DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 272 — Utvrdjena je činjenica, da bolujuća stabla često i najradje napadaju razni zareznici i gribovi, te da takova vrlo lahko podlegnu ovakim napadajima. Isto tako su već po sebi bolujuća stabla slabije odporne snage protiv šteta bezustrojne prirode n. pr. vjetra, snijega, inja i tvorničkog dima. Naročito propada vrijednija omorika od ugljenovog dima, kako to jasno predočuje Naunhofska šuma. Mnogobrojnim obumiranjem stabala biva sastojina redja, a sunčane zrake i vjetar uplivišu tada štetno na slabo zaštićeno tlo, tako, da ono omršavi i podivlja. Umjesto povoljne naslage humusa u dobro sklopljenoj sastojini, razvija se bujno svakovrstni šumski korov, poimence malina, borovnica, žuka, vrijesina i papradi, koji oduzima drveću hraniva iz tla te vrlo oteščava osnutak budućih sastojina. Radi ovoga korova je obradba zemljišta teža, troškovi sjetve odnosno radnje se povećavaju, a guši šumski podmladak tako, da se ovaj bezvrijedni korov mora opetovano odstranjivati pak su i tim ogojnim poslom skopčani znatni novčani troškovi. Usljed isušenja i usljed velike borbe sa korovom usahnu nebrojene šumske biljke, pak se i ove moraju izmijeniti novima, a to opet iziskuje novih troškova. Prije odvodnje trebalo je obično 8—10% zasadjenih biljaka novim izmijeniti, a poslije odvodnje narasao je ovaj postotak naknadnog popunjivanja na 36°/0 i više. No još i u drugom pravcu poskočili su kulturni troškovi, budući su za sadnju prije na svježem tlu sa dobrim humožnim pokrovom upotrebljene 1—3 godišnje neškolovane biljke, moraju se sada presadjivati 3—5 godišnje školovane presadnice sa hljebom pak i ovo povišuje troškove osnutka sastojina. Svi nabrojeni povišeni troškovi terete mladu sastojinu sve do sječe pak se ovi, da se čisti dobitak ustanovi, sve do dobe obhodnje, u ovom slučaju na 100 godina, kamatnim računom prolongirani zajedno sa svim ostalim takodjer |