenica gubara dodali su 100 bolesnih i 50 mrtvih gusjenica. I u ovom se je slučaju pojavila bolest, uništila oko 4000 gusjenica, premda su tu pomogle još i druge povoljne okolnosti. Za kontrolu upotrebili su dobro hranjene gusjenice no tu nije ni jedna gusjenica tu bolest dobila. Zanimivo je, da je kod pokusa sa gusjenicom zlatokraj a samo 2% gusjenica poginulo, iz česa zaključuju, da te gusjenice ne naginju u tolikoj mjeri na tu bolest, kao što gusjenice gubara. Pokusi ovi govore u prilog mnijenju, da se tu radi o zaraznoj bolesti gusjenica a lošija hrana — u ovom slučaju lišće, koje nije svježe — stvara dispoziciju za tu bolest. |