DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 67     <-- 67 -->        PDF

— 129 -
Kada više osoba, od kojih je jedna ili više njih od biljegovine
oproštena, zajednički uruče kakav biljegovni podvrženi
podnesak, tada je dužna biljegovini podvržena
stranka platiti svukoliku biljegovinu od podneska, njegovih
priloga i napisnih prepisa. Isto valja i za one zapisnike i
njihove priloge, zatim za one uredovne prepise i ovjerovljenja,
koja se izdaju na zajedničku molbu, pristojbi podvrženih
i od iste oproštenih stranaka (§. 15.).


Pravo državnoga erara na pristojbu nastaje kod ostavina
onim danom, kada je baština pripala, kod pravnih poslova
pako u tom času, kada je pravni posao u tuzemstvu
sklopljen.


Kod pismenih ugovora smatra se gore napomenutim
vremenom dan izdadbe isprave, kod takovih pravnih poslova,
pako, koji odviše od odobrenja, dan odobrenja.


(§ 16.)


Biljegovina se ne ima predhodno, već nakon odobrenja
ugovora naknadno podmiriti. Oblastima stranku pozvati
da doprinese biljege u roku u 8 dana. Običan je još postupak,
da se odnosni ugovor ustupi nadležnom uredu, koji
odmjeruje pristojbu, a ovaj odmjeri pristojbu na platež u
gotovom novcu. Ovo je najpraktičnije i u skladu je sa §. 5.


Ako se biljegovke prilijepe prije odobrenja, a odobrenje
ne uslijedi, tada ima financijalno ravnateljstvo stranki
doznačiti u gotovom iznos, koji odgovara prilijepljenim biljegovkama*


Nastaje još pitanje, ako se biljegovke predhodno t. j .
prije odobrenja priliepe, nu manjkavo (protupropisno) i u
nedovoljnom iznosu, može li se sastaviti obnašašće?


Obnašašću nema mjesta, jer se ono ne može sastaviti ni
onda, kada nije ništa prilijepljeno, tim manje dakle, kada je
stranka nešto podmirila, što može eventualno natrag tražiti,


(u. s. 709—1886 i m. i 95261—1891.)
(Nastavit će se).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 66     <-- 66 -->        PDF

- 128 —
Oprosti od pristojbe.


Oprost se od biljegovne i pravne pristojbe može odnositi
ili na predmet, o kojem bje izdan kakav spis, dotično
kakova isprava, ili sklopljen kakav pravni posao, ili
pako na osobu, koja ili za koju se obavi pristojbi podvrženi
čin. (§ 7.)


Oprost je od biljegovine i pristojbe dvovrstan, osoban
i predmetan.


Prilozi su samo onda prosti od pristoibe, ako je podnesak,
kojemu su priloženi, takodjer od pristojbe prost. Naprotiv
takve isprave i takvi spisi, koji su po kakvoći svojoj
prosti od biljegovine, nu kao prilozi budu priklopljeni podnesku
podvrženu biljegovini, imadu se, izuzevši izrično u
tarifi navedene slučajeve, providiti za priloge odredjenim biljegovkama.
(§ 8.)


Oprost je od biljegovine i pristojbe ili bezuvjetan ili
uvjetan t. j . oprost ili opstoji u svim okolnostima ili samo
dotle, dok ne prestanu uvjeti oprosta. Nu ako se ovakove
isprave ili ovakovi spisi tada upotrebljuju, kada nema uvjeta
utemeljujućih oprost od pristojbe, mora se pristojba podmiriti
prije uporabe toga spisa ili isprave.


Priložena tarifa sadržaje oproste, koji nekojim predmetima
ili osobama uvjetno ili bezuvjetno pripadaju. (§ 9.)


Kod ugovora, ljestvičnoj pristojbi podpadajućih a sklopljenih
izmedju erara, te pristojbi podvrženih stranaka,
imade pristojbu od prvog t. j . od onog primjerka ugovora,
koji ostaje u pohrani kod dotične državne oblasti, podmiriti
stranka, koja je pristojbi podvržena i to do 50 K. biljegovkama,
a preko 50 K. po volji i u gotovom novcu.


U koliko ovakovi pravni poslovi podpadaju odobrenju,
to pravo erara na pristojbu nastaje danom odobrenja (§ 16);
u tom slučaju može se biljegovina, odstupajuć od §. 20.
podmiriti i tako, da se jedan redak zaporke odobrenja ispiše
preko dolnjeg bojadisanog dijela biljegovke (m. f.
95261-1891).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 127 —


Pristojba se podmiruje u gotovom novcu:


1. u stalnoj svoti od sudbenih riješidba izrečenih o necijenivim
parbenim predmetima.
2. polag postepenosti vrijednote u iznosu rastućem
prema vrijednosti predmeta od pravnih poslova navedenih u
točki 2.:
a) ako se doduše može ustanoviti vrijednost činidbe i
protucinidbe, nu ista nije izražena niti u ispravi istaknuta
pozivom na druge isprave, knjige i račune;


b) ako pristojba premašuje 50 K., u kojem se slučaju
može ova podmiriti u smislu točke 2. uporabom biljegovka;
c) od poslova navedenih u točki 5. si. A) ;


3. u postocima od vrijednote:
a) od takvih pravnih poslova, kojima se prenaša vlastništvo,
služnost porabe ili uživanja nepokretnina uz protučinitbu
ili bez nje;
b) kod darivanja pokretnina, kada pristojba premašuje


52. K., ter u obće kada će uslijediti predaja darovanog predmeta
tekar iza smrti darovatelja;
c) kod prenosa imutka uslijed čije smrti, osim ostavine
navedene u točki 3. si. b) §. 4.;
d) kod zemljisničkih upisa radi stečenja stvarnih prava,
ako pristojba više iznaša nego 56 K., u kojem se pako
slučaju dozvoljava u smislu točke 3. si. c) § 4. podmirivanje
iste uporabom biljegovka;


e) od konačnih sudbenih osuda naznačenih u tarifu;
f) takmina prenosnih pristojba od takvoga pokretnoga
i nepokretnoga imutka, koji se nalazi u posjedu osoba, dotično
uživana nadarbina i zaklada navedenih pod točkom
D čl. 9/95 tarife (§ 5.).
Na unaprijed izdane zajamne obveznice, ako zajam ne
bude efektuiran ne može se zahtijevati pristojba (u. s.
20996—1904.).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 64     <-- 64 -->        PDF

- 126 —
posebne povlastice ili na upis trgovačke tvrdke ili koji sadržavaju
pravne poslove;
b) od svjedočaba ;
c) od trgovačkih i obrtničkih knjiga, zatim od knjiga
obrtničkih podhvata, te poslovnih posredovatelja ;


d) od onih uredovnih odpravaka, koji polag tarife podpadaju
pod stalnu biljegovinu. Izuzimaju se medjutim stalne
pristojbe od osuda, izrečenih glede neprocjenjivih parbenih
predmeta, koje se imadu plaćati u gotovom novcu,


e) od svih onih isprava, od kojih se ne plaća biljegovina
po ljestvici.


2. polag postepenosti vrijednote, u iznosu rastućem
prema vrijednosti predmeta, u koliko ne premašuje pristojba
50 K. od pravnih poslova navedenih u točki 3., koji sadržavaju
prenos imutka, utvrdjenje prava ili ukidanje obveza,
ako se može procijeniti činidba i protučinidba i ako je njezina
novčana vrijednost istaknuta u ispravi o poslu ili pako
izražena pozivom na druge isprave, račune i knjige. Postepena
se pristojba, ako premašuje 50 K., može podmiriti ili
uporabom biljegovka ili u gotovom novcu uz prijavu pravnog
posla.
U postocima od vrijednote :
a) kod darivanja pokretnina medju živim, ako pristojba
ne premašuje 52. K. ;
b) kod takvih ostavina, koje se sastoje samo iz pokretnina,
te se raspravljaju po sudbenoj ili štitničkoj oblasti ili
po kr. javnim bilježnicima, ako pristojba ne iznaša više
nego 56 K. (§ 9 zak. čl. XXXIV. 1881.);
c) kod zemljišničkih upisa radi stečenja stvarnih prava,
od kojih postotna pristojba ne premašuje 56 K. ; nu upisna
pristojba premašujuća 56 K. može se po izboru stranaka
uplatiti ili uporabom biljegovka ili pako u gotovom novcu
(§ 13. zak. čl. XXVI: 1881) (§ 4.).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 125 —


iskaznicom ili dokazalom onim strankama, kojim se izdaju,
u koliko se ovakove svjedočbe nemaju smatrati niti kao izprave
pod točkom 3. slovo A, niti kao uredovni odpravci;


2. podnesci privatnih stranaka Njegovom cesarskom
apoštolsko-kraljevskom Veličanstvu, saboru, vladinim i municipalnim
vlastima, sudovima, javnim uredima ili iste zastupajućim
urednicima, državnim zavodima, pod državnom
upravom stojećim poduzećima, ili općinama, napokon trgovačkim
i obrtničkim, jte odvjetničkim komorama; ili iste
zastupajućim službenim osobama, isto tako i dvogubke, prilozi
i napisni prepisi ovakovih podnesaka;
3. sve knjige, koje se vode u trgovačkim ili obrtničkim
poslovima, ob obrtnim podhvatima ili o poslovnom posredovanju
;
4. svaki uredovni odpravak, — razumijevajuć ovamo i
sudbene riješidbe — koji polag tarife izrično pristojbi p odpada;
5. radi stečenja javnih prava ishodjeni upisi u javne
knjige (§. I).
Od kojih se predmeta i po kojem mjerilu ima plaćati
biljegovna i pravna pristojba, to sadržaje tarifa, koja je
sastavnim dijelom svih zakona i propisa )§. 2.).


Pravna se pristojba podmiruje ili uporabom biljegovka
ili u gotovom novcu bilo u stalnoj svoti ili prema vriednosti
predmeta po ljestvici (skali) sadržanoj u posebnoj tarifi
priloženim skrižaljkama (I., II., III.) ili pako po stanovitim
postocima (§. 3.).


Podmirivanje pristojba bil jeg ovkama. ,


Pristojba se podmiruje uporabom biljegovka i to :


1. u stalnoj svoti : — . .. a)
od podnesaka, drogubaka, od njihovih priloga i napisnih
prepisa. Još se posebna pristojba ima platiti polag
dotičnih članaka tarife na one podneske koji se odnose na




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 124 —


Slijede važnije ustanove, u koliko se odnose na šumskoračunarsko
poslovanje.


Predmet biljegovine i pravnih pristojba.
Pod biljegovinu i pravnu pristojbu podpadaju.
A) svaki pravni posao, koji po gradjanskim zakonima
prava utemeljuje, prenaša, utvrdjuje, preinačuje ili ukida
i to:


1. Kada se kakovim pravnim poslom, izdala se o njem
isprava ili ne izdala, prenaša vlastništvo, služnost porabe
ili uživanja nepokretnina i to uz protučinidbu ili bez nje;
2. kada se o pravnom poslu izdaje isprava ili kada se
i bez isprave darivaju pokretnine medju živim, ako će
uslijediti predaja darovanog predmeta tekar iza smrti darovatelja;
3. o svakom drugom pravnom poslu u tu svrhu izdani
spis, da služi dokazalom protiv izdavatelja ili opunomoćitelja,
bilo da je isti sa nužnim potrebštinama za dokaznu
moć providjen ili ne;
4. sudbeni zapisci, sastavljeni o dražbi pokretnina, makar
ga i ne podpisale kupujuće stranke;
5. svi oni poslovi, izdala se o njima isprava ili ne, od
kojih imadu u gotovom novcu plaćati biljegovnu pristojbu
na javno polaganje računa obvezana poduzeća, družtva,
zavodi ili udruge (ur. sb.);
6. isplate, koje obave državne oblasti i uredi, državni
poslovi i poduzeća, isto tako koje obave municipiji putem
cheque i clearing-prometa kr. ug. poštanske štedione i putem
giro-prometa austro-ugarske banke, bez da se o njima
izdade namira (§. 2. zak. čl. XIV.: 1901. sb. str. 520. K.
ur. sb.).
B) prenosi imutka uslijed čije smrti.
C) slijedeći spisi zabilježnice i službeni čini:


1. sve one svjedočbe, kojim se osobna svojstva ili u
obće faktične okolnosti zasvjedočavaju u tu svrhu, da služe


ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 123 -
Primke su proste od pristojbe o svotama ispod 4


K. i o predmetima vrijednim manje od 4 K. (tar. cl. 65/102
si.
u.).
Namire ravno na 4 K. već su podvržene biljegovini


(u. s. 1218. .. 1888).
Prost je od poreza prigodom prvog imenovanja
ili definitivnog potvrdjenja ne samo pod službenu taksu
povučeni dio, nego i cijela plaća (u. s. 2096.—1895.). Ovo
je zabilježeno na str. 161. djela: Tičarić „Državna financijalna
uprava g. 1896".


Po obćinskom poglavarstvu propisno izdane svjedočbe
imaju podpunu valjanost, ako ih i ne podpiše župnik (m. f.
83553.—1899.).


Biljegovni je oprost s naslova siromaštva vezan na
osobu i ne prelazi na pravne nasljednike (u. p. 1510.—
1890.).


Državnom činovniku ne može pripadati oprost sa naslova
siromaštva (u. s. 11280.—1905.). U konkretnom bi
mu se slučaju zaplijenila plaća. Svjedočba se siromaštva
ima posebno izraditi i priložiti glede svake stvari.


Uredovna zbirka


zakona i propisa o biljegovini i pravnoj pristojbi.


Uredovnu je zbirku zakona i propisa o biljegovini i
pravnoj pristojbi na temelju §. 29. zakonskog članka XXVI:
1881. izdalo kr. ug. ministarstvo financija uslijed naredbe
grofa Julija Szapary-a kr. ug. ministra financija. (Knjigotiskara
C. Albrechta u Zagrebu 1883.).


U uredovnoj su zbirci sistematski složeni svi zakoni i
propisi o biljegovnoj i pravnoj pristojbi. Uredovna zbirka
ima moć zakona, a služi kao ravnalo svim organom i strankama.
Službena riješenja i platežni nalozi sadržavaju §§.
uredovne sbirke i tarifne članke pristojbene tarife kao sastavnog
dijela uredovne zbirke.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 60     <-- 60 -->        PDF

- 122 —
trpi nerazmjerno veliki trošak dok nabavi biljegovku i vodi
brigu, da li će mu pravodobno prispjeti namira, koju je
odpremio prilikom. — Povodom toga je dozvoljeno, da se
u isplatnom iskazu beriva pokraj stupca za tecivarinu otvori
novi stupac za biljegovnu pristojbu. Zbrojni se iznos biljegovne
pristojbe zaračunava u primitak u dnevniku za tudje
novce i druge pologe, te istodobno provede u izdatak. Za
ukupni se iznos svakog isplatnog iskaza nabave biljegovke
i prilijepe na prvoj vanjskoj strani povrh obistimbene zaporke
isplatnoga iskaza.


Likvidator prebiljeguje biljegovku uredovnim pečatom i
naznači dan prebiljegovanja.


Ni urednici ni službenici ne trebaju predlagati namira
za podignuta beriva Primitak svojih beriva potvrdjuje svaki
pojedini namještenik svojim potpisom u isplatnom iskazu
pokraj zadnjeg stupca. Ovaj je postupak odredjen za brodsku
imovnu općinu naredbom od 29. svibnja 1914. broj


83.743 .. 1913. i poslije je isto uvedeno za nekoje druge
imovne općine.
Na iskazima se o isplatama beriva radnika namještenih
na državnim pastuhališnim postajama ne upotrebljuje biljegovina
na namiru od svake svote beriva posebice, već se
uslijed dozvole ministra financija može podmiriti na taj način,
da se biljegovke odgovarajuće svoti, koja se dobije
zbrojenjem biljegovina, odpadajućih od svake pojedine svote
beriva, prilijepe na koncu iskaza, te da se propisno prepišu
sa uredovnom zaporkom (m. f. 8370—1890).


Ako činovnici svoja beriva, koja uživaju na raznim naslovima,
podignu skupno na jednoj namiri, to se ima namira
biljegovati prema skupnoj svoti, a ne prema razlučenim
svotama (m. f. 27091.—1883.) i onda, ako u prvospomenutom
slučaju manje iznaša biljegovina. Često je povoljnije
namiru ispostaviti razlučeno, a često opet u skupnoj
svoti. Svaki si neka prije izračuna, kako je povoljnije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 121 —


vina po ljestvici III. za pravni posao (u. s. 618—1886. i
1440—1890).


Ako se o svotama, podignutim na temelju posebno
skopljenih gradjevnih i dobavnih ugovora medju državnim
oblastima i sukromnom strankom izdade u tom slučaju
jedna (skupna) namira, ima se podmiriti posebno od svake
svote podignute na temelju pojedinih ugovora ljestvična pristojba,
koja pripada od oba posla, dočim se biljegovina
za namiru ima podmiriti od ukupno podignute svote (u. s,
1456—1890).


Ako poduzetnikov vjerovnik sudbeno zaplijeni zaslužbinu,
koja potiče iz ugovora o dobavi robe sklopljenoga sa državnom
oblašću ili županijom, pa uslied toga diže doznačenu
svotu u korist poduzetnika njegov vjerovnik, dužan je
u tom slučaju vjerovnik podmiriti i ljestvičnu pristojbu od
dobavnog pravnog posla (u. s. 2069—1895).


U smislu ustanova obiljegovini i pravnoj pristojbi od


g. 1883. imadu se namire poduzetnika, ako preuzima samo
dobavu materijala, koji ima prometnu vrijednost, ili ako preuzimlje
uz to i obavu radnje, biljegovati polag ljestvice II.
u ime biljegovine za namiru i polag ljestvice III. u ime
ljestvične pristojbe za ugovor. Preuzimlje li poduzetnik samo
nabavu radnje, ili ako nema prometne vrijednosti materijal,
koji će se dobaviti, ili ako mu je posvema neznatna vrijednost,
to se namire imaju biljegovati po ljestvici II. u ime
pristojbe za ugovor (n. pr. poduzetnik obskrbe za bolnicu
biljeguje namire po .. i III. ljestvici). Dobavljač šljunka biljeguje
namire dvaput po ljestvici II., ako šljunak u tom
kraju nema prometne vrijednosti. (F. r. Z. 26831—1884.)
Namire za beriva.
U mnogim šumarijama ne mogu službenici nabaviti biljegovke
za namire za svoja beriva, pošto u sjedištu nema
ovlaštene prodaje biljegovka. Uslijed toga se gubi mnogo
vremena požurivanjem, a s druge strane lugarsko osoblje




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 120 —


od uporabnog ugovora, već kao od ugovora za dobavu
robe (u. s. 390—1902; i 8223—1905). Električno svjetlo i sila
ne samo da nije bez vrijednosti, nego spada u kategoriju
materijala veće vrijednosti.


Od ugovora glede bušenja arteškog zdenca (bunara)
ide pristojba po ljestvici III. od zaslužbine i onda, kada poduzetnik
ništa ne dobije za svoj rad u smislu ugovora, jer
bušenje nije uspjelo (u s. 216—1899).


Gradjevni se ugovor ima smatrati pismeno sklopljenim
i podvrženim pristojbi sa gledišta odmjere pristojbe, nakon
što je stranka, koja dade graditi, prihvatila proračun poduzetnika
(u. s. 2157—1890). Ugovor sklopljen sa slikarskim
umjetnicima u pogledu dogotovljenja slika ima se biljegovati
samo polag ljestvice II. (u. s. 2157—1896).


U slučaju razlučenja] ima se od vrijednosti dobave radnje
odmjeriti pristojba po ljestvici IL, a od vrijednosti mješovite
dobave i dobave materijala po ljestvici III. (u. s.
394—1885). U pomanjkanju razlučenja pripada pristojba od
cijele svote po ljestvici III.


Po sadanjoj se praksi uzima n. pr. šljunak bezvrijednosnim
(u. s. 1713—1905), dočim n. pr. lomljeni kamen
nije bezvrijednosan, jer osim dovoza iziskuje i rad — lomljenje
— (u. s. 15292—1898 i 21325—1901). S istih razloga
ni je bezvrijednostan ni kamen za taracanje (u. s. 3341 od
1906). Niti kod električnog svjetla nisu svjetiljke (žarulje)
bez vrijednosti (u. s. 13656—1905).


Dobava robe za oblasti bez posebnoga ugovora na
jednostavnu naručbu ne podpada pristojbi (u. s. 3581 —
1904).


Ako privatna osoba nabavlja i prodaje robu za koju
državnu vlast ne na temelju nabavnoga ugovora, već bez
ugovora uslijed jednostavne naručbe, pripada u tom slučaju
na namire o kupovnini u smislu tar. čl. 22/9 biljegovina
po ljestvici II., a ne može se povrh toga tražiti i biljego




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 119 —


upravno sudište. Izmedju svijuh decisija slijede samo četiri
kao uporabive u šumsko-računarskom poslu.


XIII. Brisovne se dozvole, dane radi izknjiženja u ime
jamčevine uknjiženih svota, ne mogu ubrajati medju ona
brisovna očitovanja, kojim se ukida pravo zaloga, stečeno
na koju dugovnu tražbinu, i koja su spomenuta u alineji
drugoj tar. 51. 10/92.
Uslijed toga ne podpadaju biljegovini po ljestvici II. i
imadu se providiti od arka samo sa stalnom biljegovinom
od 1 K. kao što se providjaju isprave.


XXXIV. Računi, koje izdaju ljekarnici o svom poslu,
podpadaju biljegovini na račune.
LII. Na brisovne dozvole, zastupajuće takodjer i namire,
koje glase na svotu izpod 200 K. ide biljegovina od 1 K.
po arku.
25. Ona uplaćena pristojba, koja nije ustanovljena po
upravnom sudištu, može se u slučaju nepripadne uplate natrag
zahtijevati unutar 3. godine.
Nabavni ugovori.
Za nabavne je pogodbe ili nabavne ugovore, kojima se
tko obvezuje, da će za pogodjenu cijenu nabaviti komu stanovitu
stvar, ili radnju zajedno sa materijalom, temelj odmjere pristojbe
po pogodjenoj cijeni: ljestvica III, ako li pako samo
obavu radnje na se preuzima, ili ako materijal nema prometne
vrijednosti, ili je pako ta vrijednost razmjerno posvema
neznatna (kao n. pr. u najviše slučajeva zemlja, obična
voda, šljunak ili lomljeni kamen, pijesak itd.) polag vrijednosti:
ljestvica II.
Ako je u troškovniku, osnovi ili proračunu o kojem
poduzeću po stavkama označena isključivo obava radnje i
mješovita dobava, tada se kod ustanovljivanja mjere pristojbe
imadu u obzir uzeti ona polag stavaka označena
razlučivanja (tar. cl. 22/9).
Od ugovora vrhu obskrba sa plinom (u. s. 7182—
1887) ili sa električnom silom nema se pristojba odmjeriti kao




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 118 —


provedene segregacije po urbarskom sudu od razdijeljenih
pašnjaka i šuma ništa dopitano nije.


U svrhu dakle, da se ovi zamršeni odnošaji urede, poziva
se kr. podžupanija (gradsko pogl.) da odmah za to
potrebito uredovanje preduzme, te da sve od ©vakovih zemljišta,
koja su segregacijom pripala pojedinim bivšim urbarskim
podanicima proiztičuće tražbine drž. erara na pristojbenoj
takmini posebnoj likvidaciji podvrgne, pozvav podjedno
kr. poreznog nadzornika, da od svoje strane opredijeli
svoga činovnika, koji će se imati tomu uredovanju pridružiti.


Neodazove li se kr. porezni nadzornik tomu pozivu,
to će se imati likvidacija bez izaslanika financijalnoga provesti,
te sve gore naznačenim neizpravnim načinom propisane
pristojbene takmine kr. porez, nadzorniku na odpis priopćiti.


O pa z ka: Ova je naredba kasnije još okružnicami kr. zem. vlade, odjela
za poslove unut. od 13. listopada 1882. br. 39329. i 2. prosinca 1882. br. 43522.
razjašnjena, odnosno ponovno na provedenje naložena.


S istih je razloga prije njekoliko godina u ličko-krbavskoj
županiji od zem. zaj. nepripadno ubrani pristojbeni jednačak
odpisan, te na temelju u tom pogledu uslijedivše ministarske
odredbe povraćen svim zem. zajednicama mjestnih općina.


Imovne općine, zemljišne zajednice itd. plaćaju od tečenja
(kupa) redovitu pristojbu, pošto ne plaćaju pristojbenog
jednačka (u. s. 16870.—1900. i 5531.—1902.). Tar.
čl. 16/1 toč. 1.


Upravno sudište.


Kr. ugarsko upravno sudište ustrojeno je na temelju
zakonskog Članka XXVI.: 1896., te odlučuje konačno o
svim upravno-pravnim preporima nabrojenim u tom zakonskom
članku.


Obstojalo je financijalno upravno sudište izdalo 73 decisije
(odluke), koje su označene sa rimskim brojevima I
do LXXIII. Sadanje opće upravno sudište (odjel financijalni)
ima 29 decisija, označenih arabskim brojkama 1 do 29.


Decisije se stvaraju u plenarnim sjednicama, te nadomješćuju
zakone u toliko, da imadu obvezatnu moć za




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 117 —


pravnoga načela, po kojem se sve urbarske šume i svi urbarski
pašnici nazivlju općinskima, premda nisu nikada bili
općinsko vlasništvo, već uvijek suvlasništvo bivših podanika
urbarskih, jer sačinjavaju nerazdijeljenu svojinu zadruge t. j .
skupa urbarialista i njihovo je uživanje uvijek spojeno s posjedom
kuće i zemljišta, te prema tomu spadaju ova zemljišta
u red onih, koja si po §. 24. zak. cl. XXVI. od god.
1881. izuzimlju od pristojbene takmine, odnosno od kojih
se nepripadno propisana takmina odpisati ima.


I kr. je financijalno ravnateljstvo dopisom svojim od


10. travnja 1882. br. 8902 u odgovoru na vladinu zamolnicu
od 24. veljače t. g. br. 8155 za saobćenje svoga mnijenja
istog kr. vladnoga odjela, odvratilo, da je do sele općinam
odmjeravan i propisivan bio pristojbenijednačak samo od onoga
posjeda, što no su ga općine valovale kao vlasništvo općine.
Sa razloga toga odmjeravao se je jednačak općinam
takodjer i od urbarskih pašnjaka i šuma u svim slučajevima u
kojima ne bijaše dokazano, da je taj posjed vlasništvo pojedinih
sesionara a njihovu slobodnomu posjedu prikopčan, u kojem
slučaju dakle, ako je dokazan, taj posjed u smislu tar. cl.
9/95 D. bilj. 3 sbirke zakona i propisa o biljegovini i pravnoj
pristojbi, zatim §. 24. č. z. čl. XXVI. od god. 1881.
nepodpada pristojbenom jednačku.


Što se pako tiče napose urbarskih šuma i pašnjaka,
koji u smislu car. naredbe od 17. svibnja 1857. podpadaju
segregaciji, to primjećuje rečeno kr. financ, ravnateljstvo,
da će se glede njih tekar poslije dovršene segregacije konstatovati,
da li su porazdijeljeni medju gospoštije i općine
ili pojedine sesionaše, te da će imati općine plaćati pristojbenu
takminu od dijela, što no ih je zapao segregacijom
kao moralno tijelo; posjed pako, koji je razdijeljen medju
gospoštije i pojedine sesionaše, da nepodpada pristojbenoj
takmini, te da će se od ovakova posjeda občinam propisani
jednačak odpisati, čim obćine odlukom urb. suda zatim starima
i novima posjedovnim listovima dokažu, da im poslije




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 116 —


reklo uslijed tužbe rečene imovne općine slijedeću osudu:
Kr. ug. uprav, sudište uvaživši tužbu riješava tužiteljicu
imovnu općinu obveze plateža na teret joj propisanog pristojbenog
jednačka i odredjuje brisanje istoga, jer i po tužiteljici
imovnoj općini kupljene nekretnine valja smatrati
dobrima takove naravi, koje doduše sačinjavaju nerazdijeljivo
vlasništvo kojega općinstva, nu uživanje ili izrabljenje istih
stoji u nerazdruživoj svezi jedino sa kućnim ili zemljišnim
posjedom pojedinih stanovnika tako, da te nerazdijeljive nepokretnine
isključivo samo cijeloviti dio pojedinih posjeda
sačinjavaju, buduć da su takove nekretnine polag ustanova
opazke 1 c točke D) članka 9/95 pristojbene tarife proste
od pristojbenog jednačka, to je valjalo u smislu nazočne


osude odlučiti.


Sudište izdaje dva primjerka overiješidbe zagrebačkom
kr. financijalnom ravnateljstvu skupa sa prilozima izvješća od


24. ožujka 1901. broj 12.222 na izvršbu tim nalogom, da
jedan primjerak u smislu §. 138. zak. član. XXVI: 1896. i
točke 24. provedbene naredbe broj 21.773 M. E. 1896. dade
tužitelju uručiti. (Vidi i nar. k. z. vi. o. z. n. p. od 12. ožujka
1884. br. 10171. u ured. sbirci II. od g. 1899. str. 213.)
I zemljištne su zajednice u starom provincijalu
i mjestne obćine u bivšoj vojnoj Krajini
proste od pristojbenog jednačka.


U tom je pogledu glede z. z. u bivšem provincijalu ili
glede t. zv. urbarskih obćina izašla slijedeća tumačeća : N a-
r e d b a kr. zem. vlade odjela za unut. poslove, od 28. lipnja
1882. br. 24401. u predmetu otpisa nepripadno urbarnim
imovnim občinam propisane pristojbene takmine od urbarskih
šuma i pašnika.


Kr. vladni odjel za unutarnje poslove, razabrao je u
više slučajeva, da kr. porezni uredi pristojbenu takminu odmjeruju
od segregiranih, pojedinim bivšim urbarialcem u
vlasništvo pripalih zemljišta, držeći se kod toga onoga neiz




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 115 —


šumskog gospodarstva ovlašteni, jer kamati glavnice, buduć
sačinjavaju jedan od pokrivnih temelja izdataka, skopčanih
sa šumskim gospodarstvom, uplivišu na imovnost šumskog
gospodarstva.


Ta pokretna imovina ima dakle u pogledu uživanja
iste jednu narav sa onom nepokretnom imovinom, iz koje
je potekla, pa tako i sa gledišta pristojbenog jednacka treba
da podpada istom postupku, kao što sama nepokretna imovina
tim više, jer nema dvojbe, da uživanjem te nerazdijeljene
imovine raste vrijednost zemljišta na to ovlaštenih, pa
tako i prenos istih podpada većoj pristojbi, nego bi podpadao,
da sa istima nije skopčano to pravo uživanja, ili
imovina pojedinih opcinara, kad se prenosi, jest zajedno
sa tim pravom uživanja predmetom redovite prenosne pristojbe.


Ako bi se dakle upitna glavnica još posebno i pristojbenim
jednačkom obteretila, postojao bi slučaj dvostruke
odmjere.


Iz tih razloga trebalo je tužbu uvažiti, te odlučiti prema
sadržaju dispozitivnog dijela nazočne osude.
Sudište izdaje dva primjerka ove riješidbe zagrebačkom
kr. financijalnom ravnateljstvu skupa sa prilozima izvješća od


7. svibnja 1898. broj 18.896 na izvršbu tim nalogom, da
jedan primjerak u smislu §. 138. zak. čl. XXVI. g. 1896. i
točke 24. provedbene naredbe broj 21.973. M. 4. 1896.
dade tužitelju uručiti.
Nadalje je kr. ug. upravno sudište u državnoj javnoj


5531 F


sjednici dne 24. ožujka 1902. broj -jg^-* uzelo u razpravu
stvar pristojbenog jednacka šumsko-gospodarstvenog ureda


II. banske imovne općine u Petrinji, u kojoj je kr. financijalno
ravnateljstvo u Zagrebu odlukom od 14. studenoga
1900. broj 52963 riješilo utok, podnesen glede pristojbenog
jednacka od 3´04 K., propisane kod kr. poreznog ureda u
Petrinji u G. od god. 1900. pod stav. broj 248, te je iz


ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 114 —


vaoci ovih, ako im ukupni godišnji čisti prihod ne premašuje
godišuje 800 K.;
g) tvorničke nastane dioničarskih društava i za tvorničke
svrhe služeče zgrade i


h) takova tečevna društva, koja su ustrojena samo za
vrijeme življenja društvenih članova ili njihovih nasljednika
ili za vrijeme, koje ne premašuje 15 godina. (§. 24. zak.
čl. XXVI. 1881.)


Krajiške su imovne općine proste od pristoj benog
jednačka. U sjednici je od 20. siječnja 1899. izreklo
kr. ug. upravno sudište pod brojem 6491 F ex 1898.
od 20. siečnja 1899. slijedeću osudu:


Kr. ug. upravno sudište uvažuje tužbu, te riješava tužiteljnu
imovnu općinu dužnosti plaćenog propisanog joj pristojbenog
jednačka od 389 for. 34 nov. na godinu.


Razlozi : Tužiteljica II. ban. imovna općina u Petrinji došla
jena temelju zakona od 8. lipnja 1871. u vlasništvo šumskog
gospodarstva, što ga ima i to u ime odkupa prava drvarenja,
paše, žirovine i inih prava uživanja, zajamčenih obiteljima
pukovnijskih općina, koja su dosele bila u običaju
u državnim šumama u bivšoj vojnoj Krajini, a zvala se ma
kako.


Nepokretna imovina, koja se sastoji iz šumskog gospodarstva,
ma da i jest nerazdijeljenim vlasništvom imovne
općine, gledom na to, što je uživanje imovine u nerazdruživom
spoju samo sa posjedom kuće ili zemljišta pojedinih
žitelja, dotično obitelji, prosta je u smislu točke c §. 24.
zak. članka XXVI. od godine 1880., od pristojbenog jednačka.


A budući glavnica od 194.665 for. 11 nč. podvrženom
pristojbenom jednačku, potječe takodjer iz šumskog gospodarstva
tužiteljne imovne općine, pa ma da po zaporci valovnice
sačinjava i jednu netaknjivu- temeljnu glavnicu, to
su ipak na porabu i uživanje iste, ako i ne neposredno, to
posredno ovlašteni oni isti žitelji općine, koji su na uživanje




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 113 —


a) 5/io postotka od vrijednosti nekretnog imutka i 7io
postotka od čiste vrijednosti k substanciji imutka spadajućih
pokretnih dobara za one nadarbine i zaklade, kojih podjelba
ovisi od vladaočeva ili vladina imenovanja ili odobrenja,
nadalje za majoratske povjerbe;


b) Vio postotka od vrijednosti nepokretnog imutka i
7io postotka od čiste vrijednosti k substanciji imutka spadajućih
pokretnih dobara — za sve druge pod a) nespadajuće
nadarbine i zaklade, kao i za crkvene i svjetovne općine,
nadalje za takove družbe, zavode korporacije i društva,
kojih članovi nemaju svojega dijela u stožeru i


c) 7.o postotka od vrijednosti nepokretnoga imutka za
podhvate na dionice i druga tečevna društva, kojih članovi
imaju dio u zajedničkom stožeru. (§. 22. zak. cl. XXVI. 1881.)


Od pristojbene su takmine proste:


a) sve nepokretnosti, koje nisu podvržene zemljarini i
kućarini ;
b) javne zaklade i zaklade sveučilišta, koje stoje pod
upravom države;


c) nepokretna dobra, koja su istina nerazdijelna svojina
kakve zadruge, ali je njihovo uživanje ili poraba samo posjedu
kuće ili zemlje pojedinih stanovnika tako prikopčana,
da su one nerazdijelne nepokretnine isključivo cjeloviti dio
samo onih pojedinih posjeda ;


d) pokretnine crkava i bogomolja opredijeljene za službu
božju;


e) pokretnine zaklada namijenjenih nastavnim, dobrotvornim
i pietetnim svrhama, te pokretna dobra zavoda i
zadruga postojećih za takove svrhe, u koliko se ovaj imutak
ne može odcijepiti po dotičnim temeljnim pravilima od pomenutih
svrha;


f) držci u §. 22. spomenutih nadarbina, dotično uži




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 112 —


pristojbe, koja po zakonu pripada. Jednačak se plaća upravo
obratno na mjesto pristojba, koje bi erar dobio, kada se
imetak ne bi nalazio u mrtvim rukama, koje ga drže i
isključuju iz prometa. Jednačak se dakle plaća baš za to,
jer nema prenosa, jer izostaje prenos. Jednačak je kompennacija
fiktivnih pristojba ili kompenzacija erara od gubitka
zastaloga tim, što je stanoviti imetak postao za promet
mtrvim. Pravna je podloga jednačka trajno držanje imetka
u čvrstim, mrtvim rukama, uslijed čega ne dolazi imetak u
promet, a izostaju pristojbe. Jer se jednačak osniva na uživanju,
to je za podlogu odmjerenja uzet prihod, a ne vrijednost
imetka, — Erar polazi sa stanovišta, da svaki imetak
poprečno u 10—10 godina mijenja vlasnika (kupoprodaja,
darovi, nasljedstvo itd.) pa da erar od svakog imutka, ako
nije vezan na mrtve ruke, može očekivati svakih 10—10
godina, da će dobiti pristojbu od prometa imetka.


Prihod se je ustanovljivao svakih 10 godina, a tečajem
toga razdoblja nije bilo mjesta nikakovom ispravku jednačka
niti pripisu sa naslova prirasta niti odpisu sa naslova otpada
imetka. Odmjerivanje je od 10 na 10 godina ostalo
nepromijenjeno, a rektificiranje uslijed prirasta i otpada imetka
uvedeno je naredbom od 30. ožujka 1852. broj 85, pa
vrijedi još i danas. Ovoliko o historičkom razvitku jednačka
za vrijeme absolutizma. (K. ur, sbir. str. 457.)


Pristojbeni je jednačak odmjeren od 10 do 10 godina
sve od g. 1850. do 1. svibnja 1881. Svaki je prenos podpadao
redovitoj pristojbi, a pristojbeni je jednačak odmjeren
nakon izmaka razdoblja od 10 godina. Godine je 1881.
podvrgnut pristojbeni jednačak temeljitoj reformi. Taksativno
su naznačene osobe, koje spadaju pod pristojbeni jednačak.
Jednačak je propisivan svake godine kao godišnja dužnost
a ne od 10 do 10 godina. Nakon prvog se siječnja 1888.
opet odmjeruje jednačak od 10 do 10 godina.


U ime pristojbene takmine odmjeruje se kao godišnja
dužnost:




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 111 —


Ako pako na dizanje novca ovlašteni izda namiru, uživa
ova namira oprost od biljegoyine, koju okolnost imade platežnu
dužnost vršeća oblast (ured, posao, poduzeće) pozivom
na nazočni paragraf istaknuti na namiri (§. 2.).


Ove modalitete, uz koje se u smislu odredbe nazočnoga
zakona imade uplata namirne i ugovorne biljegovne
pristojbe obaviti u gotovom novcu, ustanovljuje ministar financija
naredbom (§. 3.).


Pristojbeni jednačak ili takmina.
Do godine 1850. postojala je samo jedna vrst podavanja
od prenosa nekretnog imetka i to porez na nasljedstva
i darivanja za slučaj smrti kao prometni porez od
obogaćenja.
Temeljna mu je misao, da nenadana sreća prirasta
imetka opravdava, da na tom obogaćenju partipicira i država.
Pošto se je ovaj porez mogao zahtijevati samo u slučaju
faktičnog prenosa (nasljedstva, zapisa, dara), to je
ogroman dio nekretnog posjeda, nalazeći se u takozvanim
„mrtvim rukama" crkvenih i inih beneficija, općina, zaklada
itd. ostao prost od svake pristojbene daće, jer nije dolazio
u promet.
Ova nepravda, a i nužda države za većim prihodom,
rodila je misao, da se i uživatelji ovih „mrtvih" imetaka
podvrgnu pristojbenoj daći, da plaćaju godišnji paušal
(relutum) državi za to, jer imetak, što ga uživaju, drže u
posjedu i uslijed ovog držanja ne dolazi u promet. Ova je
misao bila rodilja pristojbenog jednačka, a zahtijevanje erara
je postavljeno na pravni temelj, da je „uživanjem odnosno
držanjem u posjedu" odnosni imetak izlučen iz prometa.
Pristojbeni jednačak (takmina, aequivalent), kako pokazuje
samo ime, nadomještuje redovitu prenosnu pristojbu,
bolje rekuć takmi se s njome. Jednačak ne nadomješćuje
faktično već odmjerene; niti redovne pristojbe, koje će se
odmjeriti, nije dakle aequivalent, da bi se plaćao od kakove




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 10.7 -
Preinaka nekih ustanova od biljega i pristojba.


Zakonskim su člankom XXVI. 1881. zajedničkoga hrvatsko-
ugarskoga sabora preinačene nekoje ustanove o biljegama
i pristojbama. (Sbornik 1881. strana 279.)


Preinačeni su ulomci postotnih pristojbenih stavaka,
zatim pristojbe za prenos posjeda i ustanovljene su nove
stavke biljegovine za I. ljestvicu (§§. 1, 2 i 3).


Prebiljegovanje obavlja obvezana uredovna osoba
na svim podnescima i prilozima, za koje nije propisano, da
se piše preko biljegovke.


Svaka se na pismu prilijepljena biljegovka prepečati
uredovnim pečatom, koji označuje dan prebiljegovanja.


Ako li uredovni pečat nema oznake dana, tada se biljegovka
prepečati uredovnim pečatom i odma zabilježi dan
prebiljegovanja na gornjoj strani svake pojedine biljegovke.


Na želju stranaka ima se prebiljegovanje izvršiti u njihovoj
prisutnosti. (§. 4).


Biljegovina se podmiruje na trgovačkim obveznicama,
doznačnicama, zadužnicama, izdanim za predujam na robu ili
za vrijednosne papire tako, da se primjerena biljegovka prilijepi
na prvoj strani isprave i prvi se red teksta isprave
napiše preko doljnje šarne strane biljegovke, kada se ne
rabi tiskani obrazac. Ako li se upotrebi tiskani obrazac,
onda se biljegovka propisno prebiljeguje (§. 5).


Biljegovna obveza konta i nota.
Računi, note, iskazi i slična pisma, što no ih trgovci
i obrtnici izdaju o tražbinama potičućim iz njihova posla,
jedan drugomu ili drugim osobama bez razlike, da li se u
njima posvjedočava podmirba ili ne, i jesu li izdavaoci podpisali
ili ne, ako ne glase na veću svotu od 100 K, biljeguju
se od svakoga arka sa 2 f, inače pako podpadaju biljegovini
od svakoga arka sa 10 f.
Pod kontom se razumijevaju takodjer izvaci od konta,
a pod notama fakture i njihovi prepisi.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 44     <-- 44 -->        PDF

- 106 —
same isprave, podneska za dokumentiranje, odnosno pismeno
redigiranje pravnog čina ili dogodjaja. Podmiruje se biljegovanjem
(prije biljegovanim papirom a sada biljegovkama),


Prometni je porez najmoderniji i dosele najmanje iscrpljen.
Ovim se oporezovanjem najpodesnije prilagodi porezna
stavka poreznoj snagi. Gdjegod se pojavi u pravnom
prometu vidljiva vrijednost, tada država jedan dio vrijednosti
kao porez za sebe rekvirira. Prometnom se je porezu prije
podvrgao samo pravni promet nekretnina. U novije doba
samo stanoviti oblici prometa pokretnina sačinjavaju predmet
oporezovanja (pristojbe).


Biljegovani arci i biliegovke.
Biljeg je znak bojom natiskan na papir, a biljegovka
je četverouglasti otisnutim biljegom providjeni papirić, koji
se ima prilijepiti na papir (spis).
Manjak biljega može biti samo razlogom kazni, a nipošto
uskrati uredovanja, pravnoj zaštiti od strane države.
Biljegovni zakon od 9. veljače 1850. nije poznavao
biljegovka u današnjem njihovom obliku, nego su isprave sastavljane
na biljegovanim arcima. To su bili posebni arci, koji
su bili providjeni biljegom, od prilike onako, kao što .. danas izdaju
mjenice na biljegovanim bjelicama. Takav je postupak zadavao
poteškoće u rukovanju pravnog prometa. Stoga su
carskom naredbom od 28. ožujka 1854. na mjesto biljegovnih
araka uvedene biljegovke sadanjega oblika. Carska
je naredba stupila na snagu 1. studenoga 1854. a četiri
je godine nakon toga 1. studenoga 1858. posvema
dokinuta uporaba biljegovanih araka (bjelica). Zakonskim je
člankom XXIII.: 1868. ovlašten ministar financija, da uzdrži
u krijeposti do 31. prosinca 1869 postojeće propise o bilje


zima, pristojbama i taksama sa nekojim preinakama navedenim
u samom zakonu. (Vidi Sbornik 1869. strana 104).
Daljnje su promjene uslijedile navedenih godina 1873.,


1875., 1881. itd.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 105 —


Biljegovne pristojbe.*


Svaki je dužan podmiriti propisanu pristojbu za uporabu
bilo kakovog uredovnog čina državne vlasti.


Pristojbe su podavanja, koje se plaćaju kao odšteta
za posredovanje ili uticanje državne vlasti prigodom sklapanja
pravnih poslova ili za uporabu uredbe, koju država
podržava kao pravnu zaštitu ili za izdanje isprava itd.


Riječ pristojba znači oporezovanje pravnog života. Pristojba
je dakle jedna vrst poreza.


Oporezovanje pravnog života ima tri oblika, a ti su:
„Pravne pristojbe (za pravnu pomoć)", „porez na ispravu
odnosno biljegovina za redakciju spisa" i konačno „prometni
porez".


Pravn e su pristojb e najstariji i najprimitivniji oblik
oporezovanja pravnoga života. Imale su narav odštete, a
zahtijevale su se za stanovite pravne čine. — U patrimonialnoj
je državi pripadala jurisdikcija većinom sukromnikom
(vlasteli, stališima, crkvama i gradovima).


Ovi su u ime vršenja jurisdikcije ubirali stanovita podavanja
za pojedine čine u pravnom životu zajedno sa onim
podavanjima, koja je pobirala sama država kao najviša
vlast.


Čim su prestali feudalni odnošaji, sjedinile su se obje
vrsti podavanja i tako su nastali pristojbeni zakoni carskim
patentom od 27. siječnja 1840. (Stempel und Taxgesetz) i
od 9. veljače 1850. (Provisorisches Gebiihréngesetz). Ustanove
su u zakonu 1850. glede pristojbenih i biljegovnih
porezovnih daća preuzete iz prijašnjih zakona, a postoje još
i danas.


Porez na ispravu stoji u savezu sa pismenim sastavcima,
u koliko su od pravnog zamašaja. Plaća se od


* Ovo je gradivo namijenjeno za uporabu u šumsko-računarskom poslovanju,
a sabrano je polag zbornika, uredovne zbirke i vladinih naredaba, te je
obilna gradja povadjena iz preglednog i iscrpivog djela vijećnika kr.ug. upravnog
sudišta Samuela Kocijana: Tumač financijalnim zakonima.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 110 —


Odgovarajuću biljegovku imade stranka prilijepiti na
brzojavku, koju je predala na brzojavnoj postaji.


Brzojavni će činovnik tako uporabljenu biljegovku propisno
prebiljegovati, te će na koncu odpraviti se imajuće
brzojavke staviti opazku: „prosto od takse" ako takovu
netreba platiti, odnosno, ako je na njima uporabljen biljeg,
naznačiti će kakovoga je biljeg iznoska ili pako, ako biljeg
nije predan, da biljeg nije predan (§. 15.).


Podnesci, kojim se moli promjena imena podpadaju
biljegu od 1 K.


Ako u jednom podnesku sadržaje molba promjenu za
više imena, imade se podmiriti za svaku pojedinu ista biljegovina
(§. 21.).


Ministar se financija upućuje u §. 29. ovog zak. članka


XXVI. 1881., da sve postojeće ustanove biljegovnih i pristojbenih
propisa sa odredbama ovog zak. članka izda i
obnaroduje u uredovnoj zbirci.
Podmirba biljegovnih pristojba gotovim novcem
Namirne se i ugovorne biljegovne pristojbe mogu u
stanovitim slučajevima podmiriti gotovim novcem na temelju
zak. članka XIV. 1901. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog
sabora.
Ministar financija može odrediti, da državne oblasti i
uredi, državne uredbe i poduzeća, isto tako municipija, ako
platežne obveze podmiruju putem cheqne- i clearing-prometa
kr. ug. poštanske štedionice, ili putem giro-prometa austrougarske
banke, mogu po ovlaštenom na dizanje novca:
a) podmiriti se imajuću namirnu biljegovinu,
b) po §. 10. zak. čl. XXVI. 1881. podmiriti se imajuću
ugovornu biljegovinu od pripadnosti ovlaštenoga odbiti i
neposredno u državnu blagajnu odpremiti (§. 1.).
Ove se pristojbe imadu od pripadnosti na dizanje novca
ovlaštenoga i onda odbiti i u državne blagajne odpremiti,
ako se o platežima, koji se imadu obaviti na način, označen
u §. 1. ne izdaje namira.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 109 —


Postupovna se pristojba od dobavnih, vozidbenih i gradjevnih
ugovora sklopljenih izmedju države i sukromnih
stranaka imade tako podmiriti, da se prigodom isplate, obavljene
na temelju ugovora imade svaka, po stranci izdana
namira, providiti ne samo biljegovkom pripadajućom na
naslov biljegovine od namire, nego se imaju podjedno na
nju još obaška prilijepiti i biljegovke u vrijednosti primjerenoj
doznačenom iznosku u ime one pristojbe, koja polag


II. odnosno III. ljestvice pripada od ugovornoga pravnoga
posla.
Dotična je oblast dužna u tekstu ugovora ili u zaporki
odobrenja osobito napomenuti, da se po ovom načinu podmiruje
od ugovora pripadajuća pristojba (§. 10.).


Poduzeća, društva javni zavodi i zadruge, što no
moraju javno polagati račune, dužna su od beriva, što ih
kod njih u službi stojećim činovnikom i podvornikom u
području krune ugarske isplate, bilo, da se vrhu ovih namire
ili ob izvršenom platežu glaseče dokaznice ili druge
vrste potvrdnice, izdadu ili ne, — odbiti polag ljestvice II.
pripadajuću biljegovinu, ter ju uz priklop individualnog iskaza
izmakom svake godine za 14 dana odpremiti dotičnom
kr. poreznom uredu.


Kod ovog su načina podmirivanja, kako namire, ako
se takove izdadu, tako i individualni iskazi prosti od biljega
(§. 11.).


Osobe, kojih je siromaštvo dokazano (točki 12. 40/85
članka tarife primjerenom) vjerovnom svjedočbom, uživaju
oprost od biljegovine u pogledu njihovih molbenica, te priloga
ovih, što no su ih podnijeli u poslovima sačinjavajućima
predmet, kako sudbene, tako upravne odredbe. (§. 14.)


Brzojavno upravljene molbe po sukromnim strankama
na upravne oblasti takovoga sadržaja, koje bi inače stavljene
u pismenom podnesku bile podvrgnute biljegovini polag
pristojbenih propisa, podpadaju biljegovini opredijeljenoj za
takove podneske.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 108 —


U pogledu dužnosti uporabe biljegovke nema razlike,
da li je izdavajuća tvrtka na tima izvacima od računa, na
fakturama ili na prepisima pisano ili tiskano ili ma kojim god
drugim načinom označena ili ne.


Biljegovna se dužnost proteže i na onaj slučaj, kada
se takovi konti, izvaci ili note uvrste u tekst trgovačkih i
poslovnih pisama, ili se priklope ovakovom pismu kao dodatak
ili prilog. Kada se podnesu konti, izvaci ili note
oblasti ili javnoj blagajni na isplatu na mjesto namire, ima
se na njim podmiriti, kao na namirama polag ljestvice II.
pripadajuća biljegovina priljepljenjem biljegovka uz uračunanje
jur upotriebljene biljegovke na kontima od 2 ili 10 f.


Pod javnim se blagajnama razumijevaju sve one blagajne,
kojima upravljaju organi države, javnih zaklada, javnih
oblasti i općina, ili pod državnom upravom stojeći javni
zavodi i poduzeća.


Pod istu biljegovku od 2 do 10 f. podpadaju eskomtne
note bankira, mjenjačnica novčanih i vjeresijskih zavoda, ter
ostalih poduzeća ne manje u svratištima i gostionama sa
podpisom ili potvrdom izmirbe, ili bez toga izdani konti,
kao što i prepisi tih konta.


Od takovih knjižica, u koje upisuju trgovci ili obrtnici
za stranke odpremljenu ili izručenu robu, izvršene radnje ili
ostale poslovne činidbe i iz ovih proističuće tražbine, pripada
stalna biljegovka od 30 f. za svaku godinu.


Primjerene biljegovke treba prilijepiti na prvoj strani
kao konti, tako i knjižica, te preko njih napisati prvu stavku
konta ili knjižice.


Ako se pako rabe tiskani obrasci, to se uporabljuje
napred opisani propisni postupak.


Tko primi kontu neprovidjenu sa propisnom biljegovkom
ili slično pismo, a ne podnese ga za 16 dana poreznom
uredu, da se nalaz sastavi, odgovoran je u drugom
redu za počinjenu prikratu biljegovine, ako se ne može
kazna ućerati od izdatnika (§. 6.).