DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 21     <-- 21 -->        PDF

-:!*


drugih na licu mjesta u šumi sabrana iskustva, te neka se
ne smatra sudcem i neograničenim diktatorom, nego kao
skromni suradnik na jednom djelu, koje će ostati vazda
nepotpuno i nikada posve dovršeno.


Sa sadanjim stanjem računati, u postojeće uvesti njeki
red obzirom na mjesto i vrijeme, i postepeno ono što je
nedostatno zamjeniti sa boljim, — sve te zadaće sistematskoga
šumskoga gospodarstva, vode k jednom glavnom
cilju: prihod šume prostorno i vremenito urediti t. j . prema
stanovitim načelima razdijeliti).


Drugi u svom djelu: Die Forstliche Statik, Berlin 1911.
Zweiter Band, piše u predgovoru : „Nicht das starre Dogma
eines bestimmten Systems ist auschlaggebend fiir die wirtschaftlichen
Massnahmen, sondern die Erkenntniss der gegebenen
Wirtschafszustânde und die Einsichtin die Bedingungen
fiir ihre fortschreitende Entwiklung. " (Nije ukočena
dogma mjerodavna za gospodarstvene mjere, nego spoznaja
faktičnih gospodarstvenih prilika i uvid u uvjete za njihov
napredujući razvitak).


Budu li se toga držali, tada neće doći do onoga, čemu


g. šumar Andrija Perušić u svojoj razpravi : „Studija o temeljnim
principima uredjenja šumskoga gospodarstva krajiških
imovnih općina, s kratkim osvrtom na gradišku imovnu
općinu, u broju 7. i 8. Š. 1. od g. 1915. čini se opravdano
prigovora, da su se naime kod njekih imovnih općina toliko
puta mijenjala temeljna načela uredjenja šuma, kolikogod
puta su se mijenjali taksatori, te da danas još, a to je nakon
40 godina njihova opstanka, i nakon što su na uredjenje
svojih šuma potrošile veoma znatne svote (n. pr. gradiška
imovna općina 225.000 K), nisu mjestimice došle niti do
toga, da su barem definitivno rješile pitanje „0 načinu budućeg
gospodarenja u njihovim šumama".
*