DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 54 —


Ovakovi prestari hrastici, koji se posjeku prehvatom, izlučivali
su se, a i danas se izlučuju iz gospodarstvene osnove,
a novci ulože kao nepotrošiva glavnica, od koje se samo
kamati smiju i mogu upotrebiti i trošiti u svrhe zakonom
propisane, kako je to uvodno napomenuto. Dakle u kratko rečeno
ove su glavnice šumski kapital (fundus instructus) u drvu pretvoren
u kapital u novcu, pa se na ovaj način polučeni iznosi
ne smiju u cijelosti smatrati dohodkom imovnih općina,
već se od tih iznosa imadu izračunati kamati, koji reprezentiraju
dohodak.


Ovoj nepotrošivoj glavnici pribijaju se svote od prodaje
usurpacija i nesuvislih manjih zemljišnih parcela neprikladnih
za gojidbu šuma.


Na taj način nastaje nepotrošiva glavnica u vrijednosnim
papirima i gotovini, čime se godišnji sječivni prihodi
(etati) umanjuju, koji se pokrivaju kamatima nepotrošive
glavnice, koje svote se godimice u proračunu imovne općine
iskazuju za pokriće proračuna.


Tako je kod jedne imovne općine nastala nepotrošiva
glavnica u vrijednosnim papirima i gotovini od 4,897.006 K
04 fil., koja ne uživa kamate od cijele te svote, jer je za izgradnju
željeznica dala svotu od 1,580.000 K. bezkamatno
na 90 godina. Ova bi glavnica, uložena uz kamate na kamate
samo po 4 %, nakon 90 godina reprezentirala vrijednost
od 52,328.336 K. koju svotu je imovna općina u državne
javne i opće korisne svrhe žrtvovala, a od koje niti ona, a niti
njezini pravoužitnici direktne koristi nemaju.


Subvencijom znatnih svota po imovnim općinama, izgradjene
su te željeznice, koje su od koristi državi i zemlji,
a osobito u ove posljednje dvije ratne godine, što ne treba
dokazivati.


Osim toga je ta imovna općina upisala i isplatila državi
za ratni zajam i to za I. 300.000 K, za II. 100.000 K,
za Hl. 100.000 K. ili ukupno 500.000 kruna, koju svotu je,
u pomanjkanju gotovine, morala pokriti lombardiranjem dr