DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 31 <-- 31 --> PDF |
165 - Zatim II. razdoblje također sa 10 godina, a konačno III. samo sa 5 godina. Po predzadnjoj alineji točke b) § 18, ima se u tipičnim sastojinama ustanoviti broj stabala, zbroj temeljnica i drvna zaliha, koja se u prebornoj šumi ima normalno^nalaziti na jednoj rali prije i poslije sječe. U tom pogledu je kod nas radi potpune nestašice sredstava za istraživanja u uređajne svrhe, učinjeno još premalo — radilo se samo nješto kod ogulinske i otočke imovne općine, te nješto samo u šumama zemljišnih zajednica Gorskoga kotara. Pri tomu su njeki stručnjaci pošli sa skroz teoretskoga stanovišta čiste sječe, te bili mnijenja, da na svaki debljinski razred mora otpadati sasvim jednaka površina, te iz toga izvodili, da stabla svakog pojedinog debljinskog razreda moraju imati skroz jednaki broj temeljnica. Ta ali pretpostava nije ni za čistu sječu ispravna, a sve kada bi i bila, ne bi se mogla primjeniti na prebornu sječu s razloga, što se šuma sa čistom sječom sasvim drugačije pomlađuje i uzgaja negoli preborna šuma, te što se kod prve šume redovito radi o takovoj vrsti drveća, koje ne podnaša zasjenu, ili ju podtiaša sano u svojoj ranijoj mladosti, dočim kod potonje o takovim vrstima, koje samo pod zasjenom dobro napreduju. Konačno u prebornoj šumi niti iz ogojnih, a niti iz uzgojnih razloga nije potreban onoliki broj mlađih stabala, koliki je potreban u šumi sa čistom sječom. Kada je tomu tako, tada ne ima opravdanog razloga da se u prebornoj šumi uzgaja i podržava veći broj tanjih stabala negoli je potreban, da sa sjegurnošću zajamči potpunu nadoknadu onih debljih stabala, koja se prigodom sječe doznače, nadalje onih, koja prigodom sječe doznačenih stabala budu tako oštećena, da za daljnji rast više nisu sposobna, te se stoga također moraju posjeći, te konačno za ona, koja inim načinom budu oštećena (vjetro- i snijegolomi, izvale i dr.) Po onim njekim istraživanjima, koja su kod spomenutih |