DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 101 — stojinama drvne gromade ustanoviti izbrajanjem stabala samo u onim sastojinama, koje dolaze k sječi u I. gospodarstvenom razdoblju, dočim u svim ostalima da se one ustanove na temelju prihodnih skrižaljka. Osim toga neka se pokusne plohe upotrijebe samo u onim sastojinama, u kojima se debljine i starosti stabala znatno razlikuju i u kojima su usto stabla medjusobno tako izpremješana, da se ne mogu razlučivati u odsjeke, dakle u sastojinama koje imaju u glavnom značaj prebornih šuma. Ako bi se ovakove sastojine htjele procjeniti po prihodnim skrižaljkama, morali bi ponajprije točno znati njihovu starost, a ta se u tako nejednoličnim sastojinama može izračunati samo iz drvne zalihe, koju se dobije klupiranjem sastojina ili pokusnih ploha. Time su se ali već ustanovili traženi podaci, te ne bi imalo svrhe, na temelju njih ići ih ponovno ustanovljivati iz prihodnih skrižaljka. Budući mnogima nije jasno, zašto se za starije sastojine imaju drvne zalihe ustanoviti točnije nego li u mlađim, to upozorujem na sljedeće. Poznavanje drvnih zaliha potrebno je u prvom redu za sastavak „Opisa sastojina", koji predočuje sadanje faktično stanje cijele gospodarstvene jedinice — podaje dakle njezinu sliku, a ta je za potrebu prakse dovoljno vjerna bez obzira na to, da li su drvne gromade ustanovljene točnijom ili jednostavnijom metodom. Zatim je u drugom redu potrebno znati drvne zalihe radi sastavka opće i posebne porabne osnove i za izračunavanje godišnjeg prihoda. Posebna porabna osnova sastavlja se samo za slijedeće desetgodište, pak bi radi nje bilo dovoljno poznavanje drvnih zaliha samo onih sastojina, koje će u budućem desetgodištu doći k sječi. Za sastavak ali opće porabne osnove i za izračunavanje razdobnih prihoda, potrebne su drvne zalihe svih onih odsjeka, koji se uvršćuju u prva tri gospodarstvena razdoblja i to stoga, što se po §. 25. ima opća |