DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 42 —


Da se tomu predusretne, treba okolo njega u odsjeku
10/b, učiniti jedan vjetrobrani opsjek (Umhauung, Loshieb)
— u nacrtu označen sa b´) u širini od kakovih 10—20


m. i taj opsjek sada već ili sasvim posjeći, ili još bolje
spočetka samo dobro prorediti a poslije sukcesivno sasvim
posjeći i to u svrhu, da se rubna stabla odsjeka 10/a uslijed
većeg pristupa zraka i svjetla, te većeg prostora što bolje
ukorjene i spuštanjem svoje krošnje da im što niže padne
njihovo težište, te da tim postanu tako odporna proti vjetru,
da im ovaj ne bude mogao naškoditi onda, kada se ispred
njih bude posjekao odsjek 10/b.
Ako se takova vjetrobrana pruga položi uz već postojeći
prosjek, tada se ovaj naziva „vjetrobrani prosjek" —vidi
2a´, 6´a´ i 6/e´.


Što su sastojine mladje, to se sjegurnije postizava svrha
tih vjetrobranih opsjeka i prosjeka, dočim je to teže, u starijim
sastojinama, koje već netjeraju iz spavajućih oka, ili
se u opće ne može polučiti.


Razlika izmedju glavnih i vjetrobranih prosjeka je u
tomu, što su prve trajne, a potonje prolazne naravi, te što
prve ostaju trajno nepošumljene i stoga pretstavljaju trajno
nepošumljeno tlo, a potonje se ili odmah ili barem nakon
njekoliko godina opet pošume sa kojom zasjenu podnosećom
vrsti drva n. pr. jelom za božična drvca, koja se
konačno posjeku istodobno onda, kada ostali glavni dio
odsjeka dodje do sječe, te zajedno s ovim opet ponovno
pošumi.


Sječine u pojedinom sjekoredu, ne moraju se svake
godine nanizati jedna na drugu, nego to može usljedjivati u
intervalima od njekoliko godina, za koje se vrijeme vodi
sječa u kojem drugom sjekoredu.


To se obično i čini kod čiste sječe, gdje se u pravilu
ima nova sječa voditi tek onda, kada je prediduća sječina
potpunoma pomladjena, a to je obično za 4—5 godina. (U
sitnoj, srednjoj i prebornoj šumi se obično sječine nižu